HIC grbovi-500-100



zlatnici i srebrnjaci

 

 

29.lipnja 2021.
IZMJENA MIROVINSKOG ZAKONA
Sve više penzionera će moći raditi pola radnog vremena i primati punu mirovinu


novčanik

Krug umirovljenika koji će dobiti pravo raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine proširuje se i na korisnike obiteljske mirovine, ali će iz njega i dalje biti izuzeti oni koji primaju najnižu mirovinu, iako su sindikati inzistirali i na toj umirovljeničkoj skupini koja i dalje ostaje bez prava na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja - svjedoči Vladin prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je ovih dana pustila u javno savjetovanje i namjerava ga donijeti po hitnom postupku.

Izmjene se traže, stoji u obrazloženju, radi smanjenja rizika od siromaštva, ali i punjenja rupa na tržištu radne snage pogođenom covid-krizom. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 19. lipnja pokazuju da je ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu - utrostručio se broj umirovljenika koji rade zahvaljujući mirovinskoj reformi iz 2018. godine koja je omogućila posao i redovnu isplatu mirovina. Kao razlog izmjena Vlada navodi da je sada, "imajući u vidu potrebu za što većim uključivanjem umirovljenika u svijet, utvrdila nastavak mirovinske reforme, uz dodatno proširenje kruga korisnika mirovine koji mogu raditi i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada".


Osigurano 470.000 kuna

Prosječan broj korisnika obiteljske mirovine u svibnju je iznosio 215.977 i oni prosječno primaju mirovinu od 2096,74 kune, manje od prosječne mirovine. U većini slučajeva su korisnici obiteljske mirovine udovice i udovci - više od 27 posto njih izloženi su životu na prosjačkom štapu.

Novac za provođenje zakona osiguran je u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Vlada procjenjuje da će u ovoj godini za realizaciju zakona trebati milijun i 470 tisuća kuna, sljedeće godine 46 milijuna i 200 tisuća, a 2023. godine 68 milijuna i 880 tisuća kuna. Vladin kalkulator pokazao je da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1100 osoba, 2022. godine 3200 te da bi se u 2023. popeo na 4100 umirovljenika.

hrvatski šah, komplet

"Rade na crno"

Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, pozdravlja izmjene, jer se radilo o logičnoj sitnici koju je odmah trebalo unijeti u zakon, ali tvrdi da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi koje traže od "prvog dana mirovinske reforme, a zbog čega su krenuli i prema Ustavnom sudu".

Petrović tumači kako je isprva Vlada donekle opravdano oklijevala da proširi krug umirovljenika: "U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Mi se zalažemo za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo i na dio mirovine pokojnog bračnog druga, i spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu, najviše pogađa žene jer čak 93 posto su žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće. Prisiljene su raditi, i to na crno, pa je onda bolje legalizirati kao što su to učinile i druge zemlje".

Igor Knežević, glavni tajnik SUH-a, tvrdi da je to polovično rješenje. "Sad su pravo na rad dobili korisnici obiteljske mirovine, to pozdravljam, ali i dalje postoji nepravda prema onima koji su već kažnjeni najnižim mirovinama, a sad ih Vlada još malo dodatno kažnjava. To je pogreška koju treba ispraviti", zaključuje Knežević.

Što o svemu misli Silvano Hrelja, koji je radi boljeg života umirovljenika odlučio promijeniti saborski tabor i stati na stranu HDZ-a, jučer nismo uspjeli doznati piše jutarnji.hr

Silvanio Hrelja u Saboru na strani vladajuće većine

Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika svoju je odluku da se u šestom saborskom mandatu, koji je osvojio na listi SDP-a, prebaci iz oporbe u redove vladajuće većine te tako HDZ-u osigura 77. ruku i neutralizira Reformiste, najnemirnijeg koalicijskog partnera, opravdao argumentom da može biti ubrzivač procesa za ideje koje već dulje bezuspješno gura. Spoznaja da "može do besvijesti pisati zakone i dobivati odbijenice, zbog čega je okrenuo stranicu" priskrbila mu je epitet da se žetončići
odsad mogu zvati hreljtončići - prema tumačenju predsjednika SDP-a Peđe Grbina.

Dva modela

To je cijena koju će Hrelja, kako je naglasio, rado platiti ako umirovljenici dobiju nešto više novca. Zamjena oporbenog statusa za vladajući stajat će oko milijardu i dvjesto milijuna kuna za Hreljin najvažniji projekt. A to je novi model mirovina koji bi brojne hrvatske umirovljenike iščupao iz zone siromaštva, smatra Hrelja i čudi se koliko je malo ljudi u Hrvatskoj svjesno da ljudi teško žive nakon smrti bračnog druga. Plan je da se do kraja godine razradi model povećanja obiteljskih mirovina, potom da ga se u polovici sljedeće pusti u javno savjetovanje s idejom da provedba počne 1. siječnja 2023. godine. Zasad su na stolu dva modela, kaže Hrelja. "Prvi podrazumijeva dodatak na obiteljske mirovine, odnosno da preživjeli partner može zadržati svoju mirovinu i naslijediti 50 posto mirovine preminulog. Počinjem sa zahtjevom od 50 posto, ali vidjet ćemo.

Kalkulacije pokazuju da se radi o milijardu i 200 milijuna kuna, ali to je samo aproksimativno, puno je mirovina u mirovanju - što znači da supruge nisu uzele svoje, tek trebamo izračunati točne brojke i postotke povećanja", opisuje Hrelja. Druga je varijanta da se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju omogući povećanje korisnicima obiteljske mirovine tako da mogu naslijediti 80 umjesto dosadašnjih 70 posto mirovine preminulog bračnog druga. Ono što je važno jest da bi ta prava vrijedila za sve umirovljenike i svatko bi imao pravo na izbor povoljnije varijante, naglašava.


Obiteljske mirovine po novom modelu od 2022.g


jutarnji.hr /HIC.hr
foto:arhiv


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre