26. listopada 2010.
Dva simptomatična ugriza Ive Josipovića
Da bi se oslabilo jednu državu, treba prvenstveno nagrizati njezine institucije. Kako je već dokazao bivši predsjednik RH, može se to činiti i iz Ureda predsjednika: primjerice naporom da se oslabi institucija kojoj je u to vrijeme (uz Crkvu) narod najviše vjerovao, a to je bila Hrvatska vojska. Proglašavanjem jednoga domoljubnog pisma vojnim pučem i umirovljenjem zapovjednika iz Hrvatskoga domovinskog rata, Mesić je obezglavio Oružane snage RH i potom ih nastavio smanjivati i slabiti.
Njegov nasljednik Ivo Josipović, proizvod povijesnog izbornog inženjeringa, nedavnih je dana sitno grizao druge dvije institucije, Ustavni sud Republike Hrvatske i Hrvatsku radioteleviziju.
Izjavljujući u poznatom melodiozno cmizdravom stilu da on ne bi donio odluku kakvu je prezentirao Ustavni sud, a u svezi s referendumom i sindikatima, pridonio je u značajnoj mjeri revolucionarnim napadima na taj sud, odnosno ohrabrio one koji su zahtijevali raspuštanje Ustavnog suda i stavili u pitanje smisao te institucije uopće.
Predsjednik jedne države to jednostavno ne smije učiniti, a ako učini znači da ne poštuje institucije i ne pridržava se zakletve koju je položio prilikom inauguracije (vrlo traljave i tendenciozne u gafovima) i to upravo pred predsjednicom Ustavnoga suda .
Da se razumijemo: i ja sam potpisao zahtjev za referendumom, kao što ću potpisati svaki zahtjev za referendumom koji nije uperen protiv hrvatske države i naroda, a učinit ću to jer mi je odiozno što narod može nešto reći tek svake četiri godine na izborima. U međuvremenu on, narod, kao nositelji suvereniteta, može samo jamrati i pušiti po kavanama (a i to je uglavnom zabranjeno). Dakle, potpisao sam. No kada je Ustavni sud rekao svoje, prihvatio sam tu odluku. Tim prihvaćanjem dokazujem da poštujem instituciju hrvatske države. Svoje (za)ostale sumnje ostavljam isključivo sebi. A nije da nisam i ja kivan na taj sud jer je Hrvatsko kulturno vijeće (odnosno ja osobno jer samo pojedinac može tužiti Vladu) prije nekoliko godina uputilo tužbu Ustavnom sudu u svezi s prekoračenjem jedne ustavne odredbe - a do dana današnjeg Sud nije imao vremena raspraviti o nevažnoj stvari kao što je zabrana poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi vodili prema nekom balkanskom državnom savezu.
Drugi Josipovićev prilog nagrizanju institucija je svakako njegov melodiozno cmizdravi govor u korist komercijalnih televizija, koje, jadne, strašno pate jer im sve reklame ne padaju u krilo. Zalažući se naizgled za "ravnotežu" (kao i u pitanju ratnih događaja), Josipović zapravo puše u isti rog s onima koji bi znatno financijski obogaljili jednu hrvatsku kulturnu instituciju kao što je Hrvatska radiotelevizija. U podtekstu njegove opisane izjave jest u stvari (strani) pritisak da se novi zakon o HRT-u donese onako kako su zamislile pristaše jačanja komercijalnih i slabljena javne (državne?) televizije, a oni zahtijevaju da se HRT, odnosno prvenstveno HTV, ograniči na neznatnu minutažu u emitiranju reklama, s tim da bi komercijalne prigrabile lavlji dio plijena.
Tako se ne ponaša predsjednik države, kojemu bi trebali biti prvenstveno na srcu hrvatski interesi jer je HTV i dalje hrvatska televizija (ako apstrahiramo incidentne emisije) a komercijalne u rukama tuđinaca koji od Hrvatske očekuju i vole samo novac .
Hrvatska televizija, naime, i uz pretplatu koja se nekima čini impozantnom, ne može s tim novcem realizirati sve što bi htjela, to jest sve što joj zakon nalaže - a nalaže joj mnogo toga što čini ili bi trebalo činiti nacionalni program.
Druga je pak priča (i ta HTV-u otežava položaj u sadašnjem sivom programskom trenutku koji nikako ne može biti dovoljnim argumentom u bitki s komercijalistima ) što HTV ne ispunjava ili uopće ili u nedovoljnoj mjeri, ono što mu propisuje zakon. U jezgri priče je nesposobnost ili nevoljkost sadašnjih upravljača HTV-om da jasno, nedvosmisleno i točno odgovore na pitanje što je to nacionalna televizija? Kojim područjima treba dati prvenstvo, koje i kakve emisije treba raditi da bi doista bile sastavnice nacionalnog programa i što to treba učiniti da one ostave trag, da postanu dio hrvatske kulturne baštine.
U dobroj vjeri da će jednoga dana netko razumjeti što znači i po čemu neka televizija jest nacionalna, dižem glas protiv podilaženja komercijalnim televizijama i vrlo jasno kažem da sam protiv oduzimanja HTV-u i jedne jedine reklame, s tim da ih plasira uz poštovanje gledatelja i gledateljeva strpljenja. U protivnom će HTV dobiti argument za svoj nemar prema nacionalnom programu. U slučaju povoljnog raspleta ( poduzimajući sve ostalo unutar kuće da eliminira ono što vuče kola u blato) novčano snažni HTV može jednoga dana doista postati značajnom polugom hrvatske kulture . Da bi to mogao, treba do toga trenutka preživjeti uza svu opstrukciju koja, vidjeli smo, dolazi i s Pantovčaka.
Hrvoje Hitrec (HKV/HIC)


