Licitarsko srce


Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u krugu obiteljskog obrta medičara središnje i nizinske Hrvatske. Iako je u cijelosti spravljen od jestivih sastojaka, ponajprije donosi radost očima i duši.

Tradicionalno je žarko crvene boje, a proizvodi se u različitim oblicima i veličinama. Sitni su licitari (srca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, potkove, vjenčići, konjići), omiljen ukras božićnih jelki hrvatskih domova, a oni veći, namijenjeni su darivanju bližnjih povodom posebnih prigoda. Običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naročita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića Licitarsko srce izvođenom na pozornicama diljem svijeta.

Tradicija izrade licitara započinje još u srednjem vijeku, napose 16. i 17. st., kada su se u brojnim europskim samostanima spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa. U istočno alpskom području, takav je način izrade kolača ubrzo prerastao u obrt, koji se postupno proširio i u druga područja središnje Europe, kada dolazi i u panonske krajeve Hrvatske. Tu se majstori medičarskog obrta bave izradom proizvoda od tijesta (licitara, medenjaka), voska (svijeća, voštanih zavjetnih darova) te pripravom pića - gvirca i medice. Ti se proizvodi od samih početaka obrta prodaju na sajmovima i proštenjima vezanim uz crkvene svetkovine, a zahvaljujući licitarima, medičarski štandovi tim mjestima daju slikovitost i naročit ugođaj...

 

Licitarski kalupi


Licitarski kalupi
najveća su svetinja obrtnika - medičara. Ručno izrađeni od bakrenoga lima, svojim jedinstvenim oblikom daruju dušu slatkom tijestu, iz kojega nastaju licitari prepoznatljiva izgleda. Njihovi ih vlasnici, stoga, ljubomorno čuvaju, predajući ih s pokoljenja na pokoljenje