23. studenoga 2009.
Dani mladog maslinovog ulja okupili više od 60 izlagača u Vodnjanu
Uzlet istarskog maslinarstva
U Istri danas raste milijun stabala maslina i djeluje 20 uljara, a prije 15 godina bilo ih je samo tri
VODNJAN - Ovogodišnji urod bio je dobar, bolji od lanjskog kad nam je nevrijeme nanijelo dosta štete. Dobar je onima koji masline obrađuju, primjenjuju potrebne agrotehničke mjere, koji im se posvećuju kroz čitavu godinu. Prošla su vremena kad se masline samo bralo, kad su bile zaboravljene od jedne, do druge berbe. To nije ozbiljan posao, od takva maslinarstva ne može se živjeti. Bio bi to najkraći zaključak onoga što smo čuli na tradicionalnim Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, jedinstvenoj manifestaciji što stalno raste i danas ima međunarodni karakter, koja je okupila više od 60 izlagača.
- Ideja nam je bila dokazati javnosti da su mlada maslinova ulja najbolja, da takva treba konzumirati. Cilj je postignut! Željeli smo, također, okupiti stručne ljude i znanstvenike, da nas educiraju, da postižemo bolje rezultate, govori nam Sandi Chiavalon, maslinar iz Vodnjana, jedan od pokretača manifestacije. On sam ima 1.500 stabala, te oko 1.400 od kooperanata, a uskoro će zasaditi 6.000 stabala na državnom zemljištu što ga je dobio na obradu. Ove godine napravio je oko 7.000 litara maslinova ulja s time, kako kaže, što njegove masline još nisu u punom rodu. S tom količinom napuniti će 20 - 25 tisuća boca, od čega 60 posto plasira na izvozno tržište.
Maslinovo ulje može se degustirati na svakom štandu, umakanjem kockica kruha ili točenjem u čašice, kao da se kuša neko žestoko piće. U takvim prilikama mogu se spoznati razlike među maslinovim uljima. U svakodnevnom govoru, pa i konzumiranju, sve nam je maslinovo ulje. Otprilike kao da za sve sorte vina govorimo samo - vino. Pogrešno! Maslinari nas nude i objašnjavaju: ovo je istarska bjelica, ovo buža, pa dalje leccino, frutaio, oblica, pendolino... Skreću nam pažnju i na črnicu, staru i autohtonu istarsku sortu, koja je posljednjih desetljeća revitalizirana. Obitelj Vuković iz Umaga obnovila je črnicu na četiri hektra, stabla stara 300 - 400 godina. Karakteristična je aroma tog ulja, u grlu ostavlja specičan trag. Svako ulje ima drugačiji okus i aromu. Neka su blaža, druga jača, trag u grlu duže traje. Svaka sorta ima jelo uz koje najbolje odgovara. A, mi kažemo: dodaj malo maslinova ulja!
Braća Belci iz Vodnjana, Livio i Lorenzo, spadaju među najbolje istarske maslinare. Nude nam dva ulja sorte buža - ovogodišnje i lanjsko. Razlika je velika, naprosto nevjerojatna. Ovogodišnje, napravljeno prije 40 dana djeluje nekako divlje, neobuzdano, ali svježe. Ono drugo, staro 14 mjeseci je smireno, moglo bi se reći odležano. Kvaliteta ulja raste do četvrtog mjeseca, i takva ostaje dvije godine, objašnjava nam Livio. Starije ulje više nije dobro. Dodaje još da je, prema analizi laboratorija u Poreču, njihovo lanjsko ulje imalo kiselinu 0,17 a ovogodišnje 0,10, pa bi spadalo u kategoriju ekstra ekstra djevičansko.
Upoznali smo maslinare i sa sjevernijeg dijela Istre, obitelj Ipša ima maslinike blizu Livada. Na terasama gdje su nekad bile masline prije desetak godina posadili su 1.000 stabala, obnovili stotinjak starih. Berbu su okončali do 20. listopada, imaju tri sortna ulja i jedno miješano.
Slušamo maslinarske priče, mnoge su slične. Istarsko maslinarstvo napravilo je visok uzlet, postalo prepoznatljiv brand, putokaz ostalima nas kako treba raditi, što činiti s maslinom i maslinovim uljem. Danas u Istri raste milijun stabala, djeluje 20 uljara, a prije 15 godina imali su samo tri. Manifestacija u Vodnjanu, nema sumnje, dala je u čitavoj priči značajan doprinos. Mali Vodnjan postaje velik na maslinarskom atlasu.

Bogata gastro ponuda

Mnogi posjetitelji smotre ne mogu ostati ni gladni, ni žedni. Ima degustacija, mogu kupiti sir, vrhunski istarski pršut što ga nude pršutane >Pisinium< iz Pazina i >Kod Milana< iz Vodnjana. Bogata je ponuda gotovih jela što se pripravljaju na >licu mjesta<, pod šatorom. Program vodi udruga Gastronomadi, a šef kuhinje je Grgur Bakšić. U kuhanju se smjenjuju predstavnici istarskog agroturizma, a tri dana pripreme sedamdesetak vrsta jela. Ponuda je raznovrsna, kopnena i morska, a baza je istarsko govedo i maslinovo ulje.
Branko ŠULJIĆ, Vjesnik

19. studenoga 2009.
U mladom masliniku obiteljskoga gospodarstva Kršul proizvedeno prvo maslinovo ulje
Prve kapi maslinova ulja Roko
Masline su posađene u razmaku od pet metara, a prošle i ove godine, iako to nije uobičajeno u maslinicima, između njih posađen je krumpir na potpuno ekološkoj osnovi
Za sadnju maslinika motivirala nas je stara maslina koja je bila na tom zemljištu, na kojem je nekad bila obiteljska kuća u kojoj je živio pradjed moga muža
U nabavci sadnog materijala financijski su im pomogli Općina Vinodolska i PGŽ, tako da su mogli kupiti sadnice za cijelu parcelu, a poticaj je dala i država
BRIBIR - Iz mladog maslinika, starog svega godinu i pol dana, u Dragi u Bribiru, u vlasništvu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva Bribiraca Ružice i Josipa Kršula, proizvedeno je prvo maslinovo ulje u Vinodolskoj dolini. Doduše, od ubranih 28 kilograma maslina s mladih stabljika proizvedeno je tek 3,6 litara maslinovog ulja, ali kako nam je rekla jučer Ružica Kršul, rod maslina na tako mladim stablima je rijedak, >zbog čega se još više radujem tim prvim 'zlatnim kapima'.< Ulje je nazvano Roko, po najmlađem članu obitelji Kršul, desetogodišnjem Roku, koji je vjerni pomagač svojoj majci u svim poslovima u masliniku.
- Kad je poteklo prvo maslinovo ulje od mojih maslina, osjećala sam se jako dobro i ponosno. Te prve kapi koje su potekle u uljari na Puntu su mi najdraže, nije važno koliko ih je već da je proizvodnja počela. Na svim maslinama bilo je plodova, što me posebno radovalo, jer u njih smo uložili puno truda i ljubavi i rezultat je tu - ushićena je Ružica.
Sljedećih godina očekuje se pravi i puni rod iz uzorno održavanog mladog maslinika, kada će biti i više kvalitetnog ulja.
A sve je počelo točno prije dvije godine. Tada su Kršuli 27. studenog 2007. počeli krčiti svoju zemlju, koja je bila godinama zapuštena, puna drveća i grmlja. Sve je to peteročlana obitelj, uz Ružicu i Josipa i troje djece - Roko, sada desetogodišnjak, Valentina (18 g.) i Božena (21 g.) počeli pomalo krčiti parcelu, što je trajalo do 18. ožujka 2008. kada je posađena prva od 220 mladih sadnica maslina, sorta liccino, oblica i pendolino. U kultiviranju zemljišta pomogli su im donatori, tvrtka Pavlomir iz Novog Vinodolskog, Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola i Općina Vinodolska, a analizu tla putem zadruge obavio je institut u Križevcima. To je bio prvi maslinik koji je posađen u Vinodolskoj dolini, na površini od šest tisuća četvornih metara. Masline su posađene u razmaku od pet metara, a prošle i ove godine, iako to nije uobičajeno u maslinicima, između njih posađen je krumpir na potpuno ekološkoj osnovi, s organskim gnojivom, koji je dao odličan rod i njegovom prodajom dijelom su se pokrili troškovi maslinika. Cijeli maslinik ograđen je, a nakon berbe, prostor oko mladih stabala je okopan i čeka se iduća godina koja bi mogla dati dobar rod. U blizini maslinika obitelj Kršul ima još jedno zemljište koje također planiraju iskrčiti i kultivirati, a na kojem još nisu odlučili što će saditi, bademe, lješnjake ili masline. - Sve opcije još su otvorene - kaže Ružica.
U nabavci sadnog materijala financijski su im pomogli Općina Vinodolska i PGŽ, tako da su mogli kupiti sadnice za cijelu parcelu, a poticaj je dala i država.Inače, Ružica Kršul radila je kao voditelj prodaje u jednom crikveničkom poduzeću, ali odlučila je otići raditi na svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, što nikad nije požalila jer, kako kaže, kada dođe u maslinik, obuzme je velika radost.
- Za sadnju maslinika motivirala nas je stara maslina koja je bila na tom zemljištu, na kojem je nekad bila obiteljska kuća u kojoj je živio pradjed moga muža. Tu je i bunar, a od kamene kuće ostali su samo ruševni zidovi. U budućnosti planiramo obnoviti kuću i tu napraviti turistički ekocentar, nadam se uz pomoć Poduzetničkog centra Vinodol, Poljoprivredne zadruge, Općine te Primorsko-goranske županije. Stari put koji vodi do našeg posjeda trebalo je također iskrčiti, u tome nam je pomogla Općina Vinodolska, na čemu smo im zahvalni. U idućoj godini možda će nam pomoći i oko navodnjavanja maslinika - kaže na kraju Ružica Kršul, kojoj smo poželjali isti optimizam i kod sljedećih projekata.
Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK, Novi list

1. srpnja 2009.
Cilj je do 2012. podići još 5500 hektara maslinika
Lani proizvedeno 35.955 tona maslina na 14.346 hektara maslinika. Najviše suvremenih, od ukupno 110 uljara u Hrvatskoj, nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županijiZaključkom Vlade u srpnju prošle godine prihvaćene su izmjene i dopune Operativnog programa podizanja trajnih nasada, odnosno donesen je program za razdoblje od 2008. do 2012. godine radi podizanja dodatnih 5500 hektara maslinika.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2008. godini proizvedeno 35.955 tona maslina, a maslinici zauzimaju ukupno 14.346 hektara, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Temeljem podataka iz zaprimljenih zahtjeva za poticaje za preradu ploda od 1999. do 2007. godine proizvodnja se kretala od 17.500 do 46.000 tona ploda maslina, a ukupna proizvodnja ulja u tom razdoblju kretala se od 12.567 do 49.187 hektolitara ulja.
Uz potporu Ministarstva poljoprivrede u razdoblju od 2000. do 2008. godine podignuto je 1810 hektara novih maslinika. U tom razdoblju broj stabala maslina kretao se od 2,3 do 3,5 milijuna stabala. Broj prodanih sadnica (domaćih i uvoznih) evidentira se u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a inače tradicionalno najzastupljenije sorte masline u Hrvatskoj su oblica, leccino, lastovka, pendolino, istarska bjelica.
U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako je lani bilo 8513 korisnika poticaja za preradu ploda maslina, od čega je njih 840 koristilo i poticaj za ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Što se tiče podjela sadnica masline, ono se najčešće organizira putem jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova). Kroz godinu se održavaju i brojne manifestacije, izložbe i sajmovi kako isključivo maslinarskih tako i onih u koje su oni uključeni.
Ministarstvo takve sajmove, primjerice Noćnjak i Maslina Split, podupire te njezini predstavnici sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u cilju edukacije i informiranja o mogućnostima i novostima. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je teško prognozirati kakva će biti ova godina i koliki bi mogao biti očekivani urod maslina, s obzirom na to da je maslina kultura s iznimnim oscilacijama uroda.
Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u oko 110 uljara, od čega je 65 suvremenih uljara, a 47 starih uljara. Najviše uljara (uključivši moderne i stare uljare) ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (32) i Dubrovačko-neretvanskoj (26), a slijede Zadarska (21) i Istarska (12), te Primorsko-goranska i Šibensko-kninska (po 10) i Ličko-senjska s jednom uljarom. Najviše suvremenih uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj (19) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13), dok najviše starih uljara ima u Zadarskoj županiji.

Europa: Više od dva milijuna tona ulja godišnje
Gledajući Europu, brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.000 tona godišnje. Portugal, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ima 340.000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala.Ivan Smirčić, Vjesnik

29. travnja 2009.
MASLINARSTVO
Uzgajivač Nino Činić u svjetskom vodiču najboljih proizvodača maslinova ulja
Uspjeh Krasičana rezultat zajedništva i medusobne potpore
Snježana RAJAČIĆ
Istarsko mjesto Krasica osim raskošne ljepote krajolika bogato je i radišnim maslinarima. Po kvaliteti ulja trojica Krasičana uvrštena su u svjetski vodič proizvođača najboljih maslinovih ulja. Marijan Cossetto, Benvegun Remiggo i Nino Činić svojim su tekućim zlatom zaslužili mjesto u uglednom društvu.
"Maslinarstvo je moja dugogodišnja ljubav čijoj se proizvodnji uveliko posvećuje", kaže Nino Činić, dodajući da je još 1996. godine posadio prvih sto maslina, a danas ima 750 čokota. Uzgaja sorte leccino, bjelicu i bužu koje gosti traže.
"Svakom jelu ne odgovara ista vrsta maslinova ulja", kaže iskusni Činić, otkrivajući da uz ribu dobro ide leccino blagog okusa, a s roštiljem se dobro združuje istarska bjelica jer je pikantnija. Sajam maslinovih ulja O okusima mogu prosuđivati i gosti koji pohode agroturizam Činićevih, koji su u sklopu stare istarske kuće ustrojili kušaonicu maslinova ulja. Gostima su željeli ponuditi mjesto gdje bi ulja mogli kušati u ugodnom ambijentu. Maslinar kaže kako nije mislio da će do cilja doći tako brzo, pa je utoliko više ponosan na mjesto u prestižnom društvu. Posebice jer masline zahtijevaju puno rada, odricanja, njege i boravka među njima.
Ove je godine proizveo oko 980 litara ulja, ali se ubuduće nada većim brojkama. Urod ovisi o godini, a od 25 kilograma plodova u prosjeku se dobije oko tri kilograma ulja. Istra je, kako kaže maslinar, bogomdana za uzgoj maslina zbog dobre mikroklime. Otkriva da je na području Buja unatrag nekog vremena posađeno oko 50.000 maslina, pa su i zahvaljujući tomu u Krasici tradicionalno organizirali sajam maslinovih ulja koji je okupio i inozemne izlagače.
Ove je godine 12. po redu sajam predstavio više od 132 uzorka maslinova ulja, što je dosadašnji rekord. U sklopu manifestacije upriličena je i likovna kolonija Ex tempore.
Činić kaže da međunarodni sajam ne bi mogli organizirati bez potpore Grada, Županije i resornog ministarstva.
Zahvaljujući i tomu cilj je postignut, jer se sve više mladih ljudi počinje baviti uzgojem maslina. Samo je na području Mjesnog odbora Krasice posađeno 12.000 stabala.
Iako je posao mukotrpan, Činićevi odrađuju zacrtani plan, a na urod prvih plodova maslina nakon sadnje čeka se pet godina.
Medusobna potpora Da se i troškova skupi potvrđuje i to što je maslinar samo u tri hektara zemlje uložio 300.000 kuna uz dodatne troškove za sadnice, ali i ustroj kušaonice čije je uređenje stajalo 30.000 eura. Uspjeh tamošnjih gospodarstvenika ovisi i o tome što iskusniji maslinari pomažu mlađima koje žele progurati u vrhunske proizvođače maslinovih ulja. Uspjeh Krasičana rezultat je zajedništva i međusobne potpore, a to su dobre pretpostavke i za petnaestak mladih maslinara na području Krasice koji tek zahuktavaju svoju proizvodnju.
Za preradu plodova biblijske biljke služi im uljara u Baredinama, a uskoro će se u tamošnjoj okolici iznjedriti još jedna. Gospodarski aktivan kraj Krasice od tristotinjak žitelja poznat je i po proizvodnji vina i ratarskim kulturama. Namjera uljara je otvaranje još degustacijskih sala, gdje će se turisti kratko upoznavati i o proizvodnji maslinovih ulja. Istodobno će kušati i druge istarske delicije poput sira, kobasice, vina. Supružnici otkrivaju da su Zagrepčani uz Riječane dobri klijenti, a od inozemnih prednjače Rusi.

Svojstva maslinovih ulja
Maslinovo ulje mora zadovoljavati nemalo kemijskih parametara od kiselosti, okusa, mirisa i drugog. Ne smije podsjećati na užeglost i miris po salamuri, komini i(li) vinskom octu. Voćni okus koji podsjeća na zdrav i svjež plod masline treba biti primarno svojstvo ulja koje takoder može mirisati na svježe pokošenu travu, jabuku, zeleno lišće... Treba zadržati i gorkast okus koji podsjeća na badem.

Uzgoj maslina
"Masline se u pravilu sade u trećem i četvrtom mjesecu, a beru se ovisno o sortama, leccino u listopadu, a istarska bjelica početkom studenoga", kaže maslinar Činić, ističući da planira zasaditi još tisuću stabala maslina.
Vjesnik

7. travnja 2009.
Završena 11. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009.
Najbolje djevičansko ulje pravi - ginekolog!
U nedjelju ujutro je posjetom maslinara Srđu i razgledavanjem tvrđave i muzeja završena 11. međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009., koja je tijekom protekla tri dana, kroz natjecanja, predavanja i izložbe, trajala u hotelu "Astarea" u Mlinima.
Ovogodišnji šampion Noćnjaka je, vjerovali ili ne, ginekolog iz Novigrada dr. Ivica Vlatković. Ekstradjevičansko maslinovo ulja toga 50-godišnjeg liječnika, koji se prije pet godina na djedovini, iz hobija, vratio maslinama i maslinovu ulju, proglašeno je najboljim od svih ulja koja su pristigla na ocjenjivanje.
Vicešampion ekstradjevičanskih maslinovih ulja Noćnjaka 2009. Josip Matić Lolo pehar je odnio u svoj Broćanac u Bosni i Hercegovini.
Uoči svečanosti proglašenja najboljih, maslinari su cijeli prekrasan sunčan dan proveli uživajući u ljepotama Župe dubrovačke i Konavala. Obišli su konavoske mlinice, etnoselo Pičine, a domaćini su ih poveli i na izlet na Prevlaku.
Uz ruševnu impresivnu austrougarsku tvrđavu, goleme agave i velike plave rascvjetane grmove ružmarina, poneki su, kao Ratko Kovačević i Ojdana Krnić, a i autorica ovih redaka, posadili među stijenama sjemenje kapara. Za sretnija vremena ovog zapuštenog prostora... Puno je novina kojima je ove godine organizator - Zadružni savez Dalmacije - obogatio Noćnjak, najstariju feštu maslinova ulja kod nas.
Jedna od novosti je da prvi put ove godine nisu u konkurenciju prihvaćani uzorci ulja koje je proizvedeno u količini manjoj od 100 litara. Na Noćnjak 2009. stigla su rekordna 264 uzorka maslinova ulja. Svi uzorci su šifrirani i poslani u Prehrambeno-razvojni centar na Klisu, gdje se tijekom 70 dana obavljala njihova fizikalno-kemijska i organoleptička analiza.

Nagrade za kategorije
Prvi put su se zasebno ocjenjivala sortna maslinova ulja i ocjenjivači su imali poprilično posla ocjenjujući 80 uzoraka oblice te ulja čak još 18 drugih sorti od već udomaćenih talijanskih sorti do lastovke, bjelice, levantinke, paštrice, drobnice, buže, barske žutice, mrkovske žutice...
Također su prvi put ove godine na Noćnjaku dodijeljena priznanja za najbolja ulja u pet odvojenih kategorija: najbolje sortno maslinovo ulje (priznanje je dobila Željka Palinić iz Blace), najbolje maslinovo ulje sljubljenih sorti (napravio ga je Marko Grego iz Orebića), najbolje intenzivno maslinovo ulje (ulje Proizvodno-uslužnog obrta "Čivić" iz Vrisnika), najbolje srednje intenzivno maslinovo ulje (proizveo ga je Ante Duvnjak iz Vodica), najbolje blago maslinovo ulje (Ilirija d.d. iz Biograda).
Najbolje zadružno maslinovo ulje, ako je suditi po priznanju s ovog Noćnjaka, koje je u ime Hvarana preuzeo poznati hvarski maslinar Kompozitor, pronaći ćete u PZ-u Svirče na otoku Hvaru.
Primijećeno je, sa zadovoljstvom, kako je ove godine na ocjenjivanje na Noćnjak pristiglo i puno više uzoraka maslinova ulja iz Istre nego prošlih godina.

Nijanse odlučivale
U hotelu "Astarea" je predstavljen i rad prvog hrvatskog maslinarskog klastera "Klaster istarskih maslinara GIU". Zadružni savez Dalmacije je u Mlinima svečano, kao prvi dalmatinski pridruženi član, potpisao pristupnicu Hrvatskoj udruzi gradova maslina i ekstradjevičanskih maslinovih ulja iz Buja te preuzeo obvezu ambasadora udruge u regiji.

Dijelile su se nagrade i za sireve, gdje su zlatne medalje dobili Mira Ćopić za kravlji sir s paprom, Agropromet sirana Runović (dvije zlatne medalje) za biokovski polutvrdi kravlji sir sa začinskim biljem te dalmatinski polutvrdi kravlji sir, splitska mljekara Mils za lećevački polutvrdi sir iz kravljeg i ovčjeg mlijeka te Slavko Petrović iz Pakova Sela (dvije zlatne medalje) za ovčji polutvrdi sir iz svježeg mlijeka i ovčji sir iz mišine.
- Ove godine su ulja u kategoriji ekstradjevičanskih bila takva da su nijanse odlučivale o šampionu. Ubuduće će pri ocjenjivanju biti favorizirana pakovana ulja u odnosu na ona u rinfuzi, jer je cilj da se što više naših maslinovih ulja nađe na tržištu. Noćnjak neće stati, nužno je usitnjenu i razjedinjenu proizvodnju hrvatskog ekstradjevičanskog maslinova ulja povezati s legalnim tržištem, a Hrvatski zadružni sustav snažna je poluga za rješavanje problema plasmana i trženja maslinova ulja - kazao je na kraju Noćnjaka 2009. Joško Niskota, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.
piše Meri Šilović
snimio Admir Buljubašić / Cropix

Od Jordana do Australije
Ove godine su na ocjenjivanje, uz uzorke pristigle iz svih hrvatskih "morskih" županija, stigli i uzorci maslinova ulja iz Italije, BiH, Slovenije, Crne Gore, Jordana, Turske, Francuske i Australije.

Zlatno pero Mladenu Krniću
Novinaru i dugogodišnjem zamjeniku glavnog urednika Slobodne Dalmacije, na ovogodišnjem Noćnjaku dodijeljeno je priznanje Zlatno pero Noćnjaka - za promociju maslinarstva i uljarstva.
U obrazloženju nagrade stoji, među ostalim: "Krnić je u svom dugom novinarskom radnom vijeku često pisao o poljodjelstvu i njegovim problemima, mogućnostima i perspektivi. S posebnom osjetljivošću prilazio je dalmatinskom težaku. Njegovo seriozno novinarsko pero zahvaćalo je korjenite probleme maslinarstva i zadrugarstva. Ostala je u trajnom sjećanju njegova reportaža 'Čarolija u Čari'."
Mladen Krnić posljednjih godina slobodno vrijeme provodi održavajući vlastiti maslinik od 350 maslina.
Šampionski Milsov sir
Posebna priča na Noćnjaku bili su sirevi, a posebno slikovite sudionice i natjecateljice u hotelu "Astarea" bile su Ličanke, koje su u Mline na ocjenjivanje donijele dvije ličke base. Na 7. smotri dalmatinskih ovčjih i kravljih sireva, koja se održavala u sklopu Noćnjaka, na ocjenjivanju je bilo 50 sireva. Šampion ovogodišnjeg natjecanja sireva je splitska mljekara "Mils", i to sa svojim studenačkim polutvrdim sirom od kravljeg mlijeka. Slobodna Dalmacija