18. svibnja 2010.
Predsjednik Josipović stiže u Kumrovec na Dan mladosti
Ove godine u Kumrovcu obilježavamo 65. obljetnicu pobjede nad fašizmom, koju je u Moskvi nedavno proslavio čitav svijet. Kontroverze mogu izazvati samo neki ekstremni desničari, smatra Nada Boban, iz Društva >Tito< Zagreb

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetit će u subotu Titovo rodno selo Kumrovec, na dan kad se održava središnja proslava >Dana mladosti-radosti<, odnosno Titovog rođendana.
Josipović će, potvrdili su nam u uredu krapinsko-zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića (SDP), boraviti u Zagorju u službenom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji, a u program posjeta već je uvrštena i konferencija za novinare predsjednika Republike i to u Titovoj rezidenciji, na brežuljku poviše Kumrovca.
U društvu >Josip Broz Tito<, koje i ove godine organizira tradicionalnu proslavu Titovog rođendana u Kumrovcu, nadaju se da će predsjednik Josipović imati vremena da prošeta Kumrovcem i pozdravi sudionike i posjetitelje manifestacije iz čitave Hrvatske i svih republika bivše SFRJ, kojih se obično okupi desetak tisuća.
- Dobili smo informacije da će predsjednik Josipović boraviti u Kumrovcu toga dana, i to nam je izuzetno drago! Pozvali smo ga da se pridruži slavlju ali nismo sigurni da će, zbog obveza koje ima, stići i do nas - kaže Nada Boban, iz Društva >Tito< Zagreb.
Boban ne vidi razloga da Josipovićev posjet Kumrovcu na Dan mladosti izazove bilo kakve kontroverze.
- Ove godine u Kumrovcu obilježavamo 65. obljetnicu pobjede nad fašizmom, koju je u Moskvi nedavno proslavio čitav svijet, pa i njemačka premijerka Angela Merkel i snage NATO-a. Kontroverze mogu izazvati samo neki ekstremni desničari - smatra Boban.
I doista, na isti dan kada udruge antifašista organiziraju slavlje u Kumrovcu, antikomunističke prosvjede na istom mjestu najavili su pravaši iz HSP-a, HČSP-a, A-HSP-a te pojedinih braniteljskih udruga.
Organizatori >anti-Tito< prosvjeda poručuju kako je nedopustivo da antifašisti u Kumrovcu svakoga svibnja slave >urešeni simbolima pod kojima je izvršen genocid nad Hrvatima<.
Josipović je Kumrovec posjetio i za vrijeme predizborne kampanje, u prosincu prošle godine, na isti dan kada je obišao i rodnu kuću Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, u Velikom Trgovišću.
Josipović je u kampanji izrazio stav kako su i Tito i Tuđman >dva velika povijesna lika koja su obilježila ove prostore<.
- Tko bude treći hrvatski predsjednik mora posjetiti kuću i Franje Tuđmana i Josipa Broza Tita - isticao je tada Josipović.
Prema nekim najavama, Josipoviću bi se u Kumrovcu trebao pridružiti i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić kojega je na proslavu Dana Krapinsko-zagorske županije nedavno pozvala zamjenica župana Sonja Borovčak (SDP). Iz Mesićevog ureda u ponedjeljak su, međutim, poručili kako posjet bivšeg predsjednika Kumrovcu još nije gotova stvar.

Organizatori ovogodišnje proslave >Dana mladosti-radosti< su, uz Društvo Josip Broz Tito<, i općina Kumrovec, Udruga mladih antifašista Zagorje, te Forum mladih SDP-a Kumrovec. Nakon službenog programa koji počinje u 11 sati izvedbom >Lijepe naše<, te >Internacionale<, za večer je planiran koncert >Zabranjenog pušenja<.

HDZ: Posjet nije sporan
U HDZ-u, pak, ne smatraju spornim Josipovićev posjet Krapinsko-zagorskoj županiji i Kumrovcu na dan proslave Titovog rođendana.
- Pa neka Josipović dođe, nek' održi press-konferenciju u Titovoj rezidenciji, to je njegova stvar. Svatko ima pravo na svoj kut gledanja na stvari - prokomentirao je na naš upit potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak najavljeni Josipovićev posjet Kumrovcu.
piše: Nataša BOŽIĆ Novi list/hic




25. ožujka 2010.
Josipović: Imamo zajednički optimistični pogled na budućnost
Znamo da će Hrvatska i Srbija jednog dana zajedno biti u EU, i to je bio glavni motiv našeg razgovora. Sigurni smo da će nakon ovog razgovora naši susreti biti češći, kazao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović nakon neformalnog sastanka sa srbijanskim predsjednikom u Opatiji
OPATIJA - Nakon trosatnog neformalnog radnog sastanka uz objed u opatijskom restoranu >Bevanda<, predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić izašli su pred novinare, rekavši da je ovaj susret samo početak budućeg poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa. Josipović je naglasio: >Imamo zajednički optimistični pogled na budućnost te znamo da će Hrvatska i Srbija jednog dana zajedno biti u EU, i to je bio glavni motiv našeg razgovora. Sigurni smo da će nakon ovog razgovora naši susreti biti češći i da će biti konstruktivni kao i ovaj. Uz to, sigurni smo da će vlade naših država raditi u duhu dobrosusjedstva i rješavanju svih pitanja koja nas tište<.
Srpski predsjednik je napomenuo da je suradnja u okviru europskog partnerstva formulacija zajedničkog rada dviju država u budućnosti, uz želju da cijela regija jugoistočne Europe na kraju uđe u Europsku uniju. >Nije dovoljno samo reći kako je ovo novi početak hrvatsko-srpskih odnosa, već smo se dogovorili da ćemo konkretno ići dalje kroz neka otvorena pitanja u odnosima naših država, ali i o tome kako ćemo ići dalje i kroz regionalnu politiku, jer Hrvatska i Srbija imaju odgovornost i za budućnost cijele regije jugoistočne Europe. Ako samo Hrvatska uđe u EU, a Srbija ne, to nije dobro za Hrvatsku i obrnuto. Nema nikakve dileme da je interes da cijela jugoistočna Europa bude u EU, jer to je dobro i za gospodarstvo tog područja<, rekao je Tadić. Napomenuo je da se s Josipovićem znao i prije nego je on postao hrvatski predsjednik, te dodao kako je to dobra osnova za rješavanje svih otvorenih hrvatsko-srpskih pitanja, koje žele riješiti u duhu europskog partnerstva.
Srpski lider je dodao da neka od tih pitanja nisu jednostavna za rješavanje, dok su neka jednostavna i laka, ali da je važno to što su se usuglasili o načinu rješavanja tih problema. Na novinarsko pitanje jesu li u razgovoru spomenuli CD-ove s prijevodima pravnih stečevina EU-a, Josipović je odgovorio da o tome nije bilo govora, jer da je premijerka Jadranka Kosor o tome sve rekla, odnosno da će prijevodi biti dani i Republici Srbiji.
Što se tiče međusobnih hrvatsko-srpskih tužbi pred Međunarodnim sudom za genocid, Josipović je rekao da te tužbe ne bi imale svrhu ako se nađe mogućnost izvansudske nagodbe, ali da je to stvar procesa i dogovora dviju država, prije svega hrvatske i srpske vlade. Tadić je pak rekao kako smatra da takva i slična pitanja ne treba pretjerano internacionalizirati, odnosno da ih treba pokušati riješiti izvansudskim nagodbama, ali da to ne znači oprost onima koji su počinili zločine s jedne ili druge strane. Srpski predsjednik je naglasio kako to ne znači da Hrvatska i Srbija trebaju biti taoci tih zločina. Na kraju se osvrnuo i na turističku suradnju.
>Ja sam simbolični prvi srpski turist koji je ove sezone došao na Hrvatsko primorje, odnosno u drugi najslavniji hrvatski turistički grad - Opatiju. U svakom slučaju, i to je dio naše suradnje, te pozivam i hrvatske građane da kao turisti dođu u Beograd odnosno u Srbiju<, kazao je Tadić.

Tadić: Srbija nema tajne politike
Tadić je rekao da hrvatska i srpska politika trebaju razbijati predrasude s jedne i druge strane, koje su, prema njegovu sudu, više nego prisutne. >Srbija nema tajne politike ni prema Hrvatskoj, ni u BiH, ni prema prostoru jugoistočne Europe. Srbija ima jedinstvenu politiku koju sam danas izložio Ivi Josipoviću, kao što je on meni izložio hrvatsku politiku. Prije izvjesnog vremena imao sam izuzetno dobar sastanak s Jadrankom Kosor te ponavljam moramo razbijati predrasude kako bi naša suradnja bila još bolja. Očekujem da ni na sportskim nadmetanjima neće biti teških izjava te da će premijeri i predsjednici naših država tome pridonijeti. Pred nama je teniski susret između Hrvatske i Srbije u Davis cupu u Splitu, a ja i Josipović nismo se složili u tome tko će u tom nadmetanju pobijediti<, rekao je Tadić.

Josipović: Hrvatska zagovara politiku jednakopravnosti svih triju naroda u BiH
Na pitanje novinara kako komentira izjavu Milorada Dodiga o tome da je vrijeme za mirno razdruživanje u BiH, Tadić je rekao da se Srbija i principijelno i kroz praktičnu politiku protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Napomenuo je kako su on i Josipović razgovarali i o tom pitanju, te da su se usuglasili o tome da integritet BiH ne smije biti doveden u pitanje te da je sve što dogovore legitimni predstavnici triju naroda u BiH prihvatljivo i za Srbiju i za Hrvatsku. Tadić je napomenuo da nitko ne smije dovoditi u pitanje Daytonski sporazum ili entitete koji postoje u BiH, kao ni budućnost svih naroda koji žive na tom području. Josipović je, pak, naglasio da Hrvatska zagovara politiku jednakopravnosti svih triju naroda na području BiH. Podsjetio je da smo sada u fazi kad će ta tri konstitutivna naroda u BiH odlučivati o svojoj sudbini, a da su Hrvatska i Srbija tu da im pomognu dobrim savjetima i pregovaračkim uslugama, a sve prema europskim vrijednostima koje će se zagovarati u slučaju BiH. Damir Herceg, Vjesnik




24. ožujka 2010.
NENAJAVLJENI SUSRET
Josipović i Tadić danas u Opatiji, jedna od tema - tužba za genocid
Predsjednik Republike Ivo Josipović danas će se u Opatiji sresti sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Prvi je to radni susret dvaju predsjednika na kojemu će razgovarati o otvorenim graničnim pitanjima, problemu izbjeglica i nestalih osoba te prekograničnom kriminalitetu. Očekuje se da će Josipović i Tadić razgovarati i o pitanju tužbi za genocid na Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Susret predsjednika Hrvatske i Srbije dogovoren je bez ikakvih posrednika, a čitava se operacija odvijala u najvećoj diplomatskoj tajnosti. Informacija o susretu u Opatiji bila je pod embargom do posljednjeg trenutka, a čak ni diplomati u Bruxellesu još ni u utorak navečer nisu znali ni točno vrijeme ni mjesto sastanka.
Iako se prvi njihov susret najavljivao tek za subotu na mariginama tzv. briselskog foruma, tradicionalnog okupljanja političke elite kojeg organizira Marshall fond za Njemačku, Tadić je prije Bruxellesa pristao doći u Hrvatsku.
Predviđeno je da u 10 sati ujutro avionom sleti u zračnu luku na Krku. Potom bi on i Josipović brodom došli do Opatije, gdje će se održati radni dio susreta dvaju predsjednika. Uplovljavanje u opatijsku luku predviđeno je oko podneva. Izjave su najavljene za 15 sati. Od predstavnika Vlade susretu će prisustvovati državni tajnik Davor Božinović.
Prve spekulacije o susretu Josipovića i Tadića pojavile su se uoči sastanka predstavnika vlasti zemalja bivše Jugoslavije na Brdu kod Kranja u Sloveniji. No, Tadić je odbio doći na susret jer je na njemu sudjelovao i predsjednik Kosova. Potom je svoje posredničke usluge ponudio i mađarski predsjednik Laszlo Solyom tijekom službenog Josipovićevog posjeta Budimpešti. Zanimljivu ideju iznio je i vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, koji je predložio da prvi susret dvaju predsjednika bude upravo u Vukovaru.
Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ, Slobodna Dalmacija




24. ožujka 2010.
Tadić i Josipović susrest će se u Bruxellesu
U Bruxelles u subotu odlaze predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić. Potvrdili su sudjelovanje na forumu posvećenom odnosima Europe i SAD-a kojeg organizira njemački Maršalov fond.
Predsjednici će sudjelovati na raspravi pod nazivom Balkan 2010., čija će tema biti situacija u BiH. To će biti njihov prvi susret otkako je hrvatski predsjednik stupio na dužnost, prenosi agencija Beta pozivajući se na izvore iz Bruxellesa.

Cvetković dolazi, Tadić još ne
Na forumu će sudjelovati i povjerenik za proširenje Štefan Fuele, Šef slovačke diplomacije i bivši Visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak i američki senator George Voinovich. Moderator foruma bit će direktor Balkanskog fonda za demokraciju Ivan Vejvoda.
Sudionici će raspravljati i o procesu europskih integracija i odnosima sa NATO-om svih zemalja zapadnog Balkana. Kao jednu od tema za raspravu organizatori su naveli i mogući utjecaj ocjene Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova na stabilnost u regiji.HRT

 

 

23. ožujka 2010.
Josipović za povratak "Latinice"
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je dio potpisnika peticije kojom se traži ponovno emitiranje političkog magazina Latinica na HTV-u, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.
Latinica je bila jedna od najgledanijih emisija ne samo u Hrvatskoj nego i u  regiji, a i komercijalno je bila vrlo uspješna. Potpisnici peticije smatraju da vodstvo HRT-a treba javnosti dati razloge ukidanja jednog od najuspješnijih medijskih projekata u Hrvatskoj, kojim su otvoreni mnogi demokratski procesi u Hrvatskoj i izvan nje.
Potvrđujući važnost Latinice za medijske slobode, ali i za šire društvene procese, predsjednik Republike Ivo Josipović podržava povratak Latinice u program HRT-a.
Stoji to u priopćenju iz Ureda predsjednika što ga je potpisala pročelnica Odjela za informiranje Danja Šilović-Karić. HRT


10. ožujka 2010.
Pilsel odlazi iz Ureda predsjednika
Iz Ureda predsjednika Republike priopćeno je da je Drago Pilsel, kojeg je predsjednik Ivo Josipović nakon dolaska na Pantovčak predstavio kao pročelnika odjela za analitiku, izrazio želju da se nastavi baviti novinarstvom, a ne radom u Uredu predsjednika.
Gospodin Pilsel izrazio je želju da se u budućnosti nastavi baviti novinarstvom, a ne radom u Uredu predsjednika, stoji u kratkom priopćenju iz Ureda u kojem se ponavlja da sva stajališta iznesena u kolumni i javnim nastupima Pilsela ne odražavaju stavove Ureda predsjednika.
Pilsel je prije dva dana u kolumni na nezavisnom istarskom portalu "Regional Express" neprimjerenim rječnikom pisao o kolumnistima iz više hrvatskih medija, na što je Ured predsjednika reagirao poručivši da stajališta iznesena u njegovoj kolumni ni u kom smislu ne odražavaju stavove Ureda već su isključivo osobna stajališta autora.

Predsjednik može birati koga god hoće za svoje savjetnike i suradnike, ali mora odgovarati za njihove postupke, posebno ako se isti rugaju i prijete, poručio je pak IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin.
Pilsel mene proziva da mu platim čišćenje hlača. Protiv toga nemam ništa, ali se bojim, ako tako nastavi, da će mu gazde na Pantovčaku morati kupiti pelene, rekao je.
Osvrćući se na Josipovićevu izjavu u tjedniku Nacional da je "pala maska ljubaznog Hebranga iz kampanje", Kajin je kazao da bi, čitajući Pilsela, isto netko mogao reći i za Josipovićev Ured.
Gospodina Josipovića treba zaštititi od njegovih savjetnika-suradnika, da vrag ne bi uzeo šalu, jer ako je Pilsel glavni analitičar predsjednika Republike, a to nije bilo što, onda nije riječ o osebujnom stilu jednog savjetnika-suradnika, nego, moguće, nagovještaj politike koja nas može kompromitirati. Opasni ljudi, poznato je, zlorabe ovlasti, a takvih ima svugdje, pa i u Uredu predsjednika, istaknuo je Kajin, a prenosi Hina.  HRT

 

 

10. ožujka 2010.
Ured Predsjednika o kolumni Drage Pilsela
ZAGREB - Iz Ureda predsjednika Republike u utorak su, u povodu kolumne Drage Pilsela objavljene na nezavisnom istarskom portalu >Regional Express<, poručili da stajališta iznesena u njegovoj kolumni ni u kom smislu ne odražavaju stavove Ureda, već su isključivo osobna stajališta autora. >Stajališta iznesena u kolumni Drage Pilsela ne odražavaju ni u kojem smislu stavove Ureda predsjednika Republike već su isključivo osobna stajališta autora<, odgovor je Ureda na upit za komentar kolumne Drage Pilsela na portalu >Regional Express< u kojoj je Pilsel neprimjerenim rječnikom pisao o kolumnistima. >Drago Pilsel nije savjetnik predsjednika Republike već je zaposlen u stručnim službama Ureda predsjednika RH<, dodaju iz Ureda. Vjesnik

(Kolumnistički tekst suradnika predsjednika Ive Josipovića, Drage Pilsela, u kojemu su u više navrata upotrijebljene prostote, naišao je na oprečne reakcije. Dok analitičari i HDZ smatraju da bi u javnom obraćanju trebalo pripaziti na rječnik, SDP se ne želi očitovati o slučaju, a Ured predsjednika se ograđuje.
Pilsel je u tekstu na portalu Regional Express napisao komentar naslova "Ne pucajte u kolumniste", u kojemu je upotrijebio čitav niz prostota. Tekst vjerojatno ne bi nikome zapeo za oko, da se ne radi o čovjeku koji je postao javni dužnosnik i jedan od najbližih suradnika predsjednika, te njegov pisac govora.
Index.hr)




9. ožujka 2010.
ŠEF DRŽAVE IZNENAĐEN REAKCIJAMA ČOBANKOVIĆA I POTPREDSJEDNIKA HDZ-a
Josipović opet u boju s Hebrangom
Predsjednik Republike Ivo Josipović tijekom prošlog vikenda postao je ključni posrednik između seljaka i Vlade zahvaljujući čijem je angažmanu postignut sporazum.
- Predsjednik je i osobno nazivao poljoprivrednike koji su izašli na ulice i pozivao ih da se vrate na pregovarački stol. I tijekom subote i tijekom nedjelje do iza ponoći ostajao je u Uredu i pokušavao smiriti strasti - potvrdio je za Slobodnu Dalmaciju jedan Josipovićev bliski suradnik.
U Uredu predsjednika ne kriju da su šokirani kritikama iz Vlade na predsjednikov račun, tim više što su Banski dvori od početka bili upoznati s Josipovićevim posredničkim angažmanom.
Tijekom ponedjeljka predsjednik Republike objavio je priopćenje u kojemu odgovara na tvrdnje potpredsjednika HDZ-a Andrije Hebranga da "povlađuje seljacima i ubire jeftine poene", te da Vladi otežava pregovore.
Hebrang je kritizirao Josipovićevu tvrdnju da "pravedna država mora poljoprivrednicima isplatiti ono što je obećala". Ministar Petar Čobanković napao je Josipovića da mu je sastanak sa predstavnicima prosvjednika organizirao njegov nesuđeni savjetnik za poljoprivredu Mate Mlinarić, koji je osuđen da je nezakonito od države primao poticaje.
- Postignuti sporazum smatram uspjehom i Vlade i seljaka, ali i svojim osobnim uspjehom. Učinio sam upravo ono što Ustav traži: poduzeo mjere za očuvanje stabilnosti zemlje. Vratio sam seljake za pregovarački stol, ukazao im na potrebu da kompromisom dođu do rješenja - ustvrdio je u priopćenju Josipović, koji nastup ministra Čobankovića naziva "neukusnim", a Hebrangov napad dokazom da se "ljubazno, duhovito i tolerantno lice iz kampanje pokazuje tek kao maska".
Referirajući se na Hebrangove riječi da su mediji, obavještajni aparat i određeni politički krugovi poduzeli sve da Josipović dođe na Pantovčak, u priopćenju predsjednik poziva Andriju Hebranga da napiše zgodan politički SF roman koji bi, prema njegovim riječima, "imao bolju prođu od ove izjave".
M. Karlović Sabolić, Slobodna Dalmacija

 

8. ožujka 2010.
Banski dvori i HDZ ogorčeni potporom koju su seljaci dobili s pantovčaka
Hebrang optužio predsjednika Josipovića da radi protiv Vlade
ZAGREB - Odluka predsjednika Ive Josipovića da primi predstavnike udruga poljoprivrednika i tako se umiješa u pregovore Vlade i prosvjednika, izazvala je veliko nezadovoljstvo u Vladi i HDZ-u. Na obje adrese smatraju da predsjednik Republike na taj način izlazi izvan svojih ustavnih ovlasti.
- To što radi Josipović vrlo je loše. Predsjednik na ovaj način stvara dojam da suosjeća sa seljacima koji se nalaze u teškoj situaciji, a mi u Vladi, s druge strane, ispadamo bezobzirni. Hoće li se ubuduće svi koji se odmah neće moći dogovoriti sa članovima Vlade ići žaliti na Pantovčak?, pitaju se u Banskim dvorima u kojima imaju sve više primjedbi na Josipovićevo shvaćanje uloge predsjednika Republike. Već je i Josipovićevo predstavljanje ekonomskih savjetnika izazvalo burne reakcije premijerke Jadranke Kosor, a sada se predsjednikov pokušaj posredovanja između Vlade i prosvjednika tretira kao njegov korak dalje u djelovanju mimo striktnih ustavnih normi >premda je najavljivao suradnju s Vladom na izlasku iz krize<.
Josipović je, podsjetimo, primio prosvjednike u subotu navečer, no to nije bila prva njegova >akcija< vezana uz poljoprivrednike: dva dana ranije u Bruxellesu je izjavio da im se mora isplatiti ono što je ranije obećano i s čime su ljudi računali, ocijenivši da je to bit pravedne države.
Njegovo miješanje u odnose Vlade i prosvjednika jučer je ponovno naišlo na otvorenu kritiku ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kojeg, kako je kazao, nakon Josipovićeva sastanka s prosvjednicima nitko uz Ureda predsjednika nije kontaktirao. Ministra su, tvrdi, iznenadili medijski izvještaji s tog sastanka iz kojih je vidio >da je tamo bio čovjek kojeg je predsjednik imenovao za savjetnika i koji mu može reći kakav je sustav potpora i kakva je kontrola nad tim sustavom jer se to na njegovom primjeru može vidjeti<. Time je Čobanković ironično aludirao na Josipovićevo imenovanje Mate Mlinarića, predsjednika udruge Nezavisni hrvatski seljaci, za svog povjerenika za selo i poljoprivredu budući da je istog dana Josipović povukao to imenovanje doznavši da je Mlinarić osuđen da je uzimao od države poticaje a nije imao dovoljno referentnih prinosa.
- Gospodin Mlinarić može najbolje predsjednika izvijestiti da se sustav potpora kontrolira, da ima i zloporaba, ali ima i sankcija, pa i presuda. On je živi primjer za to, nastavio je u ironičnom tonu Čobanković, čudeći se što je Mlinarić i dalje predsjednikov partner za poljoprivredu, a - prema nekim Čobankovićevim informacijama - Mlinarić je bio i organizator sastanka na Pantovčaku.
- To po meni nije normalno, ispalio je Čobanković.
Jednako oštar bio je i potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang koji je, inače, odmah nakon što je Josipović stupio na predsjedničku dužnost postao vjerojatno njegov najžešći kritičar na hrvatskoj političkoj sceni.
Predsjednikovo primanje seljačkih vođa uvjerilo je Hebranga da Josipović namjerno opstruira Vladu i HDZ.

Sada je potpuno jasno zašto su mediji, obavještajni aparat i određeni politički krugovi poduzeli apsolutno sve kako bi Josipovića doveli na Pantovčak. Cilj im je bio predsjednik ljevičar koji će raditi protiv naše desne Vlade i prije parlamentarnih izbora dizati rejting ljevici. Obećao je da će biti predsjednik svih građana, ali očito ništa od toga. Katastrofa je to što Josipović čini, rezolutan je potpredsjednik HDZ-a. Hebrang ističe da ni bivši predsjednik Stjepan Mesić nije intervenirao u sličnim prilikama kad su pojedine društvene skupine izašle na ulicu s formiranim zahtjevima prema Vladi. (...)

Pantovčak: Nije rješenje doći do zida
U Uredu predsjednika, međutim odbacuju ocjene da se radi o pritisku na Vladu te ističu da je Josipović jasno dao do znanja prosvjednicima da on nema ovlasti da im pomogne i da trebaju otvoriti još jednu rundu pregovora s Vladom i ministrom Čobankovićem. Dodaju i da se ne radi o posredovanju između Vlade i prosvjednika, već da predsjednik nastupa s pozicije osobe koja je odgovorna za stabilnost sustava, a prosvjednike je primio jer su oni tražili da ih sasluša. >Nije rješenje da se dođe do zida<, kaže naš sugovornik s Pantovčaka, napominjući da je Josipović pozvao prosvjednike i da ne idu u blokadu granice jer nema smisli radikalizirati situaciju.
Dražen CIGLENEČKI, Irena FRLAN, Gabrijela GALIĆ, Novi list



3. ožujka 2010.
Josipović za dopunsko pravo glasa manjinama
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da je pobornik dopunskog prava glasa za nacionalne manjine, jer to smatra izrazom demokratičnosti društva i otvorenosti prema manjinama.
Uvijek ističem da su manjine hrvatsko bogatstvo i zato trebaju našu podršku, kazao je Josipović nakon razgovora s daruvarskim gradonačelnikom Daliborom Rohlikom. Kako će to konkretno izgledati, vidjet ćemo. Ima različitih ideja, rekao je Josipović koji boravi u posjetu Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Dodao je pritom da je i sam učlanjen u Češku besedu, kulturno-prosvjetnu udrugu češke manjine u Hrvatskoj i primjer češke manjine istaknuo kao sjajan primjer dobro uređenih odnosa većine i manjine, te sjajnih odnosa s matičnom državom, Češkom.
Potvrdio je pritom da će, ukoliko ga ne spriječe druge obveze, nazočiti i tradicionalnoj daruvarskoj Žetvenoj svečanosti.
Josipović je dodao da je s članovima gradskog poglavarstva razgovarao i o gospodarskoj situaciji u Daruvaru koja se, prema onome što je čuo od čelnih ljudi općine, nažalost uklapa u sliku hrvatskog gospodarstva s puno problema.
Josipović se prilikom dolaska u Daruvar pozdravio s okupljenim građanima, a nakon razgovora s čelnim ljudima gradskog poglavarstva posjetio i Savez Čeha. HRT

 

 

26. veljače 2010.
U IME PROTOKOLA, RASPOREDA I DIPLOMACIJE
Raspelo pomaknuli zbog dolaska Josipovića

Raspelo koje je postavljeno u Dvorani poglavarstva zgrade Varaždinske županije, a koje je početkom 2009. godine blagoslovio varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, uoči posjeta novoizabranog predsjednika RH Ive Josipovića Varaždinskoj županiji 10. veljače ove godine, premješteno je s mjesta gdje je inače bilo postavljeno.
Raspelo je premjestio protokol Varaždinske županije jer su, istaknula je stručna suradnica za odnose s javnošću i protokol Varaždinske županije Iva Janežić, smatrali da je neprimjereno da se na istom zidu nalaze i državna i županijska i vjerska obilježja.
Janežić je istaknula da je raspelo ostalo u istoj prostoriji u kojoj je i inače bilo postavljeno i samo je premješteno na drugi zid.
Naglasila je također da premještanje raspela nema veze s posjetom predsjednika Josipovića Varaždinskoj županiji, iako je premješteno nekoliko dana prije posjeta, već se radi o tome da je Varaždinska županija željela urediti dvoranu prema načelima pravila i običaja o ponašanju u diplomatskom ophođenju.
izvor: Slobodna Dalmacija






ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700 adresa
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre