HIC

zastave-stalci-koplja

zastava na stalku




zlatnici i srebrnjaci



23.travnja 2021.
BDP PAO
Guverner u Saboru predstvio izvješće za prvo polugodište

Boris Vujčić

Realni BDP u prvom polugodištu 2020. pao je čak 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Uzrok su pandemije i potresa zbog čega je smanjenja osobne potrošnje, investicija i izvoza, posebno usluga, a potrošnja države blago je porasla, rekao je u Saboru u četvrtak guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vujčić je to rekao predstavljajući polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, ostvarenju stabilnosti cijena i monetarne politike u prvom polugodištu lani. Podsjetio je kako je u prvoj polovini 2020. zabilježena snažna kontrakcija globalnog gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa i uvedenih epidemioloških mjera. Pritom je kod razvijenih zemalja pad realnog BDP-a bio najizraženiji za vrijeme vrhunca proljetnoga pandemijskog vala.

Osobna potrošnja smanjila se za 6,8 posto na godišnjoj razini, pri čemu pad odražava smanjenje raspoloživog dohotka zbog negativnih kretanja na tržištu rada, pad potrošnje usluga čije je pružanje bilo ograničeno epidemiološkim mjerama, ali i manju sklonost građana potrošnji zbog mjere fizičkog udaljavanja i izbjegavanja rizika zaraze te znatnog pogoršavanja potrošačkog optimizma. Takva kretanja odrazila su se i na manje zaduživanje stanovništva, rekao je.

Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila se s 1,4 posto u prosincu 2019. na -0,2 posto u lipnju 2020., pod utjecajem smanjenja cijena naftnih derivata uzrokovanog padom globalne potražnje. Širenje pandemije utjecalo je na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara, zbog smanjenja investicija. Temeljna se inflacija blago usporila s 1,2 posto  u prosincu 2019. na 1,1 posto u lipnju 2020., čemu je najviše pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene pojedinih prehrambenih proizvoda te ugostiteljskih usluga i usluga smještaja.

Pad gospodarske aktivnosti povezan s pandemijom imao je za posljedicu pad uvoza robe znatno jači od pada izvoza, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2020. zabilježeno smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, nastanje tekućega i kapitalnog računa nepovoljno je djelovalo znatno smanjenje neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam.

HNB je trenutno prilagodio monetarnu politiku koristeći se svim raspoloživim mjerama, nekima od njih prvi put, u cilju očuvanja stabilnosti tečaja i povoljnih uvjeta financiranja za građane, poduzeća i državu, rekao je Vujčić. HNB je prodao bankama ukupno 2,7 milijardi eura, nakon čega se tečaj kune stabilizirao, a kunsku likvidnost povučenu prodajom deviza HNB je i više nego nadomjestio drugim mjerama monetarne politike, uključujući strukturne i redovite operacije, smanjenje stope obvezne pričuve i kupnju državnih obveznica na sekundarnom tržištu.

Zahvaljujući tim mjerama kunska je likvidnost dosegnula rekordne razine, a država i privatni sektor mogli su se i nadalje zaduživati kod domaćih banaka po gotovo istim uvjetima kao prije krize, istaknuo je. Ipak, slabljenje gospodarske aktivnosti i potražnje za kreditima odrazilo se na pooštravanje standarda odobravanja kredita, pa se kreditiranje stanovništva usporilo.

Proračunski manjak od 13,2 milijarde kuna u prvoj polovini 2020. godine odražava negativan utjecaj krize uzrokovane pandemijom na gospodarsku aktivnost, a time i punjenje proračuna. Privremene mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize također su utjecale na pad prihoda uvođenjem poreznih otpisa i rast rashoda isplatom potpora za očuvanje radnih mjesta. To se posebice odnosi na drugo tromjesečje, kada je manjak iznosio gotovo 10 milijardi kuna, stoji u Izvješću.

Ružica Vukovac (klub Domovinskog pokreta) ocijenila je da u izvješću nedostaje dio o teškoj situaciji u proizvodnji hrane i pogodovanju velikim sustavima posebice Agrokoru. Selo je bilo prezaduženo i bez pandemije, poljoprivredna proizvodnja je nedovoljno poticana u vrijeme krize kako bi se potpomogla zelena tranzicija, poručila je.  

Boris Lalovac (klub SDP-a) rekao je kako su poduzete mjere koje su smirile tržište u nastalim uvjetima kada je zavladala panika i rasprodaje i kada je psihologija građana zaustavila ekonomiju. Bilježi se rast cijena nekretnina nakon potresa, osobito izvan središta Zagreba, kao depoziti građana u bankama. 

Grozdana Perić (klub HDZ-a) istaknula je da je Vlada u uvjetima pandemije koronavirusa zaustavila rast  nezaposlenosti i pad zaposlenosti  poticajnim mjerama i subvencijama. "HNB je spriječio slabljene kune i osigurao deviznu likvidnost i sve je učinjeno kako treba", ocijenila je.


Marić: Oporavak gospodarstva očekuje se tek krajem 2022.godine, turizma čak i kasnije


HIC.hr
foto: arhiv

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre