10. listopada 2011.
EUROZONA:  Barroso upozorio na mogući bankrot Grčke
Europskim bankama prijeti bankrot, Merkel i Sarkozy traže rješenje
Do kraja listopada predstavit ćemo plan za rješavanje dužničke krize u eurozoni. Dokapitalizirat ćemo banke i osigurati zajmove gospodarstvu, obećali su Merkel i Sarkozy nakon sastanka u Berlinu
Alen LEGOVIĆ, Bruxelles   
Nekoliko dana prije procjene o rezultatima štednje i provedbe reformi u Grčkoj, trojka koju čine predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnoga monetarnog fonda pojačava pritisak na vladu u Ateni.

»Očito je da program neće biti dovoljan ako vlasti ne poduzmu veće i intenzivnije strukturne reforme od onih koje smo dosad vidjeli«, izjavio je Poul Mathisa Thomsen, voditelj MMF-ova izaslanstva u Ateni, dodajući da se Grčka kreće »dva koraka naprijed, jedan natrag«.
Njegov kolega iz Europske komisije, Nijemac Matthias Mors, kritizirao je vladu premijera Giorgiosa Papandreoua zbog oklijevanja u provedbi plana štednje. »Grci vjeruju da je dovoljno prihvatiti zakone«, kritičan je Mors. No, za primjenu zakona treba vremena, a često puta nedostaju nužne strukture, na primjer u poreznoj upravi, poručuje.

Voditelj izaslanstva Europske središnje banke Klaus Mausch ustvrdio je da Grčka godinama nije provodila nužne reforme.
Prema riječima luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera, izvješće trojke očekuje se 24. listopada. Juncker je prije nekoliko dana izrazio svoj optimizam da će predstavnici trojke na kraju svoga posjeta Grčkoj dati pozitivnu ocjenu
Take izjave predstavnika trojke dodatno pojačavaju pritisak na vladu u Ateni. Šefovi država i vlada zemalja eurozone najavili su da će isplatu idućeg obroka pomoći Grčkoj - osam milijarda eura - vezati uz pozitivnu ocjenu trojke. Riječ je ponajprije o tomu može li Grčka otplatiti svoje visoke dugove. Prema riječima luksemburškog premijera Jean-Claudea Junckera, izvješće trojke očekuje se 24. listopada. Juncker je nedavno izrazio optimizam da će trojka na kraju posjeta Grčkoj dati pozitivnu ocjenu. Bez novog novčanog obroka ta bi država od studenoga bila u stečaju.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble spomenuo je ovih dana još veći oprost dugova Grčkoj. »Moguće je da smo u srpnju polazili od premalog postotka smanjenja dugova«, rekao je Schäuble. U sklopu drugog paketa pomoći Grčkoj bilo je dogovoreno da privatni vjerovnici odustanu od 21 posto svojih potraživanja. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio je u nedjelju da postoji velika opasnost od stečaja Grčke.
Smanjenje dugova toj zemlji u nedjelju je bilo i tema sastanka njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Oni su u Berlinu obećali da će do kraja listopada predstaviti sveobuhvatni plan za rješavanje dužničke krize u eurozoni te istaknuli svoje jedinstveno stajalište u vezi s potporom bankama.

Sarkozy je obećao »konačan, globalan i brz odgovor do kraja mjeseca« kako bi »Europa na G20 došla jedinstvena i s riješenim problemima«. Francuska, naime, u 2011. predsjeda skupinom G20 koja okuplja najbogatije zemlje svijeta i najveća brzorastuća tržišta. Sastanak na vrhu G20 održat će se 3. i 4. studenoga u Cannesu u Francuskoj.
Merkel je, pak, ustvrdila da su Pariz i Berlin »odlučni učiniti sve kako bi dokapitalizirali banke i tako osigurali zajmove za gospodarstvo«. Sarkozy je rekao da su se dvije zemlje »potpuno složile« o tom pitanju, iako mediji pišu kako među njima postoje razlike. »Nema uspješnog gospodarstva bez stabilnih i pouzdanih banaka«, kazao je Sarkozy.

No, očito je da se Njemačka i Francuska približavaju u stajalištima o Grčkoj. Berlin se zauzima za veći oprost dugova Ateni, a Pariz se dosad tomu protivio zbog teškog stanja francuskih banaka koje bi to dodatno pogodilo.
Zbog toga je Sarkozy zatražio da financijski ugrožene države eurozone mogu dobiti novac iz Fonda za zaštitu eura (EFSF), ali i iz Europske središnje banke. No, Merkel je to odbila. Kancelarka je pak izrazila spremnost da se bankama stavi na raspolaganje nova pomoć i tako spriječi eskalacija krize nalik onoj iz 2008. godine.

Odluku o tome kako pomoći bankama da se izbjegne najgore šefovi država i vlada eurozone trebali bi donijeti 17. i 18. listopada, na summitu u Bruxellesu. Drugim riječima, politici ostaje još samo nekoliko dana da spasi europske banke od propasti.
Bankama treba između 100 i 200 milijarda eura dokapitalizacije da izdrže teret krize
BERLIN - Neke od europskih banaka počele su posrtati pred dužničkom krizom kojoj se ne nazire kraj. Prijetnja propasti belgijsko-francuske banke Dexie, kao i smanjenje kreditnih rejtinga Italiji i Španjolskoj ubrzali su hitnost razgovora njemačkih i francuskih čelnika. Neizbježna tema je i stanje u Grčkoj kojoj nužno treba nova tranša iz lani dogovorene pomoći MMF-a i Unije za spas njezinih financija.

Sarkozyja je uoči puta u Berlin posjetila nova direktorica MMF-a Christine Lagarde, koja je prošli mjesec prva pozvala na dokapitalizaciju banaka.
Velike francuske banke prihvatile bi državnu dokapitalizaciju u iznosu od 10 do 15 milijarda eura, pod uvjetom da njemačka središnja Deutsche Bank također poveća svoj kapital, objavio je Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na financijske izvore. Njemačka bi, međutim, htjela da banke prvo same pokušaju povećati svoj kapital prije nego li zatraže pomoć. Pariz bi također htio da se Fond za europsku financijsku stabilnost (ESEF) iskoristi za dokapitalizaciju banaka, dok ga Berlin drži kao posljednju opciju, kako je izjavila Merkel u petak. Prema procjenama stručnjaka, europskim bankama treba između 100 i 200 milijarda eura dokapitalizacije da izdrže teret dužničke krize. Vjesnik