Accomodation in Croatia
HIA-porta
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 

ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr



Josip Jović, novinar08.lipnja 2015.
komentira:Josip Jović
Kremalj i ljudska prava

Do sada je State Department ocjenjivao stanje ljudskih prava u državama širom svijeta. Odnedavno to čini i Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije, koje je s predgovorom šefa diplomacije Sergeja Lavrova objavilo “Izvješće o ljudskim pravima, vladavini prava i demokraciji u Europi”.
Rusi su očito shvatili kako ljudska prava mogu biti dobrim propagandnim oružjem u globalnom nadmetanju. Nekad i sad utrka u naoružanju, danas utrka u ljudskim pravima, ali uvijek na tuđi račun.


Izvješće o Hrvatskoj

Američko ministarstvo nikada, naravno, na razmatra ljudska prava u vlastitoj državi, u kojoj svako malo policijac zaštićen zakonom upuca nekog mladog crnca i u kojoj je, primjerice, zdravstvena zaštita kakvu mi još uvjek poznajemo nepoznata kategorija.

Nikada se ne govori ni o manjinskim problemima u Francuskoj, jer u njoj manjine nisu ni priznate, pa nema ni problema. U Rusiji je također sve u najboljem redu, tamo politički oponenti lako završe u zatvoru čim se tako prohtije Vladimiru Putinu, lidere opozicije i slobodne novinare ubijaju na ulici, prema Čečenima nema milosti čim zatraže veću autonomiju, gay parade su zabranjene.

Spomenuto rusko izvješće posebno je koncentrirano na Ukrajinu, Poljsku i baltičke države. Rusi su već efikasno zaštitili ljudska prava u Ukrajini, još ranije u Gruziji, pa bi se ovo izvješće moglo shvatiti i kao najava budućih intervencija. Jer Putin nikada ne ostaje na riječima.

Rusi u Litvi, Letoniji i Estoniji, a ima ih, hvala Bogu i Staljinu, tridesetak posto, već dižu svoj glas ugroženosti pa bi mogli zatražiti bratsku pomoć. Govoreći o pojavi neofašizma, jačanju nacionalizma i desnice u Europi, što je, naravno, njihov tuk na utuk, oni bez uvijanja i okolišanja traže represivne mjere.

Rusi prozivaju Hrvatsku: Zbog nacionalizma 30000 Srba prešlo je na katoličanstvo.

Nisam baš bio oduševljen ulaskom Hrvatske u NATO pakt. Ali ipak je sreća da smo u tom savezu. Jer, dobar dio Lavrovljeva izvješća posvećen je Hrvatskoj.

U njemu se, stilom Informbiroa, govori o agresivnom nacionalizmu, vjerskoj netoleranciji, diskriminaciji Cigana i Srba, o povijesnom revizionizmu, koji se ne kažnjava, o zabrani crvene zvijezde i uspomene na Titovo doba, i, još najstrašnije, o prevođenju trideset tisuća Srba, pravoslavaca, na katoličku vjeru.

Ocjene su, dakako, isisane iz malog prsta s mirisom pukih etiketa, netočne, tendenciozne i proizvoljne. Mogu se čak shvatiti kao prijetnja. Kao dokaz o postojanju agresivnog nacionalizma navedeno je djelovanje nekoliko udruga (Udruga hrvatskih nacionalista, Hrvatska nacionalna fronta, Hrvatska udruga boraca Drugog svjetskog rata) za koje je malo tko u Hrvatskoj uopće čuo.

O ljudskim pravima u Republici Srpskoj ili u Srbiji nema ni riječi. Tamo je sve u redu.

Zabrinuti i Ujedinjeni narodi

Kao svijetle točke, u ruskom se izvješću spominju Liga antifašista i osobno Ivo Josipović. Odmah se vidi odakle vjetar puše, odnosno odakle izvori i informacije.

Tu je, kud će kolo bez Kokana, Stjepan Mesić koji se nedavno baš jezikom Sergeja Lavrova založio za borbu svim sredstvima protiv nove fašizacije u Europi i protiv povijesnog revizionizma. Pri tome je mislio prvenstveno na vlastitu zemlju.

I Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ne znam ima li tamo Rusa, izrazio je nešto ranije svoju zabrinutost za sudbinu srpskog jezika i ćirilice u Hrvatskoj, kao i za ukupan položaj Srba.

Zabrinut je i zbog neproporcionalnog progona hrvatskih i srpskih ratnih zločinaca, pa se, valjda, računa kako bi među optuženima i osuđenima trebalo biti 90 posto Hrvata i pet posto Srba, nezavisno od učinjenih zlodjela.

Romi su, drži Odbor, diskriminirani, jer nema obrazovanja na njihovu jeziku, nije im osiguran stambeni prostor, zdravstvena zaštita, zaposlenje i sudjelovanje u javnim poslovima, kao što je to, možeš misliti, u svim drugim europskim državama.

Nekako u isto vrijeme, gotovo sinkronizirano, i iz Hrvatske je prema Europskoj uniji, a vjerojatno i prema Moskvi, otišla Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu, koju potpisuju devetorica predstavnika nacionalnih manjina: Nedžad Hodžić, Furio Radin, Milorad Pupovac, Mile Horvat, Dragan Crnogorac, Šandor Juhas, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i Aleksandar Tolnauer, koji je i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Sinkronizirana deklaracija

Deklaracija se vraća daleko u prošlost pa se spominju narodi (Srbi, Židovi i Romi) koji su istrijebljeni u Drugom svjetskom ratu, kao i narodi (Talijani i Nijemci) koji su nakon 1945. doživjeli egzodus. Problem su i “šovinističke izjave” Ruže Tomašić, nacionalistička retorika pojedinih stranaka, pozivanje na rat, onemogućavanje provedbe Zakona o jezicima i pismu manjina, proizvođenje straha i netolerancije.

Pitanje o ljudskim pravima redovio se poistovjećuje s pravima nacionalnih i drugih manjina i obično je moneta za potkusurivanje.

Položaj, zakonski i faktički, manjina u Hrvatskoj je riješen bolje nego u većini europskih zemalja. U Saboru imaju osam zastupnika, u visokoj su mjeri pripadnici manjina prisutni u Vladi i ministarstvima, imaju u svim lokalnim zajednicama svoja vijeća.

Primjerice, organizacije srpske manjine, uključujući i novine, godišnje iz proračuna primaju 10,8 milijuna kuna. Postoje, istina, opterećenja prošlošću koja nije lako preko noći prevladati, kao što nije moguće nečijom, ma kako dobrom, voljom popraviti preko noći položaj Roma.

Pa ipak, nikad im nije dosta i nikad im nije pravo. Razvijena je neka vrsta uvjetovanog političkog refleksa. Vlastitu poziciju “etnobiznismeni”, i ne samo oni, grade na ucjenama vlastite države i na njezinu denunciranju pred svijetom. Ali dugoročno, iritirajući sredinu pogoršavaju položaj onih koje tobože predstavljaju i u čije ime govore.


(izvor:slobodnadalmacija.hr/hic)

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre