7. rujna 2011.
ISKUSTVA ČEŠKIH I POLJSKIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA NAKON ULASKA U UNIJU
Poljska najviše profitirala od EU, Češka zadrugarstvo pretvorila u dioničarstvo
Zahvaljujući darovnici nizozemske vlade za udruge seljaka, 30-ak predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Virovitičko-podravske županije i Osječko-baranjske boravilo je u Češkoj i Poljskoj.
Cilj tog sedmodnevnog putovanja bio je ponajprije edukativni, kaže Željko Čorić, predsjednik Udruge seljaka općine Lukač, koja je sredstva za putovanje dobila natječajem i koja je bila organizator tog putovanja.
U sklopu posjeta Češkoj i Poljskoj, slavonski poljoprivrednici imali su priliku posjetiti poljoprivredne komore obiju zemalja, razgovarati s njihovim predstavnicima te posjetiti nekoliko poljoprivrednih imanja koje se bave različitom poljoprivrednom proizvodnjom.
Agrarna komora Češke Republike osnovana je 1994. godine, a kako je izjavio njezin predsjednik Jan Zahorka, članstvo je isključivo na dobrovoljnoj bazi i u komoru je udruženo 85 posto poljoprivrednika. Komoru čini 56 regionalnih komora, ima i 36 stručnih udruženja - šumara, pčelara, voćara i slično. U komori je zaposleno 12 osoba, a kako je naveo Zahorka, jedna od glavnih djelatnosti je lobiranje u Bruxellesu u svim područjima koje su u interesu njihovih članica. Prema potrebi organiziraju i prosvjede. Češka poljoprivredna komora ima i savjetodavni karakter, ima svoj internetski portal i novine Agrobase koje izlaze kvartalno - četiri puta godišnje. Osim iz članarine komora se financira i sponzorstvom (jedan od sponzora je Billa), a za rad u Bruxellesu dobiju i sredstva države.

Umjesto hrane sve više proizvode energiju
Česi su danas, kako smo čuli, vrlo nezadovoljni što posljednjih godina EU žrtvuje proizvodnju hrane na račun razvoja alternativnih izvora energije, odnosno smanjuje cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju, osim uljane repice. U posljednjih 20 godina navodno je zabilježen pad poljoprivredne proizvodnje od 35 posto.
- Kada smo ulazili u EU, bili smo veliki proizvođač šećerne repe, a sada šećer uvozimo. Proizvodili smo 4,4 milijardi litara mlijeka na godinu, a sada upola manje, odnosno 2,4 milijarde litara, a drastično je smanjen i broj stoke. Od 2014. godine kada na snazi bude zajednička poljoprivredna politika, sva plaćanja bit će po površini, a subvencije u stočarstvu, kojih nema ni sada, primjerice po proizvedenoj litri mlijeka, kako čujemo, bit će posve ukinute - kaže zabrinuto Zahorka.
Trećina češkog poljoprivrednog zemljišta u privatnom je vlasništvu, pretežno u rukama dioničkih društava nastalih iz nekadašnjih poljoprivrednih zadruga. Na upit koliko su zemljišta kupili stranci, Zahorka kaže da to nitko ne zna. Do svibnja ove godine, kada je ukinuta, postojala je klauzula da stranac može kupiti zemlju u Češkoj jedino ako ima trajni boravak i zna češki jezik. Cijena hektara poljoprivrednog zemljišta u Češkoj je do 100.000 kruna, odnosno do 31.000 kuna.
Češka je jedna od rijetkih zemalja koja je vrlo uspješno okrupnila poljoprivredna imanja, prosječna poljoprivredna imanja danas imaju od 500 do 1.000 hektara. Pretežno uzgajaju žitarice, uljanu repicu i većinom se ne bave stočarstvom.
Posjetili smo poljoprivrednu tvrtku ZD Krasna Hora, agrokulturni kompleks, koja se nalazi u vlasništvu 965 dioničara među kojima je i njezinih 187 zaposlenika. Obrađuju više od 4.000 hektara zemljišta, drže oko 1.500 muznih krava, bavili su se i uzgojem svinja od kojeg su zbog neisplativosti odustali te su sagradili bioplinsko postrojenje sredstvima EU fondova iz kojeg proizvode struju za tržište. Krasna Hora na godinu proizvede 12 milijuna litara mlijeka koje prodaju lokalnoj mljekari (vlasnici Francuzi), a otkupna cijena iznosi 35 euro centi (2,61 kn/l) za najvišu kvalitetu.

Državne potpore - nesigurne
Tvrtka godišnje iz EU dobije 16 milijuna kruna (oko 5 milijuna kuna) poticaja. Od češke države bi trebala dobiti još 8 milijuna kruna (oko 2,5 milijuna kuna), ali kažu da to nije siguran novac jer se zna dogoditi da u proračunu nema novca, te još 6 milijuna kruna (oko 1,9 milijuna kuna) subvencija za očuvanje okoliša. Kažu da su zadovoljni visinom poticaja koje dobiju, iako su tek sada došli na polovinu iznosa koje dobiju stare članice EU. Brine ih jedino koliko će dobivati nakon 2014. godine.
Ulaskom u EU, kako se čulo iz izlaganja čelnih osoba na farmi svinja i jaja Agpi Pisek, najviše je stradalo češko svinjogojstvo. To poduzeće osnovale su 33 poljoprivredne zadruge 1966., a nakon određenih promjena u tvrtki, većina ih je izišla iz vlasništva te ih je ostalo samo četiri. U 13 hala drže 960 komada svinja, proizvode godišnje oko 8.000 tona mesa, imaju jedno prasilište, a prije ulaska u EU imali su ih šest.
Vodstvo farme kaže da već pet godina rade s gubitcima, a za sve najviše krive Njemačku koja, kako tvrde, guši proizvodnju svinja i uništava svinjogojstvo novijih članica EU, ali krive i trgovačke lance koji su preplavili Češku i koji ih ucjenjuju. Ništa, kažu, nije bolja situacija ni u peradarskoj proizvodnji za koju kao ni za svinjogojstvo nema subvencija. Češke peradare, tvrde, uništavaju Poljaci.
A kad je riječ o Poljskoj, ta je zemlja po mnogo čemu posebna. Naime, kako je naveo Henryk Dankowiakowski, predsjednik poljoprivredne komore regije Malopoljska, ulazak u EU za Poljsku bio je veliki civilizacijski iskorak.
- Poljska nije ni zlota poticaja dobila iz državnog proračuna, već je sve išlo od EU. U pretpristupnom razdoblju na godinu dobivala je 178 milijuna eura iz EU-a za razvoj poljoprivrede i izgradnju infrastrukture. Poljska je iskoristila i tri programa pomoći od EU za mlade farmere, umirovljenje farmera i za razvoj infrastrukture - kaže Dankowiakowski.
Poljska je za razliku od zemalja s kojima je zajedno ulazila u EU imala mnoge privilegije. Osim što je zaštitila prodaju zemlje strancima na 12 godina, što je najduže razdoblje do sada, dobila je i posebne EU fondove za razvoj poljoprivrede, o kojima se u Hrvatskoj malo zna. Poljska je ishodila i različite oblike pomoći za male farmere, kao primjerice poticaje od 100 eura po kravi za one koji imaju do deset grla, potom za držanje ovaca po grlu 20 eura, za uzgoj jagoda i slično.

Poljaci ne žele promjene
Poljska je jedna od rijetkih zemalja koja je provela legalizaciju poljoprivrednih objekata - besplatno. Neki u Poljskoj smatraju da je to isključivo zasluga pregovarača koji su zauzeli čvrsta stajališta od kojih nisu odstupali, dok drugi pak drže da su dobili beneficije jer su veliko tržište (40 milijuna stanovnika) za stare članice EU.
U svakom slučaju, poljska poljopriveda danas je zahvaljući EU najnaprednija od poljoprivreda u novim članicama i kažu da ne žele promjene koje bi trebale nastupiti 2014. Zanimljivo je da Poljaci već naveliko lobiraju u Bruxellesu da zadrže svoje pozicije i nakon što stupi na snagu zajednička politika EU 2014.
U Poljskoj je evidentirano 70 milijuna hektara obradivih površina. Zemljišni posjedi su usitnjeni, 70 posto poljoprivrednika ima do 10 ha zemljišta, ostali do 2 ha. Poticaje dobivaju i na neobrađeno zemljište, uz uvjet da površine jednom godišnje pokose. Cijena hektara poljoprivrednog zemljišta u prosjeku je 4.000 eura, a prije 20 godina bila je samo 100 eura.
Kako doznajemo od Dankowiakowskog, Poljaci imaju poseban odnos prema zemlji koja je za njih svetinja i kada istekne zabrana prodaje strancima 2015. godine, tvrdi, ne postoji strah da će je masovno prodavati.
- I papa Ivan Pavao II., ako ste primijetili, gdje god je došao, prvo se sagnuo i poljubio zemlju - kaže Dankowiakowski.
Prigodom posjeta farmi goveda Ryszarda Jedrucha mogli smo se uvjeriti kako se poljski farmeri izuzetno dobro prilagođavaju tržištu.
- Držali smo 120 muznih krava, na koje se inače ne dobiju poticaji, međutim, nismo bili zadovoljni otkupnom cijenom mlijeka i preorjentirali smo se na uzgoj bikova čija je cijena bila vrlo prihvatljiva. U tome nam je, istina, na ruku išla i priroda, jer se telilo više bikova, međutim, sada je situacija obrnuta pa ćemo se opet vratiti proizvodnji mlijeka - kaže Jedruch. Dodaje da za litru mlijeka dobije 30 euro centi i prodaje ga lokalnoj mljekari koja je u vlasništvu 300-tinjak kooperanata, među kojima je i on.
Jedruch obrađuje oko 80 ha zemlje, od čega je veći dio u zakupu koji plaća 100 eura po hektaru. Na godinu ukupno dobije poticaja približno 20.000 eura. Jedruch je član poljoprivredne komore, što je u Poljskoj obveza za sve one koji imaju više od hektra zemljišta, a članarina, kaže, iznosi 2 posto od poreza koji plaća općini.
I poljski svinjogojci, kao i češki, imaju, kako smo se uvjerili na farmi svinja Mareka Boliglowa, problem i teško se nose s velikim uvozom svinja iz Njemačke i Nizozemske, pa čak i Kine, zbog čega mnogi odustaju od te proizvodnje. Ove godine u Poljskoj je proizvodnja svinja najmanja u posljednjih 20 godina - bit će proizvedeno 13 milijuna komada, a 80-ih godina godišnja proizvodnja iznosila je 25 milijuna komada.
U sklopu posjeta Češkoj i Poljskoj bilo je prilike i za turistički obilazak Praga, Krakowa, rudnika soli Wieliczka, kao i rodnog mjesta Ivana Pavla II. - Wadovicama, Auschwitzu...
Zdenka Rupčić, Glas Slavonije