HIC https://made-in-croatia.com.hr/hr/proizvodi/drzavna-i-druga-obiljezja-drzavna-obiljezja-213







10.kolovoza 2020.
PRIJE 29.GODINA POGINUO NA ZADATKU
Sjećanje na HRT-ovog snimatelja Gordana Lederera


Sponem obilježje gordanu Ledereru spomen obilježje Gordanu Ledereru


Na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice pokraj spomen-obilježja "Slomljeni pejzaž" danas se obilježila 29. godišnjica pogibije Gordana Lederera, snimatelja Hrvatske radiotelevizije koji je 1991. poginuo na tome mjestu snimajući hrvatske branitelje i prenoseći istinu o Domovinskom ratu.

Na dan pogibije, na brdu Čukur izišao je iz zaklona kako bi snimio branitelje u obrani Pounja. Smrtno je pogođen snajperskim metkom, imao je 33 godine.

Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju sa svih bojišta. Iza sebe je ostavio mnoge zapise o prvim danima Domovinskog rata, koji su poslije montirani u legendarna Banijska ratna praskozorja.

- Taj dan Gordan Lederer prepoznao je svoju ulogu, kao odgovoran domoljub kamerom je svjedočio istini, svjedočio je što se događa u Pounju, što se događa na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu, koliku žrtvu podnose hrvatski branitelji, s kolikom snagom i s kolikim domoljubljem brane Hrvatsku Kostajnicu i ova hrvatska mjesta, rekao je Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar branitelja.

U spomen na Gordana Lederera vijence su položili glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, izaslanik premijera ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, izaslanica predsjednika RH Melita Mulić, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan te predstavnici braniteljskih udruga.

Gordan Lederer poginuo je na današnji dan 1991. u 33. godini na radnom zadatku na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice. Pogođen je metkom iz snajpera tijekom snimanja hrvatskih branitelja u njihovoj akciji za vrijeme srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge zapise o prvim danima rata, poslije montirane u legendarna Banijska ratna praskozorja.

Ubojica je poznat, no prema zakonu o oprostu nikad nije odgovarao. Tadašnji vrh JNA nije dopustio da se ranjenoga Lederera helikopterom prebaci u Zagreb. Umro je tijekom višesatnog prijevoza lokalnim cestama. Jedan od branitelja, koji je tada na Čukuru pokušao spasiti Gordana Lederera, današnji je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.


Životni put Gordana Lederera

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. godine u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studij filmskoga i televizijskoga snimanja diplomirao je 1989. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1986. studij arheologije, a u Interuniverzitetskomu centru u Dubrovniku 1989. godine poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. Surađivao je kao fotoreporter i fotograf u dnevnim novinama, a od 1986. i u profesionalnoj filmskoj i televizijskoj produkciji. 

U suradnji s Mojmirom Koničem 1986. suautorski režira i snima kratkometražni animirano-eksperimentalni film 'Maybridge i comp.', koji je iste godine dobio ove nagrade: Prvomajsku nagrada Sveučilišta, nagradu Sedam sekretara SKOJA-a i nagradu ASIFA-e za najbolji debitantski film na 33. Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Surađivao je na multimedijskim projektima Borisa Bakala (Stolpnik i 22 prizora smrti). Od 1986. do 1980. bio je asistent trik-snimatelja i snimatelj na dugometražnim animiranim filmovima Čudesna šuma i Čarobnjakov šešir, kojima je redatelj Mladen Blažeković.

Od 1988. godine član je Društva filmskih radnika. Godinu poslije, 1989., prihvaća stalni posao kamermana na Hrvatskoj televiziji, gdje je razvijao svoju kreativnu osobnost ne samo kao kamerman nego i snimatelj te scenarist i autor u brojnim i različitim projektima, među kojima izdvajamo dvogodišnju suradnju kamerom i perom (piše scenarij) s Draženom Šimićem. Zapaženi su 1989. i 1990. godine i njegovi autorski prilozi s temama iz arheologije i povijesti te putopisi: Bunja, Uskršnji običaji u Velikoj Hrvatskoj (oba u 1989.), Najstarije Topusko, Vodeničarstvo u Zagrebu, a vrlo plodne 1990. godine radi i intrigantan miniserijal: Agramer Historische Videozeitung – Posljednja počivališta starih purgera.

1990. godine surađuje kao snimatelj na dokumentarnome filmu Tunguska katastrofa redatelja Željka Belića, a godinu poslije, 1991., snimatelj je na iransko-iračkome ratištu te autor i snimatelj dokumentarnih filmova Zimski dan u plavsko-gusinjskoj kotlini i Knin bez komentara.

Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak. U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice.

Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.


Spomen obilježje

Na 24. obljetnicu Ledererove smrti, u kolovozu 2015. godine javnosti je predstavljen spomenik nazvan „Slomljeni pejzaž“, autora kipara Petra Barišića i arhitektonskog studija NFO. Spomenik je postavljen kod Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur, upravo tamo gdje je Lederer i poginuo, na svom radnom mjestu, stradajući od hitca iz snajpera dok je snimao hrvatske vojnike u akciji tijekom srpskih napada na Pounje, u kolovozu 1991. godine u 33. godini. 





HRT/ HIC.hr
foto:

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre