26. rujna 2011.
OMER MOAV, IZRAELSKI EKONOMIST, O ULASKU HRVATSKE U EU:
Što dulje pokušajte zadržati svoju monetu
Dr. Omer Moav, ugledni svjetski ekonomist i profesor na Hebrew University u Jeruzalemu i Royal Holloway Sveučilištu u Londonu, prošloga je tjedna, u organizaciji izraelskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a u suradnji s Hrvatsko-izraelskim poslovnim klubom, osječkim Sveučilištem i Tera Tehnopolisom održao predavanje.
Dao je presjek ekonomskog i društvenog stanja u Izraelu, govorio o utjecaju svjetske ekonomske krize te povukao paralele sa svjetskim velesilama. No našao je vremena i odgovoriti na nekoliko pitanja za naš list.
S kojim se to izazovima susreće izraelska ekonomija?
- Nešto je, dakle, paradoksalno po pitanju izraelske ekonomije. Mi, pokazalo se, izlazimo iz krize vrlo dobro, nezaposlenost je vrlo mala, vraćamo se gospodarskom rastu i čini se kao da nismo mnogo oštećeni krizom koja je pogodila globalnu ekonomsku scenu. I to je s jedne strane stvorilo okružje optimizma da će sve biti dobro. No, istodobno susrećemo se s demonstracijama, jer ljudi imaju dojam kako se ovaj uspjeh ne prelijeva na radnu snagu. Pitaju se - ako je sve tako dobro, zašto mi još uvijek ne uživamo u dobrom životu?
Izraelska ekonomija nije dovoljno konkurentna
Imate li odgovor?
- S jedne strane, odgovor svakako leži u osjetljivom trenutku izraelske političko-sigurnosne situacije, jer znate da moramo postići rezoluciju s Palestincima. Naš problem je što se unutar velike arapsko-izraelske grupe suočavamo s relativno malim radnim potencijalom. Tu je i skupina ultradoksnih Židova koji su ponovno siromašni, ne participiraju značajno kao radna snaga, a stoje mnogo porezne obveznike. I još su k tome brzorastuća populacija. S druge strane, Izrael je u neprestanom “lovu” na Zapad. Imamo lijepe gospodarske rezultate, ali naš BDP ne raste očekivanim tempom. Primjerice, u usporedbi sa SAD-om, u posljednjih dvadeset godina stalno smo na razini 2/3 njihova dohotka po glavi stanovnika. Ljudi se, dakle, pitaju - ako nam je tako dobro zašto se ne poveća naš dohodak. Dijelom je odgovor i u niskoj produktivnosti, izraelska ekonomija, naime, nije dovoljno konkurentna, a dijelom u jakom utjecaju radničkih sindikata koji kontroliraju javno mnijenje.
Zajednička briga - odljev mozgova
Imate li spoznaja o stanju hrvatskog gospodarstva?
- Moja saznanja o tome su vrlo skromna...
No znate da je pred nama ulazak u EU. Što biste savjetovali nama, ali i općenito malim zemljama koje ulaze u velike blokove.
- U situaciji gdje je ekomonija različita od onog u EU, vrlo je važno zadržati početnu poziciju i neovisnu valutu! Posebno je to slučaj kod vas gdje imate deficit u novčanom tijeku i gdje je uvoz veći od izvoza. Što duže ne padnete u zamku prilagođavanja euru, što kod siromašnih zemalja može generirati do grčkog slučaja, možete imati koristi za vaše gospodarstvo. No jedna tema podjednako brine i Hrvatsku i Izrael a to je odljev mozgova. Očita je želja obrazovanih za odlaskom na posao izvan granica naših zemalja, što se naravno službenom politikom ne može zabraniti.
BITNA JE I VJERA U BOLJU BUDUĆNOST
Što će se događati u bližoj budućnosti na globalnoj ekonomskoj sceni?
- Vrlo je teško predvidjeti u kojem smjeru će se ona kretati, dosta toga ovisi o političkim odlukama, što će SAD i EU odlučiti o zemljama koje su u lošijoj gospodarskoj poziciji. No vjerujem u vrstu ekonomije u kojoj, ono što vjerujete da će se dogoditi u budućnosti, utječe na ono što imamo. Dakle ako vjerujemo u dobru budućnost, tada će i naša sadašnjost biti bolja.
Izrael ima lijepe gospodarske rezultate, ali naš BDP ne raste očekivanim tempom
Dario Kuštro, Glas Slavonije |
|
