15. studenoga 2011.
FINANCIJE:  SKUPLJI EURO= SKUPLJA RATA KREDITA
Ekonomisti složni: Dirati u tečaj kune bilo bi opasno
Prašina se podigla nakon ekonomskog skupa u Opatiji na kojem se otvorila tema liberalizacije tečaja kune, a tenzije je svojim strahovanjima dodatno podgrijao guverner HNB-a Željko Rohatinski. Inače, devalvacija za 10 posto značila bi da bi za svaki euro trebalo izdvojiti 8,25 kuna

Hrvatska je visoko eurizirana zemlja u kojoj stanovništvo nema povjerenje u domaću valutu, pa iako dio ekonomista krivi za tu situaciju monetarnu politiku, odnosno ponašanje Hrvatske narodne banke, čini se da postoji konsenzus o tome da u godinama krize i zaduženosti stanovništva u tečaj ne treba dirati. Naime, prašina se podigla nakon ekonomskog skupa u Opatiji na kojem se otvorila tema liberalizacije tečaja kune, a tenzije je dodatno podgrijao guverner Željko Rohatinski, poručujući putem medija da neće dopustiti 'tiskanje novca', odnosno devalvaciju kune. Devalvacija kune za 10 posto, o čemu se spekuliralo u medijima, značila bi da bi za svaki euro trebalo izdvojiti 8,25 kuna. Skuplji euro za najveći dio građana značio bi i skuplju ratu kredita. Prema podacima iz agregiranog izvješća o poslovanju banaka za prvih devet mjeseci ove godine, stanovništvo kroz kredite duguje oko 121 milijardu kuna, od kojih je 93,5 milijardi kuna vezano uz strane valute kroz valutnu klauzulu. Skok vrijednosti eura za 10 posto značio bi prekonoćno povećanje duga za 6,4 milijarde kuna, s obzirom na to da je za eure vezano 63,6 milijardi kuna kredita izdanih građanima.
Veliki problem dogodio bi se tvrtkama kojima do kraja godine dospijevaju 2 milijarde eura kredita na naplatu, a koja su dužna oko 68 milijardi kuna vrijednih kredita vezanih za strane valute, a ne treba ignorirati ni probleme koje bi tečaj izazvao javnim financijama, s obzirom na to da je vanjski dug već skočio na 46,9 milijardi eura.
Svjesni brojki koje smo naveli u tekstu, ekonomisti zato nemaju namjeru mijenjati tečajnu politiku u kratkoročnom razdoblju, ali upozoravaju da se moglo i drukčije. Naime, ekonomska teorija dokazuje da je inflacija izravno vezana uz pad nezaposlenosti, a mnogi su stručnjaci uvjereni da je umjetno održavanje tečaja i stabilnih cijena dovelo do visoke stope zaduženosti.
»Bliži sam alternativnoj monetarnoj politici, ali treba znati da bi se sustav urušio kada bi se preko noći otpustio tečaj. Monetarna politika je jedan od instrumenata u ukupnom sustavu, a promjenom samo monetarne politike nastao bi mnogo veći kaos koji bi donio puno više štete nego koristi. Ipak treba naglasiti da ovakva politika nije dobra i treba je promijeniti da bi se potaknuo razvoj«, kazao je za Vjesnik profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.
Jedan od najistaknutijih zagovornika alternativne monetarne politike, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović naglašava da je to sofisticirana disciplina, pa je za pojašnjavanje instrumenata i njezinih utjecaja potrebno puno više analitike negoli to dopušta forma novinskih tekstova. Kao i Brkić, ističe da je za njezinu provedbu nužno promijeniti ciljeve ekonomske politike, odnosno zalagati se za visoke stope zaposlenosti i brzi rast BDP-a.

»Ključni problem nastao je 1994., kada je monetarna politika postala nadređena ekonomskoj politici, što je nedopustivo«, kaže Lovrinović te napominje da je očuvanje stabilnih cijena postalo krajnji cilj, a to nas je dovelo do velikog zaduživanja i gomilanja javnog duga. »Fiksni devizni tečaj štiti određene lobije, a ne građane, koji su posljedično zbog opće nestabilnosti sustava postali ugroženi i izloženi utjecaju tečaja«, upozorava Lovrinović.
Ističe da monetarna politika nije uspjela u svom naumu, što se vidi u nepovjerenju građana u domaću valutu, velikom inozemnom dugu i valutnoj klauzuli. 'Alternativci' su protiv valutne klauzule i smatraju da je se treba ukinuti s obzirom na to da je u prvom valu, kaže Lovrinović, nepovoljno utjecala na građane, a u drugom valu koji je već počeo oštetit će same banke.
»Ne zalažem se za devalvaciju kune niti za takozvano 'tiskanje' novca koje podsjeća na neka druga vremena. Treba znati da se naš tečaj branio deviznim zaduživanjem, pa se postavlja pitanje kako ćemo nastaviti braniti tečaj danas, kada je pristup inozemnim kreditima smanjen«, upozorava ekonomist.

Čak su i izvoznici odustali od borbe za slabiji tečaj kune, pa nam je potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Anto Babić pojasnio da se tečaj mogao braniti na razini od 7,7 kuna za euro u razdoblju ekspanzije gospodarstva, odnosno od 2000.-2007., kada bi slabija kuna značila povoljniju poziciju za izvoznike, koji su se borili s rastom troškova sirovina i energenata i posljedičnim padom konkurentnosti.
Petljati u tečaj u ovom trenutku bilo bi opasno, ali kad se smanji globalna neizvjesnost valjalo bi razmisliti o tečaju od 7,7 kuna po euru. »Poticajna deprecijacija nema smisla, a povećanje količine kuna imalo bi smisla jedino ako se provede fiskalna konsolidacija, odnosno ako te kune mogu doći do onih kojima trebaju, odnosno do gospodarstva«, Babićev je komentar.

BRANKO GRČIĆ: TISKANJE KUNA NE DOLAZI U OBZIR
Tiskanje kuna za pokrivanje rupa u proračunu i velikog deficita ne dolazi u obzir, a i suprotno je Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci te statutu Europske središnje banke, istaknuo je glavni ekonomski strateg Kukuriku koalicije Branko Grčić. Tečaj kune u ovim uvjetima treba održavati stabilnim, kaže, ali i ističe da je prilika za korekcije politike, nažalost, propuštena u prethodnim godinama. U situaciji krize i zaduženosti otpuštanje tečaja uzrokovalo bi veće probleme negoli je izazvao rast švicarskog franka, upozorava ekonomist te napominje da se treba zadržati postojeći model. Monetarna politika ne može se puno mijenjati, ali ostaje prostor u nekonvencionalnim monetarnim politikama, kroz tripartitne pregovore poslovnih banaka, HNB-a i gospodarstva, odnosno za dodatno poboljšavanje modela A+ i B+.
Upitan za kadrovske promjene na čelu HNB-a, Grčić je istaknuo da mandat guvernera Željka Rohatinskog traje do polovice 2012. »Njegove stručne kvalifikacije su neupitne i njegov pristup vođenju monetarne politike u krizi je pridonio stabilnosti financijskog sustava. Ne mogu prejudicirati hoće li Rohatinski dobiti još jedan mandat jer će to ovisiti o njegovim privatnim interesima i glasovima mjerodavnih ljudi«, kaže Grčić.
Marina Šunjerga, Vjesnik