Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama


Pisma čitatelja

Pišite nam!

Zelimo dobro vama  HIC vodstvo,
Ljepo je vidjeti Hrvatske stranice na www.hic.hr
Divno sto djelujete hrabro i vecinski na strani svedobrog za Hrvatsku.
Znamo ako djelujemo svedobro za Hrvatsku da ce biti i sve bolje za sav narod Hrvatske.
Naravno i za nas Hrvate u domovini i diljem svijeta.
Samo nemojte davat podrsku komunistima, a to cinite putem reklame za CIN-Kine a
znamo koliko su muke naneli ti isti nama i mnogima!
CIN je Kinesko komunisticko djelo kak god ga gledali, jos su komunisti.
Ko zeli to neka trazi ima dosta toga o Kini nemorate vi to podrzavat i dati potporu
mozemo bez toga! Poslovni ljudi znaju kuda treba ako im je stalo do Kineskog.
U kratko Kina je izrasla od zapadnog a zapadni od Evropskog znanja i sistema, a izgleda
da su mnogi to zaboravili i jednostavno sve sto je iz Kine misle da je dobro.
Kina vrsi veliki pritisak sa jeftinom radnom snagom a radnici i seljaci dalje pate, $2.00 za 40 sati rada   i u losim uvjeta, tako se Kinseski komunisti tahmice sa radnom snagom (labor). Isto tako i u Vijetnamu itd.  a Indija nesto slicno tome. U Kini se partija-si bogate a neki postaju neka vrsta kapitalista.
Svjet i drzave su dozvolile da se uvozi proizvoda sa sve kracem rokom trajanja i garancije.
Dakle suvise se trose za proizvodnju loseg standarda sto je Kineska verzija (nacin ) raznih Svjetskih standarda   i time crpe svjetsku gradansku stednju uz pomoc novo osvanulih Import-Export tvrtki gladne za profitom bez  obzira na stetu koju unose i nanose.
Kina suvise trosi za proizvonju onog sto znamo da nema kvalitete i nece trajat, to dovodi do vece  potrosnje enrgije i veceg zagadjivanja svjeta. Dovodi do veceg gubtka stedjne i ulaganja u kvlitetu, inovaciju (izum ) u kvalitetne domace, Evropske i Svjetske firme.
Dakle Kina je sretna sto Svijet u stvarnosti nju subvencira (subsidises) snosi troskove njihovog smeca, njihovog napredka i dalje podrzava  njihovu lukavu industriju te njihov lukav mentalitet (foxy-culture).
To vidimo i to znamo  sa vec preko 30 godina iskustva.
Treba ograniciti Kinseki uvoz, uvoz onog sto znamo daje substandard, dakle ispod standarda da ne muziju gradjane.

Hvala na razumu.    
Australia

      

Dvije domovinske i jedna iseljena Hrvatska

Hrvatsko-američka udruga (CAA) koja ne lobira u ime trenutne hrvatske vlade, već za očuvanje hrvatske baštine i za interese Hrvata diljem svijeta, u Washingtonu nastavlja svoje lobističko djelovanje. U petak, 10. lipnja 2005. godine, CAA ogranak Illinois organizirao je javni skup u Hrvatskom kulturnom centru u Chicagu. Glavni govornik bio je Jeffrey Kuhner, kolumnist Washington Timesa, poznat po osebujnom stilu govora, a govorio je o današnjem stanju u Hrvatskoj, problematici regije, o Bosni i Hercegovini, o "Grupi 100", o Hrvatsko-američkoj udruzi (CAA) i o ignoriranoj i javnosti uglavnom nepoznatoj temi: "Dvije Hrvatske"
Devet dana kasnije, 19. lipnja, katolički tjednik Glas Koncila objavio je izvanredno zanimljiv komentar Ivana Miklenića pod naslovom "Dvije Hrvatske". Govor Jeffreya Kuhnera i komentar Ivana Miklenića nepobitno su upozoravajuća ali i spasonosna Božja zrcala istine za domovinske i iseljene Hrvate, jer njihova stajališta zaslužuju javnu pozornost i reakciju kako domovinskih tako i iseljenih Hrvata.
Nakon održanog govora u Hrvatskom kulturnom centru u Chicagu, gospodin Jeffrey Kuhner odgovarao je na pitanja nazočnih. U jednom trenutku udaljio sam se od TV kamere kojom sam snimao skup Hrvatsko-američke udruge te se obratio Jeffrey Kuhneru: "Prije nekoliko dana u jednom intervju za Croatian Chronicle novine iz New Yorka izjavili ste sljedeće: "Mi Hrvati, misleći da postoji samo jedna Hrvatska, u veliko smo zabludi. U stvarnosti postoje dvije Hrvatske, ona domovinska i ona iseljena." - Što ste pritom mislili?"
"To sam izjavio prigodom ovogodišnjih Hrvatskih dana na Capitol Hillu održanih u organizaciji CAA-a. Hrvatsko-američka udruga (CAA) je jedna iznimno utjecajna lobistička hrvatska udruga u Washingtonu. Mogu slobodno kazati da je CAA-a trenutno i daleko najefikasnija hrvatska udruga u zastupanju hrvatskih interesa u Washingtonu, a njezino efikasno djelovanje prepoznaje se danas i u domovini Hrvatskoj. Što se tiče moje izjave da postoje dvije Hrvatske: to sam rekao zahvaljujući mom dobrom prijatelju Charlesu, novinaru koji piše za Washington Post. Nas dva često igramo šah i usput razgovaramo o mnogim stvarima, pa i o politici. Znajući da je ponosan Židov, upitao sam ga što je tajna izvanrednog uspjeha židovsko-američke zajednice pri lobiranju za Izrael?" Bez razmišljanja odgovorio je: 'Mi Zidovi svjesni smo da ne postoji samo jedan Izrael, već dva Izraela. Domovinski i iseljeni Izrael. Mi, Židovi u dijaspori savjetujemo naše političare u domovini kako se nositi s problemima Izraela. Ukoliko nas ignoriraju, mi u dijaspori ne dajemo im potporu. Židovi su raštrkani po cijelome svijetu, to je činjenica. U biti, mi Židovi u dijaspori smo bez svoje države, ali uvijek nađemo načina da budemo zajedno i da se organiziramo u velike zajednice, kao što je to slučaj u Americi i Kanadi. Kada mi američki Židovi idemo u Izrael, otvoreno kažemo vodećim izraelskim političarima kako treba raditi.'
Poznata je stvar da je u posljednjih 15 godina izraelska dijaspora zaslužna za relativno uspješnu ekonomiju Izraela. Izrael danas ima veoma živu slobodnu tržišnu ekonomiju. Činjenica je da postoje i drugi Izrael i druga Irska. Isto tako postoji i druga Hrvatska, a to smo mi - iseljeni Hrvati koji predstavljamo drugu Hrvatsku, Hrvatsku koja je održala na životu san domovinske Hrvatske o vlastitoj državi. Tijekom Domovinskog rata iseljena Hrvatska nije dala samo golem novac domovini, iseljena Hrvatska bila je lider i savjetovala je domovinu i bila je kulturna i moralna potpora kada je najviše trebalo! Naša uloga kao druge Hrvatska jest podsjetiti prvu Hrvatsku, domovinu naših predaka, što je njena uloga, što smo postigli i što se još može postići u budućnosti!"
Dana 19. lipnja 2005. "Glas Koncila" objavio je izvanredan komentar Ivana Mikulića pod naslovom "Dvije Hrvatske": "Analizirajući stvarnost hrvatskoga društva, pomni promatrač lako dolazi do spoznaje o bezbrojnim protuslovljima, razlikama i paradoksima, kako u svakodnevnom ukupnom društvenom životu tako i praktičnom ponašanju i razmišljanju hrvatskih građana. Posve je razumljivo da je svako ljudsko društvo osobito na nacionalnoj razini, već po sebi dinamično, bogato različitostima i, zahvaljujući tome, i zanimljivo i puno izazova, zbog čega je poželjan život u ljudskoj zajednici. No suvremeno hrvatsko društvo ne odlikuje se samo uobičajenom dinamičnošću i različitošću, već mu je svojstvena specifična višestruka podijeljenost koja bi se možda mogla svesti s jedne strane na one koji se snalaze pa žive relativno lagodno ne zazirući od prodaje svega samo da bi njima sada bilo dobro, ne mareći da taj put vodi u propast hrvatske nacije, i s druge strane na one koji žive prizemljeni često veoma teški, tvrdi život koji jamči opstanak i donosi budućnost hrvatske nacije. Prva skupina mogla bi se označiti kao povlašteni borci za svoje osobne i grupne interese, a druga kao borci za opstanak, kako svoj tako i hrvatske nacije. Slične podjele vjerojatno su poznate i u drugim nacionalnim društvima, no u drugim društvima te podjele nisu ni približno tako duboke ni tako jasno očitovane kao u hrvatskom društvu. Zbog tih drastičnih podjela u suvremenom hrvatskom društvu može se danas govoriti čak o dvije gotovo različite Hrvatske; povlaštenoj Hrvatskoj i stvarnoj Hrvatskoj...
Razdjelnica između te dvije Hrvatske ne ide ni po hrvatstvu, ni po političkoj opciji, ni po ekonomskom stanju, ni po vjerskoj pripadnosti, ni po stupnju obrazovanja, nego po (ne) opredijeljenosti za opće dobro. Samo stvarno opredijeljeni za opće dobro promiču čovječnost, boljitak hrvatskoga društva, izgrađuju budućnost hrvatske nacije i učvršćuju hrvatski nacionalni identitet, otvoreni su za pravednu međunarodnu suradnju i jamac su bolje budućnosti države Hrvatske, Europske unije i čitavoga čovječanstva. Vjernici su prvi pozvani služiti općemu dobru."

Zaključak
Mi, Hrvati, mali smo narod. Ali nije tragedija biti brojčano malim narodom, nego je tragedija kada se taj mali narod međusobno dijeli i ne slaže. Biblija nas uči: "Ako je u sebi nesložno, svako će kraljevstvo propasti. Nijedan grad ili dom, ako je sam u sebi nesložan, neće opstati". (Matej 12,25)
Ovo su za nas domovinske i iseljene Hrvate upozoravajuće, ali i spasonosne Božje riječi. Da bi nam bilo bolje, mi sami moramo se pojedinačno promijeniti ili kako u Bibliji piše: " nanovo roditi" (Ivan 3,3). U protivnom ćemo i dalje raditi kao što smo radili i do sada, bez obzira na stupanj naše osobne inteligencije.

Zvonimir B. Ranogajec
Kršćanski TV producent
2537 Eastwood Avenue Evanston, Illinois USA

U Hrvatskoj nema srca za iseljeništvo!

Osobno sam surađivao u glasilu "Dom i Svijet" i ne razumijem zašto se taj list ugasio u našoj domovini Hrvatskoj. Ne znam je li za nečiji ukus bio prejednostranački ili se nekome nije sviđao, ili je nekom moćniku bilo preriskantno da iseljeništvo ima svoje glasilo i da iz prve ruke dobiva informacije, ili nekome nije odgovaralo da taj list mogu čitati i domovinski Hrvati koji su tako napokon imali uvida u to što rade i kako žive iseljenici te hrvatski građani u drugim državama. Mislim da su jedne takve neutralne novine nužne, pitanje je samo tko i kada će ih opet pokrenuti.
Nisam jedan od onih koji neprekidno hvale ni koji samo kritiziraju, već razmišljam logično što bi se moglo napraviti za opće dobro hrvatskog društva. Ono što me najviše ljuti i zbog čega se najviše živciram jest da u našoj domovini Hrvatskoj nema nimalo srca ni razumijevanja za iseljeništvo. Još je gore što u našim hrvatskim školama djeca ne uče ni slova o hrvatskim autohtonim manjinama ili o iseljeništvu. Umjesto toga nas se tretira kao turiste, kao da nismo dio hrvatskoga naroda. To je ono što je žalosno.
Osobno me ne zanima, koja stranka je na vlasti, ili kako će se u Hrvatskoj zvati koja ulica. Da se mene pita, ulicama bih najradije dao imena po drveću i životinjama, pa ne bi bilo toliko svađa i smanjila bi se agresija pojedinaca u društvu.
Inače, sve mi u Hrvatskoj izgleda presporo, iako neki govore da se Hrvatska budi, pa i samom mi se čini da se nešto pomiče ka boljitku, no napredak je prespor i premalen da bi se uspješno mogli uhvatiti ukoštac s EU i njenim zahtjevima. Radi toga nam je potrebno probuditi sve državne, političke, vjerske i društvene resurse, poput svih udova tijela, kako bi se probudili i pokrenuli svi gospodarski subjekti, te smanjila nezaposlenost u našoj domovini Hrvatskoj. Smanjenje nezaposlenosti je najnužnije, kako bi se umjesto poticanja velikog bogatstva pojedinaca, smanjilo siromaštvo te podiglo na noge sve one koji su na rubu egzistencije i koji ne znaju kako prehraniti sebe i svoje obitelji.
Toliko od mene za novu rubriku "Pisma čitatelja", uz napomenu da je svaki novi potez i pothvat za pohvaliti.
Srdačni pozdravi i puno uspjeha uredništvu HIC-a

Josip Mayer, Njemačka

28. lipnja 2005.

HND - obojen ideološki i interesno


Čitam nedavno u hrvatskom tisku da više od stotinu novinara razmišlja o istupanju iz Hrvatskog novinarskog društva, jednog od najstarijih hrvatskih profesionalnih udruženja koje već godinama potresaju razni skandali.
Navedena su dva razloga za ovako dramatičnu odluku novinara: četrdesetak novinara Hrvatske radiotelevizije i RTL televizije prijeti izlaskom iz društva zbog nezadovoljstva ovogodišnjom dodjelom nagrada "najboljim" novinarima 2004. godine (posebno ističući nagradu koja je dodijeljena Silviji Luks), dok sedamdesetak novinara prosvjeduje zbog načina na koji je HND reagirao po objavljivanju haaških optužnica protiv trojice novinara zbog nepoštivanja tribunala i otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka. Komentirajući optužnice pristigle iz Haaga protiv Ivice Marijačića, Domagoja Margetića i Stjepana Šešelja, potpredsjednik HND-a Zdenko Duka je izjavio da su trojica optuženih novinara 'postupili neprofesionalno i prekršili statut Haaškog suda'. Praf im dakle budi, mišljenja je vrli potpredsjednik. Teško se međutim oteti dojmu da bi Duka posve drugačije reagirao da je netko zaprijetio kojem od njegovih ideoloških istomišljenika.
Inače, godišnje nagrade HND-a su i dosad izazivale negativne reakcije. Supruga pokojnog Veselka Tenžere oduzela je svojevremeno pravo na ime nagradi za unapređenje novinarskog izraza koja je bila nazvana po njenom suprugu. 'Tko je sve te nagrade primio. Vrhunac je dodjela nagrade za novinara godine Ivi Pukaniću. Što još tome dodati?!', pojasnila je tada gospođa Tenžera.
Prisjetimo se i nagrade koju je HND dodijelio Domagoju Veršiću za najbolje uređenu radijsku emisiju "Glas Hrvatske". U čemu je problem? Pa ako ni u čemu drugom, onda u činjenici da "Glas Hrvatske" nije nikakva emisija, već jedan od pet 24-satna programa Hrvatskoga radija koji se financira iz državnog proračuna. Program je namijenjen "iseljenicima, autohtonim Hrvatima u susjednim državama i manjinama koje žive na području RH", a u vrijeme dobivanja nagrade nagrađeni Domagoj Veršić bio je urednik programa "Glas Hrvatske". Čovjek uopće nije uređivao nikakvu emisiju, a ipak je primio nagradu za "najbolje uređenu radijsku emisiju" Isti bi gaf bio da je HND nekom od svojih jurišnika (poslušnika) dodijelio nagradu za najuspješniju televizijsku emisiju "HTV 1".
No da su nagrade HND-a itekako cijenjene i solidno "naplative" svjedoči slučaj Domagoja Veršića koji je ubrzo nakon što je uknjižio nagradu Hrvatskog novinarskog društva imenovan direktorom programa Hrvatskoga radija. S te će se pak pozicije sigurno moći lijepo revanširati uvaženim kolegama koji su mu dodijelili nagradu. I tako u krug.
J. M., Njemačka

June 29, 2005

CINE Golden Eagle Award Goes to FREEDOM FROM DESPAIR

LOS ANGELES: CINE is pleased to announce that FREEDOM FROM DESPAIR, a documentary feature film written, produced, directed, and edited by 24-year-old BRENDA BRKUSIC has won the prestigious CINE Golden Eagle Award. The CINE Golden Eagle Awards, distinguishing excellence in professional and amateur works, are recognized internationally as symbols of the highest production standards in filmmaking and videography. CINE has, since its founding in 1957, been dedicated to discovering, rewarding, educating, and supporting established and emerging talent in film and video. Among great talents whose first major awards included the CINE Golden Eagle, are Steven Spielberg, and George Lucas, and such great documentarians as Ken Burns, Charles Guggenheim, Stanley Nelson, and Frederick Wiseman.
In the Spring 2005 Competition, over 300 judges viewed and evaluated hundreds of distinguished entries. Experienced professionals in the field of film and video production, as well as subject matter experts, serve in a volunteer capacity. They judge the entries using standards of overall excellence, evaluating such criteria as writing, sound, editing, creativity, visuals, insights, and the extent to which the film meets its stated goals and communicates with its intended audience.
CINE conducts two competitions each year, and the current one began in February 2005. In addition to the Golden Eagle awards, CINE has established two levels of competitive awards. All of the competitive awards will be presented at the Annual CINE Awards Ceremony, to be held in Washington, DC in April 2006. Prizes and awards worth over $25,000 are associated with these awards.

BRENDA BRKUSIC started her award winning film FREEDOM FROM DESPAIR when she was 21 years old and a full time college student attending Chapman University School of Film and Television in Southern California. Her film has been praised internationally by both film critics and humanitarian organizations including Amnesty International which accepted her film to have a world premiere in their film festival at the Director's Guild in Hollywood last year and has recently submitted it to the International Secretariat in London for consideration in Amnesty's annual human rights conference. Winner of the Grand Jury Prize for Best Documentary Award at the New York International Independent Film Festival, the Viewer's Voice Award at the Cinequest Film Festival, the Golden Reel Award at the Tiburon International Film Festival, the Best Documentary Award at the International Student Film Festival Hollywood, the Cecil Award Best Documentary at the Chapman Studios Filmmaker Awards, a Special Recognition at the Dubrovnik International Film Festival, the CINE Golden Eagle Award, and currently a finalist in the Anti-Defamation Laegue's Dore Schary Awards, FREEDOM FROM DESPAIR is a riveting, feature-length documentary that introduces us to a 20th Century freedom fighter - who happens to be Brkusic's father.

Having risked his life to flee on foot to Italy from a Yugoslav regime that punished independent thought and suppressed Croatian culture, Kruno Brkusic made his way to America in 1957 to make his dream of a free life a reality. However, almost forty years later, as he sees his homeland ravaged by war during the dissolution of Yugoslavia, he raises his voice to defend his people's freedom. His courageous journey takes him from street demonstrations in Chicago to the bastions of mainstream media and to the halls of Congress, to challenge a President and alert the international community of the massacre allowed to take place while the world looked the other way; and America, his adopted land of freedom, supported the tyranny of two of the world's bloodiest dictators, Josip Broz Tito and Slobodan Milosevic. Through testimonies from expert eye-witnesses, the film examines the role the Communist government of Yugoslavia and their foreign allies had in allowing the slaughter of more than 250,000 people in the Croatia and later Bosnia-Herzegovina. By revealing that which was never shown in the American mainstream media, the filmmaker pieces together a shocking world that lay silenced with a generation of survivors for the past 50 years. In this celebration of culture, democracy, and the strength of the human spirit, we see Kruno Brkusic's work help heal a nation, with courage, faith, and an overwhelming desire to fight for FREEDOM FROM DESPAIR.

With stirring archival footage, narrative recreations shot on location in Croatia, moving interviews including 2004 Presidential Candidate Congressman Dennis Kucinich, narration by actor John Savage (CARNIVALE, THE DEER HUNTER, THE THIN RED LINE), voice-overs by Hollywood Walk-of-Famer, Michael York (AUSTIN POWERS, CABARET, THE THREE MUSKETEERS) and Beata Pozniak (JAG, MELROSE PLACE, Oliver Stone's JFK), Brenda Brkusic has made a film that has won awards at many film festivals as it touches and inspire audiences everywhere it plays.

For more information about Brenda Brkusic and her film
www.freedomfromdespair.com

For more information about the CINE Golden Eagle Award
www.cine.org

28. lipnja 2005.

Uklonite zastave Europske Unije!

Europska unija nije naša država, još manje država kojoj je Hrvatska pridružena. Stoga, nema nitko pravo izjednačavati Hrvatsku i jednu nadnacionalnu tvorbu ne pitajući za pristanak stanovnike RH
Godine 1883. u Zagrebu su održane žestoke demonstracije protiv mađarskih grbova koje je protuzakonito na financijskim uredima postavio financijski ravnatelj Antal David. Nezadovoljstvo i nemiri proširili su se iz Zagreba čitavom Hrvatskom. U sukobima s policijom i žandarmerijom poginulo je 138 ljudi, a nekoliko stotina ih je ranjeno. Narod je shvatio da se iza simbola i nekoliko riječi na mađarskom jeziku kriju dalekosežne posljedice. Hrvatski se jezik želio obezvrijediti a zaustaviti kulturni i životni razvoj jednog naroda.
Posljednjih mjeseci opažamo jednu vrlo neugodnu činjenicu koja je prošla gotovo nezapaženo. Neodoljivo podsjeća na nemile događaje od prije 122 godine. Riječ je o postavljanju simbola Europske Unije na državne ustanove Hrvatske. Ne znamo tko je izdao naputak da se na svim državnim ministarstvima uz zastavu RH vijori i ona EU. Nedemokratski je i nepromišljeno da se u jednoj samostalnoj državi u neizvjesnom postupku pregovora s EU koriste zastave iste te tvorevine danas, a sutra možda i njena himna. Nedemokratski zbog toga što nije niti proveden referendum o potrebi pristupnih pregovora s EU, a da i ne govorimo o korištenju njenih simbola. Nepromišljeno iz razloga što je upitno hoće li i kada Hrvatska postati članom iste.
Sada je Hrvatska samostalna pa se pitamo tko to nju sili da uvodi na mala vrata EU? Smišljeno i nikako drugačije psihološki se pokušava izmanipulirati običnog malog čovjeka i stvoriti dojam da je EU neminovnost i gotov čin. Ne ulazimo u (ne)opravdanost ili pozitivnost ili negativnost EU, nego u stvar temeljnog principa domoljublja. Iz gore navedenog primjera vidimo da se krv prolijevala kako bi se zadržala kakva - takva samosvojnost Hrvatske. Kako se danas ponašaju prema svetinjama prije svega oni koji su prva razina njihove obrane - narodni zastupnici i Vlada? Dobro se zamislimo. Druga razina obrane smo svi mi ostali i na ovakve pojave trebamo dignuti svoj glas.
I hrvatski zakoni ovakvo nešto ne dopuštaju. Dakle, zakoni se ne provode. Izvršna vlast, odnosno hrvatska vlada treba štiti svoje građane. Vlada ovakvim ponašanjem ne samo da zapostavlja svoju dužnost već i djeluje suprotno zakonskim i u krajnjoj liniji ustavnim zasadama.
Europska unija nije naša država, još manje država kojoj je Hrvatska pridružena. Stoga, nema nitko pravo stavljati u znak jednakosti Hrvatsku i jednu nadnacionalnu tvorbu ne pitajući za pristanak njene stanovnike. Spomenute simbole EU žurno valja ukloniti jer to biva sramotom i neobzirom prema prošlim i budućim naraštajima.
Poigravanje različitim simbolima postaje sve širom pojavom. Nažalost, to je veliki poligon kušanja i težnje omalovažavanju i umanjivanju vrijednosti pojedinca pa do svijeta u cjelini. Isplati se stisnuti zube zbog nas samih i još više zbog naše djece i držati se one: Voljeti svoje, uvažavati tuđe. Zato uklonite zastave!

Zvonimir Lika

 
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre