06.svibnja 2022.
PROGRAM 77. OBLJETNICE
Komemoracija Bleiburške tragedije i Križnog puta; održana konferencija za medije



Obilježavanje središnje komemoracije žrtvama Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta, čiji je pokrovitelj Hrvatski sabor, ove će se godine održati u petak i subotu, 13. i 14. svibnja, na zagrebačkom Mirogoju i u Svetištu hrvatskih mučenika Udbini, priopćeno je iz Sabora.


Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je radni sastanak s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Počasnog bleiburškog voda (PBV). Sudionici sastanka istaknuli su važnost dostojanstvenog obilježavanja uspomene na žrtve sa ciljem očuvanja i zaštite povijesne istine o toj, kako ističu, tragediji hrvatskog naroda. Uime HBK na sastanku su sudjelovali tajnik HBK-a Krunoslav Novak i nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić.

Predstavnici PBV-a bili su zamjenik predsjednika PBV-a Milan Kovač, počasni predsjednik PBV-a Vice Vukojević, tajnik PBV-a Ante Kutleša i voditelj predstavništva PBV-a u Hrvatskoj Bože Vukušić.

Program obilježavanja
- molitva u bleiburškoj župnoj crkvi u petak, 13. svibnja, u 18 sati,
- polaganje vijenaca i molitva na zagrebačkom groblju Mirogoj 14.svibnja, u 8,30 a
- sveta misa u Svetištu hrvatskih mučenika u Udbini u 12,15 sati.

Prema programu, predviđeno je polaganje vijenaca i molitva na Lojbaškom polju kod Bleiburga u nazočnosti hrvatskog veleposlanika u Austriji.  Također, 14. svibnja bit će održana civilna komemoracija žrtvama a u iduću srijedu bit će održana komemorativna akademija, najavio je Kovač.

U ime organizatora obilježavanja govorit će zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milan Kovač, a u ime suorganizatora u liturgijskom dijelu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić
Pokrovitelj ovogodišnje komemopracije je i grad Musko Središče.


PORUKA S KONFERENCIJE ZA NOVINARE
"Nismo spremni mijenjati hrvatske povijesne grbove"

U ponedjeljak je s održane konferenciji za novinare Milan Kovač, zamjenik predsjednika je istaknu da su
pozvani svi " dobronamjerni čista srca i s krunicom u ruci da se skupa pomolimo za stotine tisuća nevinih ljudi". U župnoj crkvi u Bleiburgu 13. svibnja bit će održana sveta misa.

"Dobili smo dopis u kojem roku se mora ukloniti natpis na hrvatskom jeziku te da se makne hrvatski grb s početnim bijelim poljem. Počasni bleiburški vod na svom saboru donio je jednoglasne zaključke da tekst mora biti usklađen s njemačkim tekstom, a što se tiče grba, rekli smo da to ne želimo, jer je to povijesni grb, a nitko nema pravo s naše strane mijenjati memoriju, povijest jednoga naroda. Oni su skinuli hrvatski grb s prvim bijelim poljem", kazao je Kovač te dodao kako u austrijskom memorandumu stoji da je skup na Bleiburgu fašistički i da veliča NDH, što je, kako je istaknuo Kovač, notorna neistina.

"Hrvatski sabor kao pokrovitelj te manifestacije je trebao ranije reagirati", naglasio je zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda te najavio žalbu Upravnome sudu.

Na pitanje zašto je grb skinut, odgovoreno im je da je taj grb povezan s ustaškim režimom i da se koristio za vrijeme NDH te im je rečeno da je to neprihvatljivo.

"Taj grb se upotrebljavao i prije i za vrijeme i poslije NDH. I danas je na znaku Hrvatskog nogometnog saveza - kupite Karlovačko pivo, na etiketama je prvo bijelo polje. Mi smo registrirali Počasni bleiburški vod s prvim bijelim poljem prije 2004. godine. Nikada nije bilo problema prije", rekao je Kovač te na pitanje zašto je problem zamijeniti grb, odgovorio:

"Mi nismo spremni mijenjati hrvatske povijesne grbove, vjerujem da ćemo u upravnom postupku to i dokazati".

Kovač je rekao kako su održani sastanci s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, a Počasni bleiburški vod je predložio da se s Austrijom po tom pitanju napravi sporazum oko obilježavanja grobišta i komemoracija. Rečeno im je, kako je istaknuo Milan Kovač, da se na tome radi, ali i da u Austriji nema baš volje da se takvo što napravi.

"Bio sam zastupnik u Hrvatskom saboru 1990. kada smo ispred sabornice skidali jugoslavensku zastavu, a dizali smo hrvatasku zastavu s prvim bijelim poljem. Bilo je nekih koji su za prvo crveno, kroz povijest je bilo i jednih i drugih", rekao je Kovač. 

Na pitanje tko je maknuo natpis sa spomenika, Kovač je odgovorio kako će natpis biti usklađen s njemačkim, pisat će "u spomen palim Hrvatima".

Na pitanje kome treba zabraniti za sve zabrane, s obzirom na to da su na skup u Bleiburg dolazili sa neprimjerenim natpisima, Kovač je odgovorio:

"I retorika koja se događala u Hrvatskoj utjecala je na sve. Iz govora antifašista ispada da u Hrvatskoj cvate i nacizam i fašizam. Ja to ne vidim nigdje. Nema nijedne stranke ni udruge koja takvo što propagira. Ovi u Austriji su pratili izjave nekih naših predsjednika i zastupnika koji su govorili da 1945. nije dobro odrađen posao, jer je do zadnjega tebalo smaknuti...sad se sklopilo sve u jedno i u Austriji je donesena takva odluka".

Zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda dodao je kako zbog pojedinaca koji naprave incident, ne bi trebalo zabranjivati skup.

U ime organizatora obilježavanja govorili su zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milan Kovač, a u ime suorganizatora u liturgijskom dijelu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić. (dnevnik.hr)

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo prosvijednu notu Austriji

O Bleiburškoj tragediji i Križnom putu

Bleiburška tragedija je jedan od naziva za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti koji je počinila Jugoslavenska armija u razdoblju nakon 15. svibnja 1945. godine nad zarobljenim vojnicima poraženih vojski i civila kojih su ih pratili u pokušaju da se predaju zapadnim saveznicima u Austriji. U Hrvatskoj je za ta stradanja uobičajen i naziv Križni put.

Zločin je započeo 15. svibnja 1945. kada su se pripadnici Hrvatskih oružanih snaga (NDH) i civili pokušali predati britanskoj vojsci kod Bleiburga. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju tih vojnih snaga i civila te naredili da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji.

Snage Jugoslavenske armije su zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle dublje na područje pod svojom kontrolom. Zarobljenici su bili prisiljeni hodati u kolonama do komunističkih logora gdje su trebali biti zatočeni. No, na tom putu izvršene su masovne likvidacije  kod Maribora, Celja, Kočevja i drugdje u Sloveniji, a u Hrvatskoj u okolici Krapine, Samobora, Karlovca, Siska, Bjelovara i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti.
Masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine. Opća amnestija proglašena je 3. kolovoza 1945., ali je ubijanja (iako u manjem obujmu) bilo i kasnije.

Ti masovni zločini danas su poznati pod imenom Bleiburška tragedija i Križni put.

Istina o Bleiburgu
Više informacija potražite na aktualnoj stranici POČASNI BLEIBURŠKI VOD
BLEIBURŠKA TRAGEDIJA-wikipedia

Facebook , POČASNI BLEIBURŠKI VOD

ONLINE WEB KONFERENCIJA
Bleiburg i Križni put – kontroverze,  povijesna istraživanja i kultura sjećanja




Online konferenciju je organizizirao Hrvatski institut za povijest iz Zagreba a u konferenciji sudjeluju
relevantni strani i hrvatski povjesničari. Znanstveni skup podijeljen je u dva panela.
Vrijeme održavanje: 13. svibnja 2021., 14.00 sati ( hrvatsko vrijeme)




HIC.hr

foto: