Hrvati izvan domovine -
Hrvatske svjetske igre , Zadar 2010.

 

GALERIJA SLIKA


Ekskluzivan interviju za dopisnike HIC-a

Govori za HIC: Mariano Buconich (Argentina)

 

 



Ekskluzivan interviju za dopisnike HIC-a

Govori za HIC: Vladimir Sesar (Brazil)

 



Ekskluzivan interviju za dopisnike HIC-a

Govori za HIC: Boris Jurašinović (Francuska)




Ekskluzivan interviju za dopisnike HIC-a

Govori za HIC: Igor Bistrić (SAD)



 

REZULTATI NATJECANJA


27. srpnja 2010.
Jedno srce spojilo pet kontinenata

Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje
Završile su druge Hrvatske svjetske igre. Ambiciozan projekt Hrvatskog svjetskog kongresa uspješno je okončan u petak kada je održana dodjela medalja najboljima u 12 disciplina. Hrvati iz 24 zemlje vrhunac petodnevnog (sportskog) druženja doživjeli su u prepunom klubu Arsenal koji će mnogima ostati u sjećanju kao podsjetnik na nezaboravno iskustvo sudjelovanja na Croolimpijadi. "Malo nas je al nas ima", "Srce vatreno" i ostale navijačke uspješnice, kao prigodne glazbene podloge, kotrljale su se s jezika rijeke sportaša ogrnutih u simbole svojih država i spremnih uveličati drugu po redu svehrvatsku feštu. Nakon spontanog defilea Poluotokom, skupine s pet kontinenata polako su se slijevale u Arsenal.

Rasplesani Nizozemci

Jure Strika, prvo ime organizacije i ravnatelj HSI, stajao je pored pozornice pazeći da i posljednji detalji Igara prođu u najboljem redu. Kada se uvjerio da je sve spremno za dodjelu, dao je znak voditeljima koje je čekao nimalo lak zadatak iščitavanja imena svih slavodobitnika. Praćeni gromoglasnom podrškom cijelog kluba, jer, ipak su sve medalje osvojili Hrvati, najprije su prozvani boćari. I tako redom. Uz odličja dodjeljivana od strane predstavnika Kongresa, voditelja reprezentacija i Marijana Klanca u ime Hrvatskog olimpijskog odbora, svi su dobili svojih pet minuta. Pet minuta ispred znatiželjnih objektiva bila im je još jedna simbolična nagrada za znoj proliven na borilištima u Zadru i Posedarju.
U mnoštvu različitih koreografija najviše se istakla narančasta nizozemska "gusjenica" koja je, putem do pozornice, izazvala ovacije u Arsenalu. No tu njihovoj točci nije bio kraj. Malonogometaši iz zemlje tulipana broncu su nastavili proslavljati zaraznim plesom čija je izvedba navukla osmijeh na lica i onih najozbiljnijih.
- Šteta što nije bilo plesnog natjecanja, Nizozemci bi sigurno uzeli zlato - dobacio je netko.

Rekorder Čulina
Protokol je predvidio da se svi dobitnici odličja popnu na pozornicu, stoga se program pomalo odužio, a Arsenal razvodnio. Ipak, ne toliko da u zasjeni odličnu zabavu. Uostalom, trebalo je još pozdraviti najbolje pojedince igara - plivače. Sa sedam zlata Luisa Radaić pomela je žensku konkurenciju u bazenu, a najuspješniji od svih bio je Josip Čulina. Posedarac s adresom u njemačkom Mainzu na vrat je objesio čak 11 medalja (sedam zlata).

