28. siječnja 2012.
"Štitit ćemo interese Hrvata izvan RH!"
Saborski klubovi podržali su tehničke izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH, pri čemu je SDP poručio kako će Kukuriku koalicija štititi interese i promicati prava Hrvata izvan domovine.
Imao sam puno upita što će biti sa zakonom, s Uredom za Hrvate izvan Hrvatske, što će biti s Hrvatima izvan RH sada kada je SDP došao na vlast. Ništa im se loše neće dogoditi, može se dogoditi samo isto ili bolje, poručio je Ivo Jelušić u ime SDP-a. VIŠE

20. siječnja 2012.
Vlada odobrila novac za rad Ureda za odnose s Hrvatima izvan RH
Hrvatska Vlada na jučerašnjoj sjednici u Zagrebu prihvatila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Na sjednici je zaključeno kako će po žurnom postupku na usvajanje u Sabor ići prijedlog proračuna s kojim će u 2012. godini raspolagati Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između RH i Hrvata izvan domovine čiji je rad definiran spomenutim zakonom.VIŠE

12. siječnja 2012.
Fra Mićo Pinjuh, novi koordinator hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj
Nakon izbora provedenih među pastoralnim osobljem hrvatskih katoličkih misija (HKM) u Švicarskoj u srpnju 2011. godine i neophodnih suglasnosti biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine i uprave Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, Biskupska konferencija Švicarske je na svom jesenskom zasjedanju, održanom od 5. do 7. rujna 2011. u Givisiezu, imenovala o. fra Miću Pinjuha novim nacionalnim koordinatorom hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj na razdoblje od pet godina. Služba novoga koordinatora započela je 1. siječnja 2012. i trajat će do 31. prosinca 2016. godine. VIŠE

2. siječnja 2012.
Hrvatska katolička baština u Chicagu: Pripreme za obilježavanje 100-e obljetnice
Fra Jozo Grbeš, župnik Hrvatske katoličke crkve sv. Jeronima u Chicagu poručuje: Dok koračamo prema 100. godišnjici naše župe, skupljamo arhiv starih slika, video vrpci, zapisa i bilo čega što spada u arhivsku građu hrvatskoga naroda u ovom dijelu svijeta. Želimo u tome vašu pomoć. Ako bilo što imate, javite nam se. Arhivu, baštineske dragocjenosti, koje imate kopirati ćemo i uredno vratiti vama u vaše obiteljske riznice.VIŠE

16. prosinca 2011.
Frankfurt am Main: Hrvatski iseljenički put
Iz tiska je izišao Hrvatski iseljenički križni put autora dr. Adolfa Polegubića, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurtu na Majni. Tijekom stoljeća napisani su brojni »križni putovi«. I na hrvatskom ih je jeziku velik broj. Dr. Adolf Polegubić odlučio se za Hrvatski iseljenički križni put, a ideja za to nastajala je tijekom hrvatskih hodočašća u Njemačkoj i u svijetu. Tako je ostvaren ovaj križni put namijenjen Hrvatima katolicima u iseljeništvu na kojem oni pobožnim hodom prate od postaje do postaje Gospodina Isusa Krista - od Isusove osude do uskrsnuća, ali i sebe i svoj iseljenički život, napisao je u predgovoru delegat za Hrvatsku pastvu u Nemačkoj vlč. Ivica Komadina. VIŠE

12. prosinca 2011.
Nenad Bach: "Milanoviću, ne ukidaj tužbu protiv Srbije"
"Očekujemo da Milanović neće ukinuti tužbu protiv Srbije jer, ako želimo mir, trebamo prekinuti lanac povijesnih ponavljanja. Ako Hrvatska od Srbije ne dobije ratnu odštetu, već će se roditi netko tko će osvetiti naše heroje i nevine žrtve te ponižavajuće osuđene generale. Jer gdje nema pravde i istine, nema ni mira." Tim je riječima Nenad Bach, jedna od najpoznatijih i najaktivnijih osoba u hrvatskom iseljeništvu, preko Večernjeg lista iz New Yorka poslao najiskrenije poruke Zoranu Milanoviću, kojem će za uspjeh sigurno trebati i podrška hrvatskog izvandomovinstva. VIŠE

28. studenoga 2011.
ETO JEZIKA ZA NAS:
U jeziku Moliških Hrvata nema ni jedne psovke
Ova glazbena skupina potomci su Hrvata koji su pred Turcima još prije nekoliko stotina godina iz Dalmacije uzmakli preko mora u Italiju, i tamo ostali sve do današnjih dana.
Još uvijek koriste izvorni Hrvatski jezik, i održavaju običaje starih krajeva najbolje što mogu.
Dr. Vladimir Markotić, antropolog s Harvarda, proveo je nekoliko mjeseci još davnih 1960-tih sa tom hrvatskom 'kolonijom'. Prema njegovim tvrdnjama, u jeziku Moliških Hrvata nema niti jedne psovke kakve se danas mogu čuti diljem Lijepe Naše!

7. studenoga 2011.
Proslava 40 godina osnutka Hrvatske katoličke misije i 50 godina dolaska Hrvata u Nizozemsku
Rotterdam, (IKA) – Trodnevnim programom "Aktivni, brižni i povezani: 50 godina Hrvata u Nizozemskoj i 40 godina Hrvatske katoličke misije/župe u Nizozemskoj" od 11. do 13. studenoga obilježit će se 50 godina organiziranog i masovnoga dolaska Hrvata u Nizozemsku, te 40. obljetnica utemeljenja Hrvatske katoličke misije/župe sv. Nikole Tavelića za Nizozemsku.
U nedjelju, 13. studenoga svečano misno slavlje s početkom u 13 sati u roterdamskoj katedrali Sv. Lovre i sv. Elizabete predvodit će predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar. To misno slavlje bit će središnji čin proslave 40. obljetnice osnutka HKM, koja je od 1. siječnja 2010. godine preustrojena u Hrvatsku katoličku župu sv. Nikole Tavelića u Nizozemskoj. Ujedno ovim, će župna zajednica proslaviti blagdan svog nebeskog zaštitnika.

20. listopada 2011.
.'Katoličke misije i župe - prave čuvarice hrvatskoga jezika' .
Vinko Grubišić, profesor emeritus Sveučilišta "Waterloo" u Kanadi, izjavio je za novi broj katoličkog tjednika "Glas Koncila" da odnos hrvatske države prema Hrvatima izvan domovine nikad nije bio jasan, a danas je nejasniji nego prije desetak godina. VIŠE

19. listopada 2011.
In memoriam
Mate Kolić  (1939. – 1981.)
Dana 19.x.2011. navršava se 30 godina od smrti vjernog hrvatskog rodoljuba Mate Kolića, kojeg je ubila udbina krvnička ruka po nalogu jugokomunističkih zločinaca u Parizu.
“O Hrvatska, o moja domovino, ti moja majko, ti moja davnino! ti porobljeni, oteti mi kraju! gle, svog života sin ti daje dar!”
Mate Koliću, tebi – za tvoja patriotska djela, koja si napravio za Hrvatsku, viječna ti i velika hvala. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!
Prijatelji i suborci

17. listopada 2011.
SLAVEN BAČIĆ, PREDSJEDNIK HNV-A, O OČEKIVANJIMA OD POPISA STANOVNIŠTVA U SRBIJI
Antihrvatstvo je u temelju projekta srpskog stvaranja bunjevačke nacije
U odnosu na 1990. godinu, položaj je Hrvata u Srbiji povoljniji, no još uvijek daleko od idealnog stanja. Danas u cijeloj Srbiji živi oko 70.000 Hrvata, od toga čak njih 56.000 u Vojvodini gdje su autohtono stanovništvo, osim manjeg dijela bosanskih Hrvata.

Hrvati u Srijemu devedesetih su najgore prošli jer su bili predmet etničkoga čišćenja i jedino se za taj slučaj s područja izvan ratnih zbivanja u bivšoj Jugoslaviji u Haagu vodi postupak, protiv Vojislava Šešelja, jer se dio njegove optužnice odnosi na protjerivanje srijemskih Hrvata. VIŠE

23. rujna 2011.
DILJEM SVIJETA UVERTIRE SREDIŠNJEM PROSVJEDU U DEN HAAGU
VANCOUVER / BUENOS AIRES / RIM- Pod geslom "Za naše generale" nekoliko stotina Hrvata u Vancouveru okupilo se izražavajući nezadovoljstvo haaškim presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i davajući potporu „hrvatskoj šestorci” iz Bosne i Hercegovine.
Prosvjednici u Vancouveru ujedno su dali potporu demonstracijama Hrvatskog svjetskog kongresa koje će se u subotu, 24. rujna 2011. s početkom u 14 sati održati u Den Haagu (trg Plein) s ciljem ukazivanja na činjenicu da Hrvatska nije utemeljena na zločinima ni etničkom čišćenju, da su hrvatska vojska i policija branili suverenitet i integritet svoje zemlje te da je Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je zaustavljen rat i otvoren put prema trajnom miru u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

5. rujna 2011.
Personalne promjene u Frankfurtu
Nakon dvanaestogodišnje dušobrižničke službe od zajednice se oprostio fra Ante-Krešo Samardžić, a u službu je uveden fra Marko Domazet Lošo

Frankfurt na Majni, (IKA) - Na misnom slavlju koje je u katedrali Sv. Bartolomeja u Frankfurtu na Majni u nedjelju 4. rujna predvodio župnik Hrvatske katoličke župe o. Ante Antića fra Petar Klapež, dušobrižnik fra Ante-Krešo Samardžić oprostio se od zajednice, a fra Marko Domazet Lošo u toj je zajednici preuzeo službu dušobrižnika. Sve je na početku pozdravio Klapež, podsjetivši kako je o. Samardžić u Frankfurtu djelovao dvanaest godina te odlazi na službu dušobrižnika u Hrvatsku katoličku misiju München.

30. kolovoza 2011.
HRVATI NA KOSOVU ŽRTVE POLITIČKIH DOGAĐAJA
Janjevo, selo kojeg više nema
Slika na izlasku iz glavnoga grada nove države koja još muči muku s teritorijem i međunarodnim priznanjem zapravo je impresivna. Hotel do hotela, benzinska stanica jedna do druge, novi pogoni u staklu. Kažu, hotela je toliko da gotovo svaki stanovnik Kosova ima »svoju« sobu

Iz Prištine za Janjevo vode dva puta. Jedan kraći, preko srpske enklave, gdje vas čekaju ćirilični natpisi i žicom ograđen manastir Gračanica, i duži, koji vodi kroz većinu albanskih sela.

22. kolovoza 2011.
IAKO JE RAZOČARAN OVAKVOM HRVATSKOM SVE BI, KAŽE, OPET PONOVIO
Anton Kikaš: Hrvatska danas nije onakva kakvu smo je željeli
Poznati hrvatski domoljub, emigrant u Kanadi, prisjeća se što je sve prolazio onih dana kad je iz Afrike dopremao vojnu pomoć za Hrvatsku, a otkriva i svoju malo poznatu stranu - onu umjetničku.

Anton Kikaš je stigao iz Toronta u Hrvatsku. Sletio je u istu zračnu luku Pleso, na kojoj su ga 31. kolovoza 1991. uhitili vojnici JNA. Tada su ga htjeli zaustaviti, kao i mnoge druge hrvatske domoljube na putu pema hrvatskoj samostalnosti. No, nisu uspjeli. S Antonom smo razgovarali i uoči puta i nakon dolaska iz Toronta u Zagreb. Oduševio ga je, kaže, Dinamo. Kakva je to u srijedu bila veličanstvena noć! Osobito mu je drago što ju je podijelio sa svojim sinom Robertom. Kikaš sanja takvu Hrvatsku. Složnu, snažnu, pobjedničku...

21. srpnja 2011.
Folklorna društva iseljenih Hrvata na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu
Počinje Međunarodna smotra folklora koja se u Zagrebu održava od 1966. godine i smatra se najuglednijom manifestacijom izvornog folklora. Središnji program smotre posvećen je Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, odnosno, folklornim društvima i skupinama iseljenih Hrvata s drugih kontinenata, Hrvatima iz europskih zemalja te Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.
Na ovogodišnjoj smotri nastupit će oko 40 folklornih društava iz 23 države iz cijeloga svijeta, a predstavit će različite načine njegovanja i prikazivanja izvornih narodnih običaja te glazbene i plesne baštine iz svih hrvatskih županija te inozemstva.

28. lipnja 2011.
Američki Hrvati traže proširenje optužnice protiv Mladića
Nacionalna federacija američkih Hrvata je priopćila kako pozdravlja uhićenje i izručenje Haškom sudu 'srbijanskog ratnog zločinca' Ratka Mladića ali i izrazila razočaranost činjenicom da mu se neće suditi za zločine počinjene u Hrvatskoj kao i činjenicom da je Goran Hadžić još na slobodi.
Navodeći podatke iz optužnice Haškog suda, NFCA podsjeća na Mladićeve funkcije u prvim mjesecima rata u Hrvatskoj, posebno ističući pokolj u Škabrnji 18. studenog 1991. te naglašava kako je 'vrlo iznenađujuće' da Mladićeva optužnica ne obuhvaća i optužbe za zlodjela u Hrvatskoj.

17. svibnja 2011.
Sjećanje na Dragu Sudara
Smrt je ljudska sudbina, koja nas čeka na posljednjem času života, ali na koju ne mislimo, stoga obično kažemo, kad netko umre, da je nenadano (!) preminuo. Smrt nije nenadana, nego mi smo nenadano zatečeni kada čujemo tužnu vijest o smrti drage osobe, rodbine ili prijatelja.
Smrt Drage Sudara zatekla me je doista nenadano, jer smo imali u planu još mnogo čega učiniti za osvješćenje hrvatskog naroda, koji se guši u zabludama, a kojem je on sebe nesebično predao u radu i žrtvovanju do konačnog odlaska na drugi svijet. Smrt, ipak, nije odnijela Sudara u cijelosti - ostala su nam njegova djela i sjećanja na mukotrpni život.

10. svibnja 2011.
Poruka mladih Hrvata Sydney-a za hrvatske generale:"Oslobodite one koji su oslobodili nas"
Krik boli hrvatskih branitelja diljem naše Domovine povodom nepravedne Haške osude hrvatskih generala odjeknio je dvadeset tisuća kilometara i do mladih Hrvata Sydney-a koji su instinktivno reagirali dajući svoj glas potpore braniteljima kao i našim uznicima. Bez imalo oklijevanja kao nekad, 1991. i sad su krenuli na zapovjed svojih rodoljubnih osjećaja. Brzinom munje vijest se pretvorila u akciju. Samoincijativno su se sastali u prostorijama-Hrvatskog Društva Sydney. Razradili plan i krenuli na posao.

2. svibnja 2011.
Hrvatska izijava istine i pravde
Kao Hrvati i potomci Hrvata koji žive u Republici Argentini, osobno i unutar ustanova i organizacija kojima pripadamo, želimo iskazati neslaganje s Međunarodnim haškim sudom i odlukom sudske kazne za generale Antu Gotovinu i Mladena Markača.
Budući da je odluka Haškoga suda protiv Republike Hrvatske, protiv Vlade i protiv onih koji su branili Hrvatsku od vanjske agresije, i s obzirom na to da je Sud, za sada, kaznio samo spomenute generale, mi kao neposredni i posredni svjedoci događanja za vrijeme Domovinskog rata, koji je bio prije jedva 15 godina, ne možemo šutjeti i ne kazati istinu.

20. travnja 2011.
Nova knjiga pjesnikinje Ljerke Totch Naumove
Na površini od 4.000 kvadratnih metara  od 12. do 17. travnja 2011 godine, održan je 23. Sajam knjige u Skopju pod motom "Pokloni knjigu, pokloni bogatstvo" na kojem se predstavilo šezdeset nakladnika iz Makedonije i susjednih zemalja. Pozdravnu riječ na otvorenju praznika knjige uputio je akademik  Mateja Matevski, ovogodišnji dobitnik prestižne nagrade "Zlatni vjenac" Struških večeri poezije. Na svečanom otvorenju govorio je i premijer Vlade Republike Makedonije, gospodin Nikola Gruevski, a potom je s ministricom kulture Republike Makedonije gospođom Elizabetom Kančeskom-Milevskom, obilazio štandove nakladnika. Posjetitelji su imali mogućnosti susresti se s poznatim autorima i nazočiti na mnogobrojnim promocijama novoobjavljenih naklada.

19. siječnja 2011.
APEL ZA POMOĆ
Obnova Hrvatskog doma u Brisbanu
U poplavama koje još traju a koje su poharale Australiju stradalo je i područje na kojem je nastanjena velika hrvatska zejdnica.Načinjena je velika materijalna šteta no na sreču nije bilo ljudskih žrtava.
U Brisbanu je nastradao Hrvatski dom koji je u cjelosti poplavljen kao i hrvatsko športsko igralište. Hrvati iz Brizbana poručuju da će obnoviti dom i dalje u njemu se družiti i njegovati hrvatsku tradiciju i običaje.
SWIFT CTBAAU2S Name: Croatian Community Centre QLD Ltd Flood Appeal
Bank: Commonwealth Bank of Australia BSB: 064 130 A/C: 1054 7005

Kontakt osoba Dino Badrak ili Nikola Bilic ,
tel. +61 (0430) 180 423 , email: dinobadrak@gmail.com

29. prosinca 2010.
Izložba Hrvatski Božić u Skopju
Muzej Makedonije i Etnografski muzej iz Zagreba imaju uspješnu suradnju na polju razmijene izložbi koje predstavljaju  tradicionalnu kulturu  Hrvatske i Makedonije. U svezi te dugogodišnje suranje 23.prosinca otvorena je u  prostorijama  Muzeja  Makedonija  u Skopju izložba  Hrvatski  Božić uz potporu ministarstava kulture Republike  Hrvatske , Republike Makedonije i poglavarstva grada Zagreba (gradska kancelarija za kulturu ).

21. prosinca 2010.
ANTON E. BASETIĆ
Prva žrtva jugoterora u hrvatskoj emigraciji
Piše: Ante Čuvalo
Likvidacije Hrvata počele su već osnutkom Kraljevine Jugoslavije.  Prvom žrtvom drži se Anton Basetić, ubijen u Chicagu 1921.

Progon, svakovrsni progon, bio je jedna od povijesnih poveznica koja premošćuje vrijeme od krvavog rođenja do još krvavije smrti Jugo države.  No, velikosrpski teror u hrvatskim zemljama počeo je i prije ujedinjenja (počeo je u Vukovaru 9. rujna 1918.), a još osjećamo zadah smrti koja je harala i poslije njezine službene smrti.  Primarni srpski teror je također bio uzrokom terora na teror, ne samo među Hrvatima, nego i kod drugih koji su trebali nestati radi velikosrpskog projekta.  Ta megalomanska mora, koja je progutala toliko krvi i života, nažalost je i danas živa i svakodnevno je očitija i hrabrija!
O Hrvatima koji su ubijeni u emigraciji poslije Drugog svjetskog rata (najmanje 69) konačno se saznaje i u domovini. 

13. prosinca 2010.
Strategija i Zakon o Hrvatima izvan RH (VIDEO rasprave)
Hrvatski sabor na svojoj sjednici 10. 12. 2010. usvojio zakljucke kojim se od Vlade RH ocekuje donosenje Strategije i Zakona o Hrvatima izvan RH. Naime, Odbor za Hrvate izvan RH je prošle godine uputio u saborsku proceduru zaključke koji su ovog tjedna raspravljeni i usvojeni. U proteklom vremenu, Vlada je uradila spomenutu Strategiju odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan RH te je vrlo skoro očekujemo raspraviti u Hrvatskom saboru. U prilogu usvojeni zaključci Odbora te
video zapis s rasprave http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=30744  

glasovanje: vidjeti pod rubrikom "glasovanje" na video zapisu od 11 min. i 45": http://itv.sabor.hr/video/
Ivan Bagarić , predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH u Hrvatskom Saboru

8. prosinca 2010.
Poznati hrvatski odvjednici zastupaju skupinu iseljenika koji od SR Njemačke zahtjevaju da provede postupak posmrtnoga oduzimanja najvišeg državnog odličja J.B. Titu zbog ubojstva emigranata
Iseljenici na čelu s G. Bošnjakom iz Š. Brijega traže da se Titu oduzme državno odličje

Veliki tekst na tri stranice u njemačkom Der Spiegelu o zahtjevu za posmrtno oduzimanje najvišega njemačkog odličja Josipu Brozu Titu zbog ubojstva hrvatskih političkih emigranata, izaziva veliku pozornost njemačke javnosti. O zločinima Titovih tajnih ubojica te načinu funkcioniranja jugoslavenske tajne službe ugledni list ljeve političke orijentacije piše tako da nimalo ne štedi današnju političku garnituru u Hrvatskoj koja odbija Njemačkoj izručiti osumnjičene za te zločine.

12. listopada 2010.
objavljujemo ju sa zakašnjenjem
ČESTITKA HRVATSKIM BRANITELJIMA
Svim braniteljima naše Domovine, časnicima svih razina, generalima i posebno onim generalima u zatvorima želimo izraziti naše čestitike povodoma DANA HRVATSKE NEZAVISNOSTI, i poželjeti svima bolju i slobodniju budućnost. Vi ste bili sudionici teške i neravnopravne bitke protiv okupatora naše zemlje, najgoreg fašizma u slobodnoj Europi nakon II. svjetskog rata, koji se je istakao kao strašan  mrzitelji svih nesrpskih naroda, te pokušao i djelomično uspio izvršiti genocid nad hrvatskim, bošnjačim i kosovsko - albanskim narodom kao i nad mnogim nacionalnim manjinama, a kojem ste Vi, prije svih, hrvatski branitelji svojom odlučnosšću, neizmjernom hrabrošću i nadljudskom ustrajnošću stali na kraj u Hrvatskoj i u velikom i odlučujućem dijelu Bosne i Hercegovine.

Svojom samoprijegornošću svojih bića, svojih života, Vi ste oslobodili zemlju i ostvarili stvarnu HRVATSKU NEZAVISNOST,koju morate i danas, u drugačijim uvjetima, utvrđivati, čuvati i voditi u pravcu pune međunarodne ravnopravnosti, čuvanja njenog suvereniteta i integriteta.
Ne bivši salonski komunisti, već Vi branitelji, trebate i sada povesti bitku za vodstvo naše, u krvi stvorene, nezavisnosti, jer samo Vi osjećate najbolje kako treba čuvati i upravljati državom koju ste izborili, za koju su mnogi dali svoje živote i zdravlje.
U tom smilu šaljemo Vam naše čestititke, jer smo i tada na različite načine, kada su se vodile borbe na okupiranom područjunaše Domovine bili s Vama i borile se za iste idele, slobodne i demokratske Hrvatske.
Primite srdačne pozdrave i svesrdne čestitile za Dan hrvatske nezavisnosti
Petar Hinić,predsjednik Hrvatske kulturne zajednice
Stuttgart

. rujna 2010.
Knjiga o obljetnici HKM Ludwigsburg
Voditelj Hrvatske katoličke misije Ludwigsburg fra Jozo Župić u knjizi, posvećenoj 40. obljetnici Hrvatske katoličke misije Ludwigsburg, pokušao je dati prikaz tješenja i pomaganja, navješćivanja Božje Riječi, dijeljenja svetih sakramenata, moralne i duhovne potpore pastoralnoga osoblja našim ljudima, te moralne i ekonomske pomoći našoj Domovini, posebice u vrijeme nedavnih ratnih stradanja. U HKM Ludwigsburg slavila se misa, dijelili sakramenti, slavila vjenčanja, obavljali blagoslovi obitelji, pohodili bolesnici, ispraćali ili pokapali pokojnici, obavljale su se pobožnosti moljenja krunice u mjesecima svibnju i listopadu, častio sveti Ante i njegovih trinaest utoraka, obavljala hodočašća u Lurd, biskupijsko svetište Zwiefalten, Svetu zemlju i Fatimu, pohodila Hrvatska, BiH, pravili izleti s prvopričesnicima i krizmanicima, izleti s crkvenim zborom, izleti i susreti s ministrantima, folklorašima, sudjelovalo na biblijskim olimpijadama i folklorijadama. Nezaboravna su bila i pokladna slavlja, Majčin dan, Sveti Martin, Sveti Nikola, dočeci Nove godine. Pomagalo se u ratnom vihoru, djelovalo humanitarno, a koliko razgovora u trenucima kad ljudi nisu znali kako izići iz stanja očaja i mraka. A, onda je došlo vrijeme da se pojam misija ukine. To su osjetili u svoje vrijeme fra Anđelko Validžić i fra Jozo Župić kad su 2006. godine imenovani župnicima zajednica Sv. Franjo Asiški - Bietigheim - Bissingen, Sv. Ilija - Illingen, te Sv. Petar i Pavao - Ludwigsburg, Sv. Ivan Krstitelj - Korntal, Sv. Ante Padovanski - Vaihingen/Enz. O svemu tome svjedoči ova vrijedna knjiga, u kojoj o svim tim događajima piše fra Jozo jednostavno i narativno. Fra Anđelko nije dugo bio župnik svojih zajednica, jer ga je 22. svibnja 2008. iznenadila smrt. Svih pet zajednica tada je preuzeo fra Jozo Župić koji će od rujna 2010. preuzeti novu dužnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji München, a na njegovo mjesto u Ludwigsburg dolazi fra Ante Maleš iz HKM Wuppertal. Zajednice u Bietigheimu i Illingenu preuzet će od rujna 2010. fra Frano Čugura. Naslovnicu knjige lijepo je oblikovala Maja Novosel voditeljica Crtačke škole u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Petar i Pavao u Ludwigsburgu. To je još jedna vrijedna knjiga o životu i djelovanju Hrvata katolika u Njemačkoj, u kojoj je otrgnuto od zaborava sve ono vrijedno što se događalo u toj misiji tijekom četrdeset godina. Adolf Polegubić

5. srpnja 2010.
Skandal - Drama pošto je zatvorena crkva francuske župe
Hrvate u Parizu izbacuju iz njihove crkve, crkvene vlasti kod nas šute
Vlč. Bousquet traži da se Hrvatsku katoličku misiju premjesti ili ukine, kaže da su Hrvati kao sekta, da ne prihvaćaju da u crkvu ulaze oni koji nisu Hrvati
U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Parizu drama: francuska Crkva izbacuje hrvatske svećenike iz njihove pariške crkve, a crkvene vlasti u Hrvatskoj i BiH koje zajedno upravljaju misijama ni da trepnu. Hrvatima u Parizu tu je vijest u nedjeljnoj misi, u crkvi sv. Ćirila i Metoda, 20. lipnja priopćio župnik, isusovac Mato Antunović, rekavši da sa svojim pomoćnikom o. Perom Mijićem i dvjema časnim sestrama mora napustiti prostorije Hrvatske katoličke misije u Parizu i "ključeve crkve i misije predati župniku francuske župe". Kako stoji u pismu biskupskoga vikara msgr. Xaviera Rambauda od 14. lipnja 2010., to moraju učiniti najkasnije 31. kolovoza 2010., kada prestaje kanonska misija p. Mate Antunovića. Vijest je odjeknula kao bomba među hrvatskim vjernicima koji su u crkvu uložili dva milijuna eura.

Hrvati primili Francuze
Sve je počelo pošto je gradska inspekcija zatvorila crkvu francuske župe (koja je prekoputa hrvatske crkve) zbog opasnosti od rušenja. Hrvatska strana primila je objeručke Francuze iz susjedne župe, a samo je trebalo uskladiti vrijeme korištenja crkvom za obje zajednice. No francuski je župnik htio nametnuti svoj program tako da bi misa za Hrvate bila u nepovoljno vrijeme, što bi s vremenom ugasilo misiju, a to Hrvatima nije odgovaralo. Stoga je župnik francuske župe Saint-Germain-de-Charonne zatražio od pariške nadbiskupije da "premjesti, suspendira ili dokine hrvatsku misiju". Hrvate iz Pariza najviše boli to što je to pismo dobio i biskup mons. Želimir Puljić, koji je bio zadužen za inozemnu pastvu. Dapače, Crkva u Hrvatskoj upoznata je sa svime još u siječnju ove godine u pismu koje su biskupu Puljiću poslali msgr. Michel Aupetit, generalni vikar, i msgr. Xavier Rambaud, biskupski vikar pariške nadbiskupije. Pozvali su ga u Pariz zbog navodna "teškog problema koji se tiče hrvatske zajednice u Parizu", ali, tvrde Hrvati, na to pismo nitko iz Hrvatske nije odgovorio.

Hrvatima se posebno zamjerio francuski župnik, dojučerašnji susjed. "Njihov svećenik vlč. Bousquet na svojoj internetskoj stranici tvrdi da Hrvati nemaju pravo biti u toj crkvi te je tražio da se Hrvatsku katoličku misiju premjesti ili ukine. Nazvala sam ga, uvjeravajući ga u naše pravo na korištenje crkvom. Crkve su sve praznije, a on svojim ponašanjem tjera vjernike. Bio je vrlo neugodan, s mnogo animoziteta prema Hrvatima. Rekao je da su Hrvati kao sekta, da smo zatvoreni, da ne prihvaćamo druge koji ulaze u crkvu, a nisu Hrvati", napisala je hrvatskim biskupima jedna vjernica kojoj je majka Francuskinja, a otac Hrvat (podaci u redakciji). S vjernicima je ispred hrvatske crkve prošle nedjelje dijelila letke Francuzima.

Nema odgovora na pismo
"Objasnili smo ljudima da nemamo ništa protiv njih. Možemo dijeliti crkvu, ali ne dopuštamo da nam oduzmu ono što su naši roditelji napravili jer se ta crkva gradila dok je u nas bilo ratno stanje. Naši su roditelji gradili crkvu i istodobno pomagali svojoj napadnutoj domovini", stoji u pismu iz Hrvatske katoličke misije, na koje nema odgovora hrvatskoga crkvenog vrha. Večernji list

Ekskluzivno za HIC Interviju sa Marianon Buconichem iz Argentine (VIDEO) Govori za HIC: Vladimir Sesar iz Brazila (VIDEO) Govori za HIC: Boris Jurašinović (Francuska) (VIDEO) Govori za HIC: Igor Bistrić (SAD) (VIDEO))

27. srpnja 2010.
Jedno srce spojilo pet kontinenata
Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje
Završile su druge Hrvatske svjetske igre. Ambiciozan projekt Hrvatskog svjetskog kongresa uspješno je okončan u petak kada je održana dodjela medalja najboljima u 12 disciplina. Hrvati iz 24 zemlje vrhunac petodnevnog (sportskog) druženja doživjeli su u prepunom klubu Arsenal koji će mnogima ostati u sjećanju kao podsjetnik na nezaboravno iskustvo sudjelovanja na Croolimpijadi.(više)

2. srpnja 2010.
Svečano otvaranja Igara
Igre otvaraju ministri Yelich i Jandroković!
Svečano otvaranje II. HSI-a održat će se 18. srpnja 2010. s početkom u 18:00 sati u katedrali sv. Stošije sa prigodnim misnim slavljem. Kulturno umjetnički program sa mimohodom delegacija te podizanje zastave Igara nastavlja se u 19:30 sati na poljani Pape Ivana Pavla II. Igre će službeno otvoriti ministrica za gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade Lynne Yelich zajedno sa hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem. (HSK)

2. lipnja 2010. "BROĐANI" NA MAIETANZ
Gutljaj "ljutog", kolači i razgovori o Hrvatskoj
Članovi Zavičajnog kluba "Brođani" sudjelovali su po prvi puta na dvodnevnoj manifestaciji pod nazivom "Maietanz". Ova ulična zabava kojom su posebno je predstavljene pjesme, folklor, vina i gastronomski specijaliteti iz Austrije, jedna je od tri ovakve ili slične manifestacije na kojima tijekom godine sudjeluju "Brođani", dobrotvorna udruga berlinskih Hrvata.

"Brođani" su svoj štand postavili uz druge slične u ulici Bahnhofstrasse u četvrti Lichtenrade koja ovakva gostoprimstva uličnim zabavama poput netom održane, pruža više puta godišnje. Na svima njima, bilo to u jesenje kišne dane ili u hladno, zimsko, predbožićno vrijeme, sudjeluju i berlinski "Brođani" koji i na taj način prikupljaju sredstva za svoje dobrotvorne aktivnosti. Brojni posjetitelji ovakvih sajmova navikli su već na njihovo sudjelovanje pa izdaleka traže hrvatsku zastavu i ljubazne domaćine, pripovjedajući rado o proteklom ljetovanju u nekom od hrvatskih gradova, kušajući kruškovac, vino ili slasne kolače. Ovakve zabave traju obično dva dana od ranog jutra do kasnih večernjih sati. Uporni i vrijedni aktivisti Zavičajnog kluba "Brođani", koje vode predsjednik Ivan Bitunjac i dopredsjednica Elizabeta Kopić, ne žale truda uložena u ove dane već strpljivo i domaćinski dočekuju posjetitelje, ponajviše Nijemce, s kojima rado zejedno uzvikuju :-Živili! Šivili! U takvom raspoloženju smo ih i mi zatekli. hrvatskiglas-berlin.com

24. svibnja 2010.
Izvječće iz Hrvatske iz 1955. godine i popratno pismo Ivana Meštrovića
Premda je Drugi svjetski rat završio u svibnju 1945., rat protiv hrvatskog naroda nastavio se i u poraću. Nastavilo se s borbom na ostvarenju velikosrpskog plana, koji je bio i ostao dobro poznat svim Hravtima, osim nekim bivšim i sadašnji političarima i balkanskim "vizionarima" u Hrvatskoj. Režimi, ljudi i taktike su se mijenjale, ali velikosrpski cilj je ostao isti.

17. svibnja 2010.
BILO JE TO GODINE 1903.
Crtice iz povijesti Hrvata u Chicagu
(...)Hrvati Chicaga su se okupili 21. svibnja 1903., da bi digli zajednčki glas protiv progona, dali podršku narodu i prikupili pomoć za progonjene. Lokalne češke novine Denni Hlasatel/Dnevni glasnik/ donio je o tom okupljanju slijedeće izvješće.

Odigrana utakmica ragbi reprezentacija HRVATSKA -ŠVEDSKA 14-17 U subotu 1. svibnja u švedskom gradu Enköpingu odigrana je utakmica između ragbi reprezentacija Hrvatska -Švedska. Susret se odgigrao u prijateljskom i navijačkom ozračju a utakmica je završena s rezultatom 17-14 u korist švedske reprezentacije U prvom poluvremenu švedska reprezentacija je bila znatno nadmočnija od gostujuče ekipe čak su vodili s 10-0. i

Medijsko pokroviteljstvo
22. siječnja 2010.
HAGEN 2010
Proglašeni su pobjednici natječaja dječjih radova
Organizatori natječaja su javili da stručni žirije (Cornelija Merkel, IKZ-redaktor; Dr.Rainhard Veit, ravnatelj Iserlonske umjetničke škole i Rainer Danne, ravnatelj gradske galerije)  imao je vrlo težak zadatak, jer su trebali odlučivati među preko 500 kvalitetnih radova. Zbog toga, su se odlučili za više nagrada.

29. svibnja 2009. HRVATI U AMERICI CRTICE IZ POVIJESTI HRVATA U AMERICI Od Šibenika do New Yorka - "bez šolda" Bilo je to početkom 20. stoljeća kad se iz Hrvatske i drugih zemlja srednje i južne Europe masovno išlo tražiti sreću u Americi. Išlo se iz potrebe - iz želje za kruhom i slobodom, vjerovalo se onima koji su prodavali ne samo putne karte nego i "maglu", išlo se jer "svi idu", a išlo i samo da se ide.... (više o ovome)

"POVRATIMO NAŠU UŠTEĐEVINU"
Hrvatski svjetski kongres -HSK pokrenuo pravnu akciju za pomoć hrvatskim štedišama Ljubljanske banke za povrat stare štednje (opširnije na stranicama HSK)