Najstariji podaci o kralužu potječu između dva svejtska rata.
Kraluž, kraluš ili ponekad opisno nazvani pleteni kraluž označava vrstu vratnog nakita: ogrlicu od zrnja nanizanog u obliku mreže skladnih boja i ornamenata. U selima oko Samobora i Svete Nedjelje ovaj nakit je dio najsvečanije ženske tradicijske nošnje.

Najraskošniji oblik ogrlice radi se na osnovi od 12 , a skromniji od 8 lasi iz konjskog repa a u novije vrijeme na plastičnom koncu. Lasi su bijele boje da se kroz staklena zrnca ne bi vidjela nit. U razdoblju prije 2. svjetskog rata zrnca su bila staklena a poslije i plastična, osnovne boje su bile crvena, bijela i plava a između njih je mogla biti poneka sedefastobijele, srebrena ili zlatne boje.
Kraluž se nosi u raznim prigodama, najčešće za crkvene blagdane (Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić) i neke važnije događaje u životu žene.
U vrijeme Korizme i Adventa kraluž se nije smio nositi i ovog pravila su se svi pridržavali.
Kraluž je nakit po kome se može pratiti i životna dob žene , njezin bračni i socijalni status, a u manjoj mjeri i ekonomski status.
Danas se kraluž uglavnom nosi u nastupima kulturno - umjetničkih društava s područja Samobora, individualno na crkvenim proštenjima i mladenke na vjenčanjima.