- Nisam se baš nadao da ću biti ovako dobar. Presretan sam s postignutim, no još me više veseli povratak u Zadar, za mene najljepši grad na svijetu. Ove su igre pun pogodak i nadam se da ću i sljedeći put imati priliku sudjelovati - kratko će oduševljeni Čulina. Nakon njega, na pozornicu će se popeti stolnotenisači, rukometaši, tenisači, vaterpolisti... Iako naizgled jednoličan, scenarij dodjele grijao je dlanove sportaša i njihovih delegacija sve do pola noći. Nastup DJ-a potom je označio kraj službenog dijela programa, ne i druženja koje se nastavilo u brojnim zadarskim klubovima. "Jedva čekamo povratak u Hrvatsku. Nadamo se da se opet vidimo u Zadru" - gotovo jednoglasno, poručili su sudionici drugih Igara.

Strikin velik posao

- Hrvatski svjetski kongres organizator je manifestacije, no može se reći da je 95 posto posla napravio jedan čovjek - ravnatelj Igara. On se zove Jure Strika. Svi mi radimo na Igrama i doprinosimo koliko možemo, no mi ne živimo u Zadru, ne živimo u Hrvatskoj, tako da je glavnina organizacije i bezbroj detalja palo na Strikina leđa. Ovim putem želio bih mu se zahvaliti na svemu - istaknuo je Franjo Pavić, glavni tajnik HSK.
Uistinu, dobri duh Igara bio je sveprisutan gotovo na svim borilištima. Kada je trebalo postaviti neko pitanje vezano za program novinari su tražili Strikin broj, isto kao i glavnina od 2.500 sudionika (sportaši, delegadije...). U inat nerazumijevanju struktura i skromnim sredstvima kojima je raspolagao, na kraju se može reći da je Jure Strika napravio velik posao.

Ponovno u Zadru?

Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski, ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje. Ipak, kada je sve završilo, organizatori su poručili da žele ponovno pokušati u Zadru. Kažu, Krševanov je grad idealan za takvo što. Od odlične prometne povezanosti, infrastrukturnih uvjeta, blizine mora, klime, ljudi... Uz malo veće razumijevanje vladajućih struktura izvjesno je da će Jedno srce (moto ovogodišnjih igara) za tri godine opet kucati u Zadru. A u slučaju drugačijeg scenarija, domaćinu prvog i drugog izdanja ostat će tek uspomena i žaljenje za propuštenom prilikom. "Gdje ćeš naći bolje i jeftinije reklame za Zadar i Hrvatsku?" - podvukao je jedan od natjecatelja.
Suradnja s Hrvatskim plivačkim i nogometnim savezom Sjajni rezultati Luise Radaić i Josipa Čuline nisu prošli nezapaženo u Hrvatskom plivačkom savezu koji je izrazio želju da dvoje perspektivnih sportaša ubuduće plivaju pod hrvatskom zastavom. Slično zanimanje pokazao je i Hrvatski nogometni savez pod čijim su povećalom bili nastupi australskih nogometašica.
- Dogovorili smo stratešku suradnju s HPS-om koji je prepoznao potencijal dijaspore. Za sljedeće Igre obećana nam je logistička pomoć u organizaciji, a nadamo se da bi Luisa i Josip, kada dođe vrijeme, mogli i nastupati za Hrvatsku.
Savez će pratiti njihove rezultate i razvoj, pratit će ih u sljedećih godinu, dvije, nakon kojih ćemo dobiti konkretan odgovor. Za sada, oni su još uvijek premladi i možda bi ih bilo kontraproduktivno odvojiti od svojih domova i odličnih uvjeta koje tamo posjeduju. Pored plivačkog, ostvarili smo i odlične kontakte s nogometnim Savezom. Primjerice, izbornik ženske reprezentacije došao je pogledati finalnu utakmicu između Australije i tima HSI. Želio bih naglasiti da su HSI odlična platforma za suradnju sa svim hrvatskim sportskim savezima te da ovim putem pozivamo sve zainteresirane. Da nije bilo Igara, za neke od najperspektivnijih sportaša iz dijaspore vjerojatno se ne bi ni čulo - istaknuo je Danijel Lučić, koordinator HSK za sportaše iz Europe.

O igrama JURE STRIKA, RAVNATELJ IGARA:
Idemo dalje

- Hrvatske svjetske igre sada su činjenica. Nisu se održale samo jedan put i pale u zaborav. Bez obzira na sve poteškoće koje smo imali u organizacijskom smislu, možemo reći da se projekt učvrstio i da ide dalje. Sretni smo da je sve dobro završilo, a najviše nas veseli zanimanje sudionika koji su izrazili želju da sudjeluju i na trećim Igrama.

FRANJO PAVIĆ, GLAVNI TAJNIK HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA:
Računali smo na veću pomoć Grada i Županije

- Računali smo na veću pomoć Grada i Županije u organizaciji drugih Igara. Trebamo uzeti u obzir teške financijske uvjete koji vladaju svugdje u svijetu, a ne samo u Zadru, ali i nadati se da će na sljedećim igrama Grad pomoći kao što je to radio i 2006. godine. Ovaj put smo uspjeli izgurati, no smatram da bi se susreti Hrvata iz 24 zemlje trebali dočekivati s više senzibiliteta. Naime, radi se o besplatnoj promidžbi grada Zadra koja ovaj put nije naišla na previše razumijevanja.
Piše: Andrija Prović Zadarski list

 


23. srpnja 2010.
Očekujemo druženje i pokoji uspjeh
Jeste li čuli za Goudu, grad sira i tulipana? Tamo živim, a u Zadar sam stigao kao koordinator nizozemske reprezentacije - odgovorio je Goran Strniša pogledavajući jednim okom prema parketu u Mocirama. Naime, nizozemske su rukometašice upravo bilježile svoj prvi nastup na ovogodišnjim Hrvatskim svjetskim igrama, a na tribinama su imale podršku tri vjerna navijača. Pored prvog čovjeka 20-člane delegacije, dlanove su grijali njegov sin Danijel i Luka Ivanišević, član nogometne družine iz zemlje vjetrenjača (kasnije smo saznali i rođak proslavljenog hrvatskog tenisača).


Jeste li čuli za Goudu, grad sira i tulipana? Tamo živim, a u Zadar sam stigao kao koordinator nizozemske reprezentacije - odgovorio je Goran Strniša pogledavajući jednim okom prema parketu u Mocirama. Naime, nizozemske su rukometašice upravo bilježile svoj prvi nastup na ovogodišnjim Hrvatskim svjetskim igrama, a na tribinama su imale podršku tri vjerna navijača. Pored prvog čovjeka 20-člane delegacije, dlanove su grijali njegov sin Danijel i Luka Ivanišević, član nogometne družine iz zemlje vjetrenjača (kasnije smo saznali i rođak proslavljenog hrvatskog tenisača).
Pomalo otrcano, razgovor smo počeli pitanjem o očekivanjima vezanim za nastup nizozemskih Hrvata.
- Očekivanja su nam prvenstveno vezana uz druženje i povezivanje s ostalim Hrvatima. Ove su igre sjajna prilika za tavo što. Ako se pritom poklopi i dobar plasman naših predstavnika, tim bolje - reći će predstavnik nizozemskog Hrvatskog svjetskog kongresa.
Iako njihove rukometašice nisu nastupale u narančastim dresovima, već za tim Hrvatskih svjetskih igara, saznali smo da bi Nizozemci značajniju rolu mogli imati u dvoranskom i "velikom" nogometu, odnosno plivanju.
- Imamo dobar sastav u nogometu pa se nadam da ćemo kvalitetu dokazati na travnjaku. Što se tiče plivanja, smatram da bi tu mogli i do medalje - optimističan je Luka Ivanišević.
Odmaknuvši se od sportskih tema, upitali smo o životu Hrvata u zemlji "oduzetoj moru".
- Položaj Hrvata je vrlo dobar. Većina naših ljudi ima dobre poslove i mogu reći da su se mahom snašli u Nizozemskoj. Istina, mi smo kudikamo temperamentniji narod, što domaćem stanovništvu ponekad i nije shvatljivo, no ako ne nastojite zasjeniti Nizozemce, oni vam neće raditi probleme - kaže Strniša koji se u Nizozemsku odselio 1994. godine.
Inače, prema riječima našeg sugovornika, u zemlji klompi, tulipana i vjetrenjača trenutačno je 2.200 registriranih Hrvata, ali dodaje i kako je prava brojka daleko iznad spomenute.
A gdje su Hrvati, tamo je i Katolička crkva.
- Za naše ljude najviše se brine Hrvatska katolička misija u Rotterdamu. Hrvati svugdje u svijetu, pa tako i u Nizozemskoj, u Katoličkoj crkvi imaju veliku podršku, i obrnuto - istaknuo je Strniša.
Kad završe Igre, Goran će u posjet majci u Zenici, a potom na odmor i susret s ostalom mnogobrojnom rodbinom uzduž hrvatske strane Jadrana.
- Igre su odlična prilika da se spoji ugodno s korisnim. Tako ću i ja potražiti odmor u nekim od dalmatinskih gradova, negdje od Splita do Dubrovnika. Pretpostavljam da isto vrijedi i za dobar dio sudionika igara. One su odlične za promociju Hrvatske te se nadam da će sljedećih godina postati još masovnije - zaključio je koordinator "Oranja" te požurio pogledati kako ide Nizozemcima na ostalim borilištima. Andrija Prović, Zadarski list


