24. rujna 2009.
Na Olimpu hrvatske glazbene riječi
Predstavljena knjiga "Majstori europske glazbe" Viktora Žmegača. U ovoj kapitalnoj knjizi za hrvatsku kulturu Viktor Žmegač prikazuje razvoj europske glazbe od Bacha do Stravinskoga
ZAGREB - U godini u kojoj obilježava osamdeset godina života, jer rođen je u Slatini 1929. godine, prof. dr. Viktor Žmegač u punom je naponu svojih svekolikih intelektualnih snaga, koje su ga dovele do najnovijega knjižnog izdanja "Majstori europske glazbe - od baroka do sredine 20. stoljeća", objavljenoga ovoga proljeća, a predstavljenoga u srijedu u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Četvrta je to knjiga objavljena u biblioteci Peristil Matice hrvatske, čija je glavna urednica Jelena Hekman, a kojoj je prof. Žmegač i ovoga puta srdačno zahvalio istaknuvši da je "lako pisati knjige ako imaš dobrog urednika".
Ovoj istinskoj svečanosti u čast Viktoru Žmegaču prisustvovao je čitav niz istaknutih osoba iz kulturnoga i javnoga života, koji su došli izraziti poštovanje ovomu iznimnomu čovjeku s kojim se hrvatska kultura i te kako može ponositi. Pa i stojećim dugotrajnim pljeskom na završetku predstavljanja u Matici hrvatskoj.
O knjizi "Majstori europske glazbe", u kojoj prof. Žmegač prikazuje razvoj europske glazbe od baroka do sredine 20. stoljeća, odnosno od Bacha do Stravinskoga, ovom su prilikom govorili dr. Eva Sedak i akademik Nedjeljko Fabrio. "Ova knjiga zaokupljala me je duže nego ikoja moja druga publikacija", navodi na početku predgovora knjizi Viktor Žmegač, što je Eva Sedak citirala rekavši da ju je upravo ova knjiga zaokupljala više negoli ijedna Žmegačeva knjiga do sada.
Sedak je istaknula važnost interdisciplinarnosti i intertekstualnosti Žmegačeva mišljenja te posebno naglasila ključ njegova pristupa - notni tekst kao zvuk i kao zapis. I već na početku svoga iscrpnog i kvalitetnog recenzentskog izlaganja naglasila da ovo nije knjiga za čitanje, već knjiga koja se čita kada se treba čitati.
Nedjeljko Fabrio nadovezao se nizom po vlastitu nahođenju odabranih primjera Žmegačevih stavova, usporedbi i zanimljivih glazbenih analiza, pokušavši sažeti sva svoja razmišljanja i očitu fascinaciju Žmegačevom knjigom, za koju kaže da se bavio njome i iščitavao ju čitavo proteklo ljeto.
Posebno je bila zanimljiva Fabrijeva konstatacija kojom je Žmegača stavio u sam vrh povijesti riječi o glazbi u Hrvatskoj. Od 160 pisaca, bez njih jedanaest hrvatska riječ o glazbi bila bi nezamisliva, a među tih jedanaest samo su trojica bila glazbeno obrazovana - Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev i Viktor Žmegač.
Ovom prilikom Fabrio nije mogao ne spomenuti činjenicu da je Žmegač, taj vrhunski erudit, član Saske akademije, ali ne i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa mu je, na duhovit i simboličan način, Fabrio ponudio polovicu svoje titule akademika.
No, pljesak koji je Žmegač dobio i više je nego potvrdio što njegova osobnost znači u hrvatskoj kulturnoj zajednici. Ponukan svojim dugogodišnjim profesorskim iskustvom, Žmegač se ustao pred publiku u dvorani Matice hrvatske, zahvalio svim suradnicima koji su ga pratili u radu na ovoj knjizi, a koji je trajao tri godine, te podijelio neka od svojih sjećanja.

Gimnazijalac koji čita u vlaku
Prvo izdanje prve sustavne povijesti glazbe koju je napisao Josip Andreis, prof. Žmegaču je kao gimnazijalcu otvorila svijet glazbe na način na koji ga do tada nije poznavao. Andreisovu knjigu posudio je u knjižnici i čitao ju svakim danom u vlaku na putu od Slatine prema Virovitici. Andreisovu knjigu tada je izdala Matica hrvatska, a kontinuitet se sada nastavlja i ovom Žmegačevom knjigom, makar je riječ o posve suprotnim pristupima. No, Žmegač, velik kakav jest, znao je zahvaliti svomu velikom prethodniku.
Mirta Špoljarić