24. listopada 2011.
POSLOVNI SKUP
Hrvatski izvoznici: Nismo spremni za ulazak u Europsku uniju
Darinko Bago, čelnik Končara, izračunao je da su stare članice Unije 2004., kad je bilo zadnje veće proširenje, imale višestruko veće ekonomske koristi od novih članica. U prvoj godini proširenja ostvarile su 1500 milijardi eura viši BDP

Hrvatsko gospodarstvo nije spremno za ulazak u Europsku uniju pa će od države trebati pomoć u pripremnom razdoblju, poruka je poslana sa skupa Hrvatskih izvoznika, održanog u ponedjeljak. Tako je predsjednik udruge Darinko Bago, čelnik Končara, izračunao da su stare članice Unije 2004., kad je bilo zadnje veće proširenje te integracije, imale višestruko veće ekonomske koristi od novih članica. Prema Baginoj računici, stare članice ostvarile su u prvoj godini proširenja 1500 milijardi eura viši BDP, dok su nove imale rast sličan prethodnim godinama.
»Europska unija kupila je novo tržište na kojemu su sve do krize stare članice stvarale 700 do 800 milijardi eura viši BDP, ali su nove članice njihovim investicijama dobile priliku za stvaranje novih radnih mjesta i investicija«, kazao je Bago. Shodno tome, Hrvatska može profitirati od ulaska u EU, ali samo ako se pripremi kroz reforme i rezove u javnom sektoru, koji će joj omogućiti jeftiniji kapital i dolazak kapitala uloženog u proizvodnju za izvoz. A izvoz je u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci godine rastao po stopi od 2,7 posto, a ako se iz statistike isključi brodogradnja koja je u fazi privatizacije, ostvaren je skok od 20 posto, koji se nastavlja na dobar trend iz 2010. u kojoj smo povećali robni izvoz za 17,4 posto, istaknuo je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević.

Jedna od najvećih prednosti ulaska u Europsku uniju jest činjenica da su investitori Hrvatsku napokon uvrstili na dnevni red, a kako su spremni na greenfield ulaganja, datum pristupanja integraciji Hrvatskoj će pomoći u otvaranju gospodarstva. S druge strane, nećemo izgubiti prednosti koje smo imali kao članica Cefte jer će Sporazum o stabilnosti i slobodi trgovanja EU-a s većinom zemalja Cefte stupiti na snagu danom ulaska Hrvatske u Uniju. Tako ćemo i dalje imati slobodnu zonu sa svim zemljama, osim s Kosovom i Srbijom, na koju se sporazum primjenjuje šest mjeseci kasnije, odnosno od početka 2014. To je dobra vijest za hrvatske izvoznike koji će ulaskom u EU preuzeti i niz dodatnih stabilizacijskih ugovora, čime im se otvaraju i tržišta sjevernog Mediterana, uz ona u 27 zemalja članica bez carinskih ograničenja.
Iako se nudi niz prednosti, gospodarstvenici poručuju da nisu spremni za ulazak na tržište od pola milijarde ljudi i konkurenciju koja vlada. Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, upozorava da se zbog visoke nelikvidnosti hrvatske tvrtke bave naplatom potraživanja i nedovoljno ulažu u razvoj i modernizaciju proizvodnje, što je pak nužno za podizanje konkurentnosti. »Bez reformi i rezova ovo gospodarstvo nije spremno za EU. Mi imamo dvije države u jednoj: proračunsku i poduzetničku. Jedna još nije ni počela reforme, a druga je srezala troškove na minimum«, smatra Ergović, koji poručuje da će od države tražiti pomoć u prilagodbi, kroz dodatne informacije, pripremanje projekata za strukturne fondove, pa čak i subvenciju uvoza kao mjeru jačanja gospodarstva.

Prema uspjehu Hrvatske u Europskoj uniji skeptičan je i Pantovčak, pa tako Boris Cota, savjetnik predsjednika države, ističe da ako se ne poveća konkurentnost, polovica izvoznika do ulaska u EU može propasti. Zato poziva na internu devalvaciju kune, tj. manje troškove rada, jer napominje da je situacija rasta troškova rada po većoj stopi od produktivnosti neodrživa. Iako su se borili za slabiju kunu, i izvoznici su svjesni da bi takav potez oslabio gospodarstvo, pa su od takvog zahtjeva odustali, ali zato traže da se smanjenjem doprinosa snize troškovi rada.
I na ovom je skupu po tko zna koji put ponovljen zahtjev državi da osigura reference domaćim izvoznicima kroz ugovore s javnim tvrtkama, jer je to jedini način da hrvatski proizvod ispuni uvjete natječaja u drugim zemljama, gdje se inzistiranjem na referencama koriste kao oblikom državnog intervencionizma.
Marina Šunjerga,  Vjesnik