21. srpnja 2010.
Najvažnije je sudjelovati


U Posedarju, pored Zadra jedinom mjestu u Županiji koje je ugostilo natjecateljski dio Hrvatskih svjetskih igara, u ponedjeljak je započeo nogometni turnir druge po redu "Croolimpijade". U stvari, po dekoru na stadionu Goran Demo, moglo bi se reći da se tamo odigravalo pravo malo svjetsko prvenstvo. Naime, asocijacija na najveću nogometnu feštu nije nedostajalo. Od reprezentacija željnih da u što boljem svijetlu predstave svoje zemlje, atraktivnih poteza, bučne podrške s odlično raspoloženih tribina, temeljito dotjeranog travnjaka... Zapravo, jedino što se razlikovalo bili su suci na čije se dijeljenje pravde nitko nije žalio, a isti poslije utakmica nisu bili najčešće spominjani akteri. Suci, i umjesto roja, samo jedna vuvuzela.

Na travnjaku podijeljenom na dva dijela paralelno su se suprotstavili Hrvati iz Nizozemske i Crne Gore, dok su drugi par činile izabrane vrste Italije i druge momčadi Hrvatskih svjetskih igara. Već od početnih minuta vidjelo se da kredo o važnosti sudjelovanja za dvije reprezentacije neće biti dovoljan. Iako je prvo poluvrijeme trajalo tek 20 minuta, Crnogorci će službenog komentatora prisiliti da se šest puta uhvati mikrofona i objavi promjenu rezultata. I dok je simpatični nizozemski golman za loptom u mrežu posezao u šest navrata, njegov kolega iz tima HSI 2 isto će učiniti četiri puta. Crna Gora - Nizozemska 6:0, Italija - HSI 2 4:0 - do odlaska na odmor imalo se što za vidjeti. Doduše, navijači Nizozemske i HSI momčadi ne bi se baš složili.

- Tako i ja znam - očito zaboravivši već spominjano načelo, jedan je gledatelj dobacio ionako demoraliziranom Oranju.

Osim povećanja prednosti za Hrvate iz Tivta i Kotora, u nastavku se ništa nije promijenilo. "Ljudi u crnom" ubrzo su označili kraj i konačnih 13:0. Nešto bolje prošao je tim HSI 2 koji u drugom poluvremenu uspio dva puta zatresti mrežu te sa 7:2 izvući manje bolan poraz.
- Nismo očekivali da ćemo baš ovako proći s Nizozemcima. Bili smo oprezni jer smo pretpostavljali da su nešto bolji. Sada ćemo otići do vrha - složili su se Crnogorci, još zadihani nakon dvoboja.
Kraj premijernih susreta iskoristili smo za spuštanje na travnjak i upoznavanje s junacima prvog dana nogometnog turnira. Što je sigurno, sigurno je - pribojavajući se jezične barijere, najprije se odlučujemo za razgovor s južnim nam susjedima.
- Mi predstavljamo zajednicu od osam tisuća Hrvata iz Boke Kotorske. Svi koji nastupamo za nogometnu reprezentaciju dolazimo iz Kotora ili iz Tivta - upoznao nas je Ilija Janović, dopredsjednik Općine Tivat i voditelj reprezentacije čijoj smo uvjerljivoj izvedbi uskoro otkrili glavni razlog.

- Više smo od rekreativaca, svi smo ili igrali, ili još uvijek aktivno igramo nogomet. Na primjer, u našem je sastavu Bojan Usanović. Čuli ste za njega, igrač Budućnosti s iskustvom igranja međunarodnih utakmica. Zatim i Uglješa Ukašinović koji nastupa za molonogometnu reprezentaciju Crne Gore - kaže Krsto Krstović, i sam svojevremeno član amaterske nogometne reprezentacije Crne Gore.
Nakon južnih, odlazimo i do prekomorskih susjeda. Pokazat će se da termin prekomorski u njihovom slučaju znači više od tek pukog pridjeva.
Naime, na HSI Italiju zastupaju Hrvati iz Molisea - stanovnici tri sela iz spomenute regije čiji su se preci, bježeći pred Turcima u 15. stoljeću, iz doline Neretve otisnuli prema obali Italije.
- Dobar dan, priča li itko od vas hrvatski - upitali smo tročlanu delegaciju.

- Da, ali morate polako. Mi ćemo tako sve razumit - odgovara Antonella d'Antuono nakon što smo joj dodijelili ulogu prevoditeljice.
Uistinu, Antonella je razumjela većinu pitanja i odlično priča hrvatski, no iz njenog smo govora teškom mukom razabrali nekoliko informacija. Kako ako odlično priča hrvatski? Iz razloga što su moliški Hrvati očuvali izuzetno zanimljiv i arhaičan jezik kakvim se na govorilo prije 500 godina.
Ipak, ulovili smo sljedeće: U njenom su društvu trener nogometne momčadi Giovani Marsilio i Manuele Donato, predsjednik sportske udruge Hrvatski moliški otok koja okuplja nogometaše iz tri sela u Moliseu, dok je gospođa d'Antuono tajnica Udruge. Na nogometnom turniru, kažu, došli su daleko dogurati jer imaju odličnu momčad. Vesele se svakom dolasku u svoju pradomovinu, a Zadar i Županija su prekrasni.

Privlačilo nas je slušanje hrvatskog "na našo", no valjalo je krenuti dalje.
Na teren su sada istrčali Švicarci i Austrijanci, a s tribina se začuli uzvici oduševljenja i zujanje vuvuzele s početka priče. Iz švicarskog kantona Aargau stiglo je 45 sportaša, dok je polovica njih došla podržati svoje nogometaše.
- Osvojit ćemo zlato u košarci i tenisu. Najbolji smo - "skromno" će Mario Lovrić, predvodnik skupine podrijetlom iz Bosanske posavine.
Manje optimistična bila je Mirella Gudelj, odbojkašica na pijesku:
- Nismo toliko dobre jer nismo odavno igrale, no to nas ne brine. Došle smo se zabaviti. Na kraju, zaključili smo da je ipak najvažnije sudjelovati.

HRVATSKI OTOK U MOLISEU Moliški Hrvati nastanjuju tri sela - Kruč (Aquaviva Collecroce), Mundimitar (Montemitro) i Štifilić, ili kolokvijalno Filić (San Felice del Molise) u talijanskoj regiji Molise, smještena s desne strane rječice Trigno i tridesetak kilometara udaljena od talijanske Jadranske obale. Sva tri sela zajedno broje oko 2.000 žitelja. Moliški Hrvati do danas su očuvali svoj izvorni jezik, "na našu", koji se naziva moliškohrvatskim.

ŠAHOVNICA I HAJDUK U SRCU Crnogorski Hrvati s ponosom ističu svoje porijeklo te kažu kako nemaju problema kada ističu svoja nacionalna ili navijačka obilježja.
- Kada sam se ženio na kući je vijorila hrvatska zastava, a kada igra Hajduk gradom se šetam noseći najdraži bijeli dres. Nisam imao nikakvih problema zbog toga, a zašto i bih - reći će Krsto Krstović, nogometaš Crne Gore.
Andrija Prović ,Foto: Josip PEDIŠIĆ, Zadarski list


22. srpnja 2010.
"Da uzmognemo očuvati jezik pradjedova"



Foto: Svoju poeziju čitao je i Anton Kikaš (Josip PEDIŠIĆ)

U klaustru samostana sv. Frane održane su desete jubilarne Večeri hrvatske iseljeničke lirike koje su zajednički organizirali Sveučilište u Zadru, Hrvatski svjetski kongres i Udruga Večeri hrvatske iseljeničke lirike pod naslovom "Da uzmognemo očuvati jezik pradjedova". Na pjesničkoj večeri predstavljeno je ukupno osam autora s nekoliko kontinenata: Petar Franjo Bašić (Južnoafrička Republika), Anton Kikaš (Kanada), Ljerka Totch Naumova (Makedonija), Toma Periša (Hrvatska), Ana Petrović (Austrija), Ana Romić (New Jersey, SAD), Ivana Sabolić Rukacina (Ohio, SAD) i Ivana Bačić Serdarević (Australija). Recenzent Večeri hrvatske iseljeničke lirike koja se održava u sklopu Drugih hrvatskih svjetskih igara, bio je književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je svakog autora ponaosob predstavio osvrnuvši se na njihovo poetsko stvaralaštvo. Program je vodila Nada Pupačić, predsjednica udruge Večeri hrvatske izvandomovinske lirike.

Na večeri je, također, predstavljena zbirka "Pjesmotvori iz daleka" nastala na prošlogodišnjem okupljanju iseljeničkih pjesnika u Las Vegasu o čemu su govorili dr. sc. Helena Peričić i književnik Jakša Fiamengo, koji je istaknuo kako su pjesnici ti koji su prenose hrvatski jezik "preko velike bare i svih drugih bara" i da je njihova uloga u očuvanju identiteta Hrvata u drugim zemljama i na drugim kontinentima nemjerljiva.
Okupljene su pozdravili i dr.sc. Josip Faričić i dr. Milivoj Klarić, a predsjednica Udruge večeri hrvatske izvandomovinske lirike, Nada Pupačić, objavila je kako će se iduće okupljanje hrvatskih izvandomovinskih pjesnika održati za godinu dana u Sacramentu u Kaliforniji.
Anton Kikaš o Zadru Na večerima je nastupio i Anton Kikaš, hrvatskoj javnosti poznat po svom pokušaju da početkom domovinskog rata dopremi oružje u Hrvatsku kad su ga oteli i zarobili pripadnici JNA i držali zatočenog tri mjeseca, dok nije bio razmijenjen. Kikaš je ovom prigodom pročitao i radove koji su motivirani tim zbivanjima, a o Zadru se ovako izrazio:

- Ja jednostavno nemam riječi koliko je ovaj predivan grad bogat i koliko me učinio sretnim u ova dva dana boravka, a napose sa svojom povijesnom, sakralnom umjetnosti, koja je svjedok četrnaest stoljeća hrvatske povijesti na ponos svih nas i za sve buduće generacije.
Ivan Stagličić ,Foto: Josip PEDIŠIĆ, Zadarski list




Otvorene druge Hrvatske svjetske igre u Zadru



foto: nositelji zastava delegacija (A.P i E.R. /HIC)

Mimohodom sudionika danas su u Zadru svečano otvorene druge po redu Hrvatske svjetske igre u kojima sudjeluju mladi Hrvati iz iseljeništva koji su u Zadar pristigli iz cijelog svijeta.




Igre su ovtvorili hrvatski ministar vanskih poslova, Goran Jandroković i ministrica za gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade Lynne Yelich čiji su korjeni hrvatskog pordirjetla. Mimohodu je prethodila Sv.misa u katedrali koju je održao gospićko-senjski biskup Mile Bogović uz pratnju 100-članog zbora "Druga obala" HKM Solothurn iz Švicarske. Nakon svečanog otvaranja uslijedio je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili Barbara Othman , KUD Domagoj Edmonton iz Kanade, Ivan Kalinić iz New Yorka, Ivan Dobra Žirjanin (pjesnik) te klapa Kaleta i Ivan Dražović iz Zadra. Sportski dio program započinje 19.srpnja.

Ova sportsko-kulturna manifestacija okupila 900 Hrvata iz cijeloga svijeta. Povijesni zadarski Forum bio je prepun mladih Hrvata koji su stigli sa svih strana svijeta, od Argentine i Čile-a do Crne gore kako bi sudjelovali na ovim igrama. Nije ovdje riječ samo o sportu, već i prilika da se obnovi i učvrsti veze s Hrvatskom i za još bolje upoznavanje jezik, kulturu, vjeru i običaje zemlje predaka. Ministar Jandroković je rekao da ga veseli što su se u tako velikom broju odazvali iz različitih krajeva svijeta što je samo još jedan dokaz čvrstih i neraskidivih veza između Domovinske i iseljene Hrvatske.


Ova mini olimpijada, istaknula je prva kanadska ministrica hrvatskih korijena Lynne Yelich - omogućuje mladima da posjete zemlju svojih predaka te im daje važan uvid u njihovo naslijeđe, ali istodobno i pruža priliku da uspostave veze i prijateljstva s hrvatskim potomcima iz cijeloga svijeta.

Hrvatske svjetske igre iznimno su važan projekt, za hrvatske iseljenike ali i za Hrvatsku te je nužno da u Domovini dobiju podršku na svim razinama, od lokalne do državne, kazao je predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Josip Ante Sovulj. (HSI/HIC)


14. srpnja 2010.
Od Nina do Posedarja
Uz već najavljivane Večeri hrvatske izvandomovinske lirike (19. - 20. 7.) koje će se održati u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, najavljujemo Vam dva događaja koja će sigurno obilježiti Igre, a da nisu izravno vezana za natjecanja. Jedan je posjet najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu Ninu (20.7.) gdje će posjetitelji uz sve ono što pruža grad moći uživati u razgledavanju i večernjoj zabavi uz glazbu uživo. Drugi događaj je ribarska fešta u Posedarju (22.7.) koja će se održati na mjesnoj rivi neposredno nakon nogometnih polufinalnih utakmica koje će se igrati na mjesnom stadionu. Ne propustite! (HSI/HIC)


2. srpnja 2010.
Svečano otvaranja Igara
Igre otvaraju ministri Yelich i Jandroković!
Svečano otvaranje II. HSI-a održat će se 18. srpnja 2010. s početkom u 18:00 sati u katedrali sv. Stošije sa prigodnim misnim slavljem. Kulturno umjetnički program sa mimohodom delegacija te podizanje zastave Igara nastavlja se u 19:30 sati na poljani Pape Ivana Pavla II. Igre će službeno otvoriti ministrica za gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade Lynne Yelich zajedno sa hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem. (HSK)



HIC-oglas
Adresar Hrvata izvan RH


ADRESAR HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
, naručite

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre