Accomodation in Croatia
HIA-porta
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 

ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

 

Ante Beljo21.listopada 2015.
KOMENTAR: ANTE BELJO
Zar postoje birači koje nitko ne treba?
Ključna tema predizborne kampanje zaobiđena je  od glavnih aktera u kampanji

ADMINISTRATIVNO ONEMOGUĆAVANJE HRVATSKIM DRŽAVLJANIMA s prebivalištem ili boravištem izvan Republike Hrvatske u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih i ustavnih prava da biraju i da budu birani.

Navodim tekst članka 45 iz važećeg ustava RH od 16. lipnja 2010. godine navedene su i dopune o biračima državljanima RH sa prebivalištem izvan RH i onima s prebivalištem u Hrvatskoj koji se nađu u vrijeme izbora izvan RH.

Članak 45.
Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.


U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.


U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.


U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

Na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima broj biračkih mjesta je sveden u BiH i ostalim državama isključivo na prostore diplomatskih predstavništava koja niti svojim osobljem  niti prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti protok potencijalnih birača. Zemljopisne udaljenosti na kojima birači žive dodatno su otežavajući čimbenici (zbog velikog utroška vremena i novca) u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih prava. Ukupan broj tih potencijalnih birača je oko 500 tisuća. Zanimljivo je da se zbog ovog tako očitog diskriminatorskog postupka prema toliko velikom broju hrvatskih državljana nitko od mjerodavnih nije previše uzrujavao pa niti sudionici samih izbora, kao da ovi birači nikoga ne zanimaju i kao da nikom nisu potrebni.

Uvedena je i obveza tzv. Predregistracije birača, bez koje nije moguće izaći na izbore izvan Republike Hrvatske. Ti se formulari za predregistraciju mogu veoma teško pronaći na internetu, a kad se formular ispuni, treba ga, u relativno kratku vremenu, POTPISANA poslati za predregistraciju. Treba, dakle radi potpisa, imati pri ruci ili “scaner” ili stroj za faksiranje, a time se mnogima ne samo otežava, nego i onemogućuje “predregistracija”, što je svakako još jedna hrvatska izborna posebnost.

Velika količina dezinformacija o tome tko su potencijalni birači uvodi dodatnu zabunu u javnosti, kako u Hrvatskoj tako i po svijetu. Podrobna raščlamba bi nam pokazala kako se jednostavne stvari mogu učiniti izuzetno zamršenima. O tomu tko ima pravo glasa i na kojim izborima, evo nekih razjašnjenja:

Nema sve iseljeništvo pravo birati niti biti biran.
Nema sva dijaspora pravo birati niti biti biran.
Nemaju svi Hrvati u BiH biračko pravo. To pravo imaju SAMO - hrvatski državljani s prebivalištem ili boravištem izvan RH. Tako je desetcima  tisuća hrvatskih državljana, koji su u novije vrijeme otišli iz Hrvatske, a prebivalište im je još uvijek u Hrvatskoj uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih prava. Oni mogu glasovati samo na predsjedničkim, parlamentarnim izborima te dati svoj potpis referendumima u RH i za Europski parlament. Samo ovi posljednji s prebivalištem u RH imaju pravo glasovati i na lokalnim izborima. Za sve njih je RH dužna osigurati uvjete glasovanja slične onima na teritoriju RH uzimajući pri tome u obzir i njihovu visoku skoncentriranost od po više desetaka tisuća u nekim svjetskim centrima ali i veliku teritorijalnu raspršenost u drugim dijelovima svijeta.
Prema sadašnjem izbornom zakonu birači mogu glasovati samo u predstavništvima RH, čiji kapaciteti i teritorijalna raspoređenost nisu zadovoljavajući. To ne znači da ta predstavništva ne trebaju osigurati i dodatne prostore u istom gradu ili, što je daleko potrebnije i praktičnije,  u više gradova da bi birači mogli ostvariti svoje osnovno demokratsko pravo da biraju ili budu birani. Svaka vrsta fizičkog ili nekog drugog onemogućavanja da svi koji imaju pravo glasa ne iskoriste to svoje demokratsko pravo smatra se nasiljem nad demokracijom i strogo je sankcionirano u svim demokratskim zemljama u svijetu. Čini se kako smo dio Europske zajednice samo u onom što odgovara sadašnjim vlastima!
Birači sa stalnim prebivalištem izvan RH biraju svoje zastupnike u jedanaestoj izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, i to samo tri zastupnika (fiksno diskriminatorski i netransparentno), pa je baš zbog promjene takvoga stanja važno da na ovim izborima iziđe čim veći broj birača.
U američkim predsjedničkim izborima iz 2000. god. od ukupnog njihova biračkog tijela od 206 milijuna potencijalnih glasova na kraju su u prevagi za predsjednika SAD između Busha mlađega (republikanac) i Ala Gorea (demokrat) ključnu prevagu odigralo 537 glasova iz Floride. Za nas u Hrvatskoj s biračkim tijelom od  3,779.281 birača niti nekoliko stotina tisuća potencijalnih glasova ne predstavlja neku vrijednost! Pri tome svakako ne smijemo isključiti našu ustavnu obvezu prema tim ljudima! Još jedno naše svojevrsno bogatstvo u samodestrukciji?!

Izborni rezultati iz prvog kruga prošlih predsjedničkih izbora od 28. prosinca 2014. su najbolji pokazatelji posljedica sadašnjeg diskriminirajućeg izbornog zakona i nemogućnosti i nedosljednosti njegove provedbe u praksi. Navodim primjer iz prošlih predsjedničkih izbora:

U prvom izbornom krugu izvan Republike Hrvatske glasovalo je svega 20.606 osoba (oko 4% potencijalnih birača) od čega u BiH 7.372, zatim u Njemačkoj 7.588, a u svim ostalim državama u kojima Hrvati žive svega 5.646 birača.

U drugom izbornom krugu od 11. siječnja 2015. među hrvatskim biračima izvan Hrvatske ogorčenje je počelo prerastati u prkos pa je i izlaznost ns izbore donekle porasla.
Birači su ispred mnogih ambasada i konzulata u svijetu čekali po nekoliko sati na ulicama u redovima na zimskoj temperaturi prije obavljenog glasovanja. Najveći broj njih se zbog tih gužvi nije ni ohrabrio da iziđu na birališta. Ispred zgrade konzulata u Mostaru prilikom zatvaranja birališta u 19 sati oni birači koji su bili na ulici na temperaturi duboko ispod ništice došli su na red za glasovanje tek u ponedjeljak ujutro u 5 sati. Nisu se dali otjerati s birališta dok nisu obavili glasovanje, a priređivačima takvih nepravda dali su odgovor svojim glasačkim listićima.

Ukupna izlaznost birača u drugom krugu je bila 37.203 – kako je službeno objavilo Državno izborno povjerenstvo. U njihovu izvješću o postotcima izlaznosti navedeno je da je bila 100%, a zapravo nije bila niti 5%. Ostalih oko 95% su jednostavno administrativno otpisani.
Lako se stoga dolazi do odgovora na ključno pitanje; gdje i kako je u prvom izbornom krugu na prošlim predsedničkim izborima 28. prosinca 2014. nestalo 97.412 birača iz BiH koji su glasovali u drugom izbornom krugu, na pretprošlim predsjedničkim izborima prije pet godina, u natjecanju između Milana Bandića (dobio 91.841 glas) i Ive Josipovića (dobio 5.571 glas). Ukupan broj registriranih birača RH u BiH bio je tada 266.679. Rezultati izlaznosti u ostalim državama svijeta su još porazniji. Nema velike dvojbe o tome da je ovo zasigurno udar na Ustavnu jednakopravnost državljana Republike Hrvatske!
Možda umjesto da ovo pitanje postavimo današnjoj hrvatskoj administraciji bilo bolje postaviti ga europskoj komisiji za ljudska prava?

Toliko o jednakosti hrvatskih državljana i o onima koji je provode u praksi.
Većinu zgrada veleposlanstva i konzulata RH u državama s velikim hrvatskim iseljeništvom sagradili su, ili kupili i obnovili, tamošnji Hrvati i darovali hrvatskoj državi ne imajući nikada ni u najcrnjim primislima da im kao državljanima RH (onima koji to jesu) službene vlasti ne će niti omogućiti adekvatan broj birališta ako im već poslije toliko godina nije omogućeno dopisno glasovanje.
Tako neprimjeren maćehinski odnos bio im je donekle razumljiv od tuđinskih država i vlada, ali od svojih zasigurno nije! Ne zaziva li netko možda neka davna vremena u kojima je najteža kazna bila izgon iz domovine, zabrana povratka i oduzimanja svih građanskih prava.
Svjedoci smo da svakodnevno mnogi odlaze iz Hrvatske pa i cijele mlade obitelji u nepovrat u inozemstvu a hrvatske vlasti im ne ostavljaju čak niti mogućnost u odlučivanju o onome što iza njih ostaje, sav trud, znoj, krv, i žrtve njihovih prethodnih generacija. Ruši se tako tronožac hrvatskog zajedništva na kojem je nastala sadašnja Hrvatska država.

Poslijeizborne preporuke od prošlih izbora za ove izbore

Prijatelji iz BiH i iseljeništva s kojima sam razgovarao rekli su mi da zasigurno više ne će pristati na bilo kakve prijevare i manipulacije niti će dopustiti, ma ni po koju cijenu, da budu tretirani kao državljane drugog reda. Svoj doprinos žele dati kao što su to činili i na izborima do 2007. u informiranju ljudi o izborima i pribavljanju prostora i pomoćnog osoblja za provedbu izbora. Oni na području BiH i susjednih država će osigurati prostore koje oni upotrebljavaju prilikom svojih tamošnjih izbora, a oni u europskim i prekomorskim državama imaju prostore hrvatskih klubova, udruga, crkvenih dvorana… Ako ni ti kapaciteti nisu dovoljni, sami će se tamošnji hrvatski državljani pobrinuti i za dodatne prostorije.


Uglavnom brojizbornih mjesta trebao bi biti određen brojem potencijalnih birača u određenim mjestima prema kriterijima kao i u Hrvatskoj. Ako je potrebna predregistracija nema razloga da birači o njoj ne budu informirani na vrijeme preko sredstava informiranja kojima se oni služe u mjestima svoga boravka. Ministarstvo vanjskih poslova i ostala ministarstva Republike Hrvatske imaju dužnost za izbore odraditi svoj dio posla.

Ispravljanje ovih odredba u izbornom zakonodavstvu i nediskriminatorskom provedbom smanjile bi se uvelike sadašnje izborne manipulacije.
Ako bi se usvojila i praksa da birači neposredno biraju svoje zastupnike, onda bi ti zastupnici bili izravno odgovorni njima i stranci ili neovisnoj listi na kojoj se natječu. Na strankama bi ostala borba za čim veći broj kvalitetnih i poštenih ljudi na njihovim listama. Sada su odgovorni samo prema stranci dok ne odluče da budu neovisni, pa onda nisu odgovorni nikomu. Ovakvom promjenom izbornog zakona bilo bi onemogućeno pretvaranje demokracije u svojevrsnu demonkraciju.

U hrvatskim uzajamnim odnosima potrebno je njegovati natjecateljski duh i demokratsko nadmetanje za dobro svih žitelja Hrvatske i svih Hrvata raspršenih po svijetu.
Pokažimo im da su oni naše bogatstvo i naša snaga kao što je to nekada pjevao hrvatski pjesnik Domjanić, a ne naš teret.

Hrvatska s malim iznimkama u novijoj hrvatskoj povijesti bila je za Hrvate izvan Hrvatske samo loša maćeha, a unatoč tomu oni su kontinuirano veoma mnogo doprinosili i toliko žrtvovali za bolju Hrvatsku i njen napredak.

Razdoblje od 2000. do 2015. zapamtit ćemo uglavnom kao vrijeme izdajica, ulizica, kameleona i hrvatske nesreće, ali i vrijeme upozorenja i pouke za Hrvatsku i njenu budućnost.

Od prošlih predsjedničkih izbora s kraja 2014. i početka ove godine donesene su i određene promjene u izbornom zakonu 13. veljače 2015., a jedna od važnijih je da je usvojen "preferencijalni glas", kao i na izborima za EU parlament, što je značajno poboljšanje prošloga zakona. Više informacija o tim promjenama (Odluku o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor) potražite na www.sabor.hr

Obvezno iziđete na izborne i glasujte, pa čak i onda ako mislite da nitko nije zaslužio vaš glas, prekrižite glasački listić pa ćete i na taj način pokazati da vam je stalo do Hrvatske i vašeg naroda.
Ne dopustite da o vama odlučuju drugi i bez vas. Provjerite svoje podatke u Registru birača: www.biraci.gov.hr. Na tim adresama naći ćete i mnoga potrebna razjašnjenja a za ostale informacije pogledajte : www.izbori.hr


U dosadašnjem tijeku predizborne kampanje postali smo prezasićeni petogodišnjim i desetogodišnjim gospodarskim planovima, ali izuzetno malo smo čuli o onome što budući izborni pobjednici žele napraviti u prvih 100 dana, bez ulaganja velikih sredstava, a takvih je potrebnih promjena podosta važno napraviti. Hoće li ova država i dalje sredstvima svih poreznih obveznika financirati projekte na vlastitu štetu? Dobro bi bilo na budućim izbornim skupovima vidjeti i potencijalne nove saborske zastupnike i predstavnike buduće vlasti. Prošlih smo se već nagledali i znamo već i previše o njima!


napisao Ante Beljo, bivši zastupnik u Hrvatskom državnom saboru s liste XI. izborne jedinice od 1995. do 2003. /hic



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre