11. listopada 2011.
Ratko Mladić prevezen u bolnicu
Haški optuženik i bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je od svibnja u pritvoru u Scheveningenu, prevezen je na bolničko liječenje zbog upale pluća, javljaju beogradski mediji pozivajući se na Mladićevog odvjetnika Miloša Šaljića. Šaljić je rekao da mu iz Sheveningena nije rečeno u koju je bolnicu Mladić smješten.

Hoće li Mladić dočekati presudu?
Sarajevski Dnevni avaz jučer je objavio kako je Mladićevo zdravstveno stanje vrlo je loše te da mu je život ugrožen. Statusna konferencija u procesu protiv Mladića prošlog je četvrtka kasnila oko dva sata jer je kolabirao u ćeliji. Stražari su ga jedan sat vraćali u život, a zatim mu pomagali da se obuče i sjedne na optuženičku klupu, piše Dnevni avaz pozivajući se na izvor u Haagu.
Žene iz udruge Majke Srebrenice vjeruju da se namjerno čekalo s Mladićevim izručenjem. Srbija je izručenjem ispala korektna i pravna država u očima svjetske javnosti, koja nikada nije gledala bol i patnju majki ubijene djece, a kriva je koliko i sam Mladić, rekla je Hatidža Mehmedović iz udruge. HRT





3.lipnja 2011.
Ratko Mladić se pojavio pred sucem Haaškog suda
Jutros u 10:00 Mladić se pojavio pred sucem kako bi se izjasnio osjeća li se krivim po točkama optužnice koje mu se stavljaju na teret.
Na početku je salutirao vojnički pozdravom.Protiv Mladića prva haaška optužnica podignuta je 25. srpnja 1995. godine i od tada je više puta nadopunjavana. U 11 točaka optužnice Mladić se tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Navodno će za izjašnjavanje o krivnji tražiti trideset dana.


2. lipnja 2011.
HAAG: Ratko Mladić neće biti optužen za Škabrnju
Brammertza ne zanimaju Mladićevi zločini u Hrvatskoj

>Moj ured nema takvu namjeru<, odgovorio je glavni haaški tužitelj Serge Brammertz na novinarsko pitanje namjerava li proširiti optužnicu i na Mladićevu odgovornost za zločine počinjene u Hrvatskoj, posebice za pokolj stanovnika Škabrnje počinjen 18. studenoga 1991. godine

Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz izjavio je u srijedu da njegov ured ne namjerava proširiti optužnicu protiv Ratka Mladića na zločine u Hrvatskoj, uključujući i pokolj u Škabrnji.

>Moj ured nema takvu namjeru<, odgovorio je Brammertz na novinarsko pitanje namjerava li proširiti optužnicu i na Mladićevu odgovornost za zločine počinjene u Hrvatskoj, posebice za pokolj stanovnika Škabrnje počinjen 18. studenoga 1991. godine. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nije u srijedu htio komentirati Brammertzovu najavu da neće proširivati optužnicu i na zločine u Hrvatskoj. Neslužbeno, u Ministarstvu su izrazito nezadovoljni takvom Brammertzovom odlukom, te ističu da Mladić na Haaškom tribunalu treba odgovarati i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

Mladiću je u Hrvatskoj pravomoćno presuđeno samo za zločine u Kijevu i okolici, a za Škabrnju nije podignuta ni optužnica. DORH je trebao bolje argumentirati haaškom tužiteljstvu zašto je optužnicu trebalo proširiti i na zločine u Hrvatskoj, tvrdi Jadranka Sloković.

>Brammertzu očito nije najvažnije da pravda bude zadovoljena, nego da postupak Mladiću bude što prije završen. Haaško tužiteljstvo ima dovoljno dokaza za počinjena nedjela u Bosni i Hercegovini, pa se Mladiću lako može izreći 40 godina zatvora i više, i očito je da se ne žele baviti onim što je bilo u Hrvatskoj. To posebno nije korektno zbog toga što je Državno odvjetništvo RH tužiteljstvu ICTY-a još 2003. dostavilo dovoljno materijala da se haaška optužnica dogradi i s onim što je Mladić činio u Hrvatskoj>, kažu u Ministarstvu. Hrvatska strana, naglašavaju, neće samo tako odustati da se Mladiću ne sudi i za zločine u Hrvatskoj, za što ima više procesnih mogućnosti. Primjerice, može ga se saslušati videovezom iz Haaga, ako bi konačno ovdje bio optužen za pokolj u Škabrnji i druga nedjela.

Odvjetnica Jadranka Sloković nije iznenađena Brammertzovom odlukom. >To je bilo očekivano jer se uklapa u izlaznu strategiju Haaškog suda i što skoriji završetak suđenja. Time što je optužnica protiv Mladića do sada samo sužavana, pa se od 16 došlo do 11 točaka optužbe, bilo je jasno da se u optužnicu neće unositi novi događaji<, kaže Sloković, koja procjenjuje da će tužiteljstvo u optužnicu ugraditi dijelove pravomoćnih presuda Stanislavu Galiću i Radislavu Krstiću, koji se odnose na genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u drugim područjima BiH.
Odvjetnica ističe kako je postojeća optužnica protiv Mladića vrlo upitne kvalitete jer se u uvodu samo usput spominje njegova uloga u Hrvatskoj, tj. da je bio zapovjednik tadašnjeg 9. kninskog korpusa te još neki detalji i odmah se prelazi na 1992. godinu i njegovo djelovanje u BiH.

Sloković smatra i da dio odgovornosti što optužnica protiv Mladića nije proširena na zločine u Hrvatskoj, snose i naša pravosudna tijela. >Mladiću je u Hrvatskoj pravomoćno presuđeno samo za zločine u Kijevu i okolici, a za Škabrnju nije podignuta ni optužnica. DORH je haaškom tužiteljstvu trebao bolje argumentirati zbog čega je optužnicu trebalo proširiti i na ono što je bilo u Hrvatskoj<, zaključuje Sloković. Time ga oslobađaju dijela zločina koje je počinio, što znači da smo po Brammertzovu mišljenju mi Hrvati, manje vrijedan narod, kaže potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak

Potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak napominje da će suđenje Mladiću, ne proširi li se optužnica i na zločine u Hrvatskoj, biti nepotpuno. Time ga oslobađaju dijela zločina koje je počinio, što znači da smo po Brammertzovu mišljenju mi, Hrvati manje vrijedan narod. Ono što je Mladić činio u zaleđu Zadra i Šibenika, to nije ništa, a naše oslobađanje vlastitog teritorija proglašavaju zločinačkim udruživanjem.

Zastupnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović kaže kako se nakon Brammertzove odluke postavlja pitanje zašto naša pravosudna tijela nisu pokrenula postupak protiv Mladića za zločine u Škabrnji i okolici Zadra. Danas je lako reći: >Trebali smo<, no treba podsjetiti da smo se zbog standarda EU-a i modernih zakonodavstava obvezali da nećemo suditi u odsutnosti. Da smo ga ranije osudili u odsutnosti, mogao je dobiti i 20 godina zatvora, kolika je bila maksimalna kazna u vrijeme kad je počinio zločine, dok bi u Haagu mogao dobiti 40 ili 60 godina ili doživotnu kaznu. Trebalo je, dakle, odvagnuti ta dva momenta - suditi u odsutnosti ili čekati Haag, a to je bio izbor između Scile i Haribde. Mislim da je Mladića ipak trebalo osuditi u odsutnosti, iako bi dobio samo 20 godina, jer bi time bio osuđen, a žrtve bi dobile zadovoljštinu, o čemu također treba voditi računa, naglašava Antičević Marinović. [Biljana Bašić, Marijan Lipovac, Hina]

 

1, lipnja 2011.
Optuženik stigao u Haag
Ratko Mladić u pritvoru u Scheveningenu

U Scheveningenu Mladića će pregledati liječnik te će mu biti uručena optužnica. Sud još nije objavio točan datum, no do petka bi se trebao pojaviti pred sucem.
>Mogu potvrditi da je Ratko Mladić u pritvorskoj jedinici haaškoga tribunala. Nakon 16 godina bijega, napokon je stigao ovamo<, rekla je glasnogovornica Haaškog suda (ICTY) Nerma Jelačić. Haaški optuženik Ratko Mladić stigao je u pritvor Suda u Scheveningen oko 21:15 sati. Tamo će ga pregledati liječnik te će mu biti uručena optužnica. Sud još nije objavio točan datum, no do petka bi se Mladić trebao pojaviti pred sucem.
U Nizozemsku, na rotterdamski aerodrom Mladić je sletio avionom Vlade Republike Srbije oko 19:45, odakle je helikopterom prevezen u Scheveningen. Avion je s beogradskog aerodroma Nikola Tesla poletio oko 17:30 sati.
Haaškog optuženika na aerodromu u Rotterdamu su, dočekali djelatnici Haaškog suda, nizozemska policija, srbijanski konzul i veleposlanik Bosne i Hercegovine. Veći broj novinara i snimatelja okupio se na rotterdamskom aerodromu kao i uScheveningenu , no nitko nije uspio snimiti haaškog optuženika.

Glasnogovornica Haaškog suda Nerma Jelačić rekla je da će Mladić prvih nekoliko dana biti u izoliranoj ćeliji, a onda će biti prebačen u neko od triju krila pritvora u Scheveningenu u kojima su drugi pritvorenici. Nije mogla reći hoće li biti u istome krilu u kojem je i Radovan Karadžić kojemu se trenutno sudi kao jednom od sudionika udruženog zločinačkog poduhvata u okviru kojega je optužen i Mladić.

Mladićevo izručenje počelo je nakon što je ministrica Malović potpisala nalog za ekstradiciju, pošto je prethodno odbijena žalba Mladićeva odvjetnika na rješenje suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje koje je sud donio nakon što je u petak završio saslušanje Mladića. Postupak izručenja haaškog optuženika Ratka Mladića Haaškom sudu (ICTY) počeo je i on se nalazi na putu za Den Haag, rekla je u utorak na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u vladi Srbije ministrica pravosuđa Snežana Malović.

Mladić je uhićen u četvrtak u vojvođanskom selu Lazarevu, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu beogradskog Posebnog suda. Nekadašnjega vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića Haaški sud tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i genocid.
Mladić je, zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Den Haagu, optužen za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva. Iva Kekez, Vjesnik


31. svibnja 2011
Ratko Mladić izručen Hagu
Danas u večernjim satima po srednjeuropskom vremenu Ratko Mladić je eksportiran u Hag i smješten u pritvor, potvrdio je Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije (ICTY) u Haagu. Haaški optuženik Ratko Mladić prevezen je avionom za Rotterdam koji je poletio s beogradskog aerodroma Nikola Tesla oko 17:30, a sletio je u nizozemsku zračnu luku u 19:45 sati. S rotterdamskog aerodroma helikopterom je prebačen u pritvor u Scheveningenu.
Haaškog optuženika na aerodromu su, kako pišu mediji, dočekali djelatnici Haaškog suda, nizozemska policija, srbijanski konzul i veleposlanik Bosne i Hercegovine. U Scheveningenu Mladića će pregledati liječnički konzilij te će mu biti uručena optužnica. U roku 48 sati bi se trebao pojaviti na sudu. Veći broj novinara i snimatelja okupio se na rotterdamskom aerodromu, no nitko nije uspio snimiti haaškog optuženika. U Scheveningenu se, pak, okupilo oko 150 novinara, no ni niti tamo nitko nije uspio snimiti ulazak Ratka Mladića u pritvor.

Mladićevo izručenje počelo je nakon što je ministrica Malović potpisala nalog za ekstradiciju, pošto je prethodno odbijena žalba Mladićeva odvjetnika na rješenje suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje koje je sud donio nakon što je u petak završio saslušanje Mladića. Postupak izručenja haaškog optuženika Ratka Mladića Haaškom sudu (ICTY) počeo je i on se nalazi na putu za Den Haag, rekla je u utorak na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u vladi Srbije ministrica pravosuđa Snežana Malović.
Mladić je uhićen u četvrtak u vojvođanskom selu Lazarevu, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu beogradskog Posebnog suda.ekadašnjega vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića Haaški sud tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i genocid.

Mladić je, zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Den Haagu, optužen za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.vjesnik.hr


30. svibnja 2011.
General HV-a koji je nekoliko puta u bitkama porazio Ratka Mladića, kaže:
Rahim Ademi: Kao strateg Mladić je bio nula i kukavica

Rahim Ademi, general Hrvatske vojske, bio je prvi zapovjednik koji je na početku rata porazio vojsku Ratka Mladića.
- U rujnu 1991. godine pobijedili smo ga u Šibeniku gdje je njegov 9. kninski korpus zaustavljen i poražen, a grad je deblokiran. Bila je to prva pobjeda Hrvatske vojske, njezino prvo ofenzivno djelovanje - prisjeća se Ademi.
I nakon toga nekoliko su puta predvodili sukobljene postrojbe, ali u Bosni i Hercegovini. Svaki je put, kaže Ademi, Mladić prošao lošije.

- Postrojbe koje sam predvodio porazile su ga na Dinari i livanjskom bojištu, u akcijama Zima 94, Skok 1 i Skok 2 i Ljeto 95 - kazuje naš sugovornik. Mladića ne pamti iz predratnog doba, premda su obojica bili pripadnici Jugoslavenske narodne armije, mirnodopski im se putevi nisu podudarali. O njegovim ratnim vještinama nema visoko mišljenje.
- Nikad ga nisam sreo u četiri oka, ali prema svemu što sam zapazio, nisam ga doživio kao velikog ratnika. Mislim da se radi o osobi koja je imala psihološke teškoće - procjenjuje Ademi.
- Ponašao se kao kukavica, snagu je pokazivao kada bi se suočio s civilima, pred ženama i djecom. A u bitkama se nije iskazivao, kao strateg je bio nula, nikakve vojničke vrline nije imao - smatra Ademi. V. Matijanić, Slobodna Dalmacija

28. svibnja 2011.
NOVI DETALJI
Ratko Mladić tijekom saslušanja pokazao "generalsko" ponašanje
Iako se nalazi u nezavidnom položaju i lošeg je zdravlja Ratko Mladić s vremenom nije izgubio ono 'generalsko' u sebi pa je tijekom saslušanja stalno komunicirao sa stražarima i naređivao im.
'Daj mi stolicu!' i 'Pomakni se da sjednem', čulo se jučer u beogradskoj sudnici, sam je birao i stolicu na kojoj će sjesti pred suca. Uzeli ste mi penziju', kazao je. Cijelo saslušanje Mladić je skakao s teme na temu i govorio nepovezano. U jednom trenutku je pričao kako se nalazi s jednom nogom u grobu dok se u drugom raspitivao kako može naučiti engleski jezik da bi bio spremniji za Haag. Pokušao se čak i našaliti komentirajući kako mu se sviđa Jelena Karleuša (misli se na srpsku narodnjačku pjevačicu).

Blic prenosi i nove pojedinosti o Mladićevom uhićenju. Kad su mu specijalci upali u kuću u Lazarevu navodno im je rekao: - Ja sam taj kojeg tražite. Sjedite, momci. Branko, daj ljudima da popiju nešto i pojedu.Njegov rođak Branko je na to pred agente BIA-e iznio pršut, sir i domaću rakiju.
- Da popijete po jednu, okrepite se, pa idemo - rekao je navodno R. Mladić i predao svoja dva pištolja.

72-godišnji Nenad Jocović iz Lazareva koji je kao službeni svjedok nazočio pretrazi kuće i uhićenju Ratka Mladića, ispričao je beogradskim Večernjim novostima niz detalja o događajima u četvrtak u jutro u Lazarevu, pa i to kako mu se Mladić povjerio da je razmišljao i o samoubojstvu, no, 'odlučio sam da to, ipak, ne učinim, a znam i zbog koga' podsjećajući što je sve njegova obitelj prolazila dok je on bio u bijegu.
Jocić priča kako Mladić nije krio identitet i policajcima je pokazao osobnu iskaznicu na ime Ratko Mladić, ali je tom dokumentu odavno istekla valjanost. U novčaniku je još imao fotografiju sina Darka, supruge Bosiljke i pokojne kćer Ane. Pogledao je fotografiju, svjedoči on, prije nego što je predao policiji.

'Razgovarao je s policijom, pričao o kćeri Ani, o svom djetinjstvu sa samohranom majkom Stanom. I nju je više puta spomenuo. Govorio je o školovanju u Vojnoj akademiji koju je završio s desetkom, o Rusiji u kojoj je, kao oficir JNA, boravio', tvrdi Jocić. Mladić je policajcima koji su pretraživali kuću i gdje su na stolu pronašli dva napunjena pištolja rekao kako su mu ubili kći, a kada je jedan odgovorio kako to nisu oni učinili kratko je rekao 'Ma, znam da niste vi. Ali znam tko je i zašto'.
Jocović dodaje kako je Mladić odbio doručak, puno je razgovarao s policajcima pitajući 'gdje je Amerikanac' objašnjavajući kako se 'ovdje ništa bez njih ne događa', govorio im je o domoljublju, 'o svemu što je prodano i izdano', Kosovu. Policajci mu pri odvođenju nisu stavili lisice, tvrdi Jocović kao i to da Mladića nikada nije vidio u selu niti kući u kojoj je uhićen u četvrtak ujutro

Tijekom godina skrivanja se sam liječio
Prije jučerašnjeg saslušanja, utvrđeno je da je Mladić patio od brojnih bolesti tijekom svojih godina skrivanja. Medicinskim pregledom utvrđena su mu barem dva manja moždana udara manjeg intenziteta, visok krvni tlak zbog nepravilnog liječenja, problem s bubrezima, otežano micanje ruke nastalo nakon moždanih udara te kronična iscrpljenost, javlja Blic.rs.
Otežan govor i kretanje, pored navedenih bolesti, bili su i razlog prekida prvog saslušanja kod istražnog suca koje je nastavljeno kasnije.
Iako se Mladić ne nalazi u ozbiljnoj starosti, zbog skrivanja i bijega nije mogao dobiti odgovarajuću medicinsku pomoć. Sam si je 'propisivao' lijekove za visok krvni tlak što je vjerojatno uzrok moždanih udara, a moglo je doći i do srčanog udara. Iz istog razloga Mladić ima probleme s bubrezima.

Liječnici smatraju kako je nakon duge izoliranosti od svijeta izlazak u javnost izazvao šok što je uzrokovalo smetnje u govoru, a opća iscrpljenost i blijedo lice posljedica su načina života u bijegu.Ozbiljni problemi sa zdravljem i pretrpljen moždani udar dodatno smanjuju mogućnost fleksibilnosti u korekciji stavova, smatraju psihijatri i psihoterapeuti. Mladić i dalje misli da nije kriv, a tijekom 16 godina skrivanja učvrstio je svoje stavove o nevinosti.

27. svibnja 2011.
Očekuje se ponovno saslušanje Mladića
Jutros bi se u Beogradu trebalo nastaviti ispitivanje haškog optuženika Ratka Mladića. Saslušanje je sinoć bilo prekinuto zbog njegova teškog psihofizičkog stanja nakon nedavnog moždanog udara.
Sudac je pokušao razgovarati s njim, ali je Mladić pričao nepovezano. Svjestan je da je uhićen i poručuje da ne priznaje Haški sud. 
Na prvim snimkama uhićenoga zloglasnoga generala vidi se kako je Mladić starac. Podsjetimo, najtraženiji haški bjegunac skrivao se gotovo 16 godina. Uhićen je jučer rano ujutro u selu Lazarevu blizu Zrenjanina, a pri uhićenju kod sebe je imao dva pištolja.

Ne zna se kada će ga prevesti u Haag, no zatvorska je ćelija za njega spremna. Čeka se da se prvo završi pravna procedura izručenja u Srbiji.
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz vijest o uhićenju Ratka Mladića dočekao je na Brijunima. Prije odlaska, novinarima je izjavio kako postoji mogućnost da optužnica protiv Mladića, koja ga tereti za genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva, bude proširena i na ratne zločine koje je Mladić počinio u Hrvatskoj.
Inače, Brammertz je rekao da je uhićenje došlo jako kasno, ali je bitno da je uhićen jedan od dvojice najtraženijih ratnih zločinaca.
Srbijanska je vlada za informacije o skrivanju Ratka Mladića nudila deset milijuna eura, a američka još pet milijuna. No, koordinator vlade Srbije za odnose s javnošću Slobodan Homen izjavio je da nitko od pripadnika službi sigurnosti i policije neće uzeti ni cent od 10 milijuna dolara nagrade te da su, uhićujući Mladića, oni samo radili svoj posao u skladu s Ustavom i zakonom.

27. svibnja 2011.
MLADIĆ: TEŠKI ZLOČINI TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA
Hrvatsko pravosuđe traži ga zbog Kijeva, Škabrnje i Peruče

Mladića, koji je tijekom rata za hrvatsku samostalnost promaknut u čin general pukovnika, po najgorim zločinima pamte stanovnici kninskog, zadarskog i šibenskog područja. Simbol etničkog čišćenja u Hrvatskoj postao je nakon napada snaga JNA na Kijevo, većinsko hrvatsko mjesto nedaleko od Knina, pokolja civila u Škabrnji te prijetnji da će srušiti branu i hidroelektranu u Peruči

ZAGREB - Osim Haaškog suda, pred kojim je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH, u četvrtak uhićenog Ratka Mladića traži i hrvatsko pravosuđe zbog teških zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, kada je bio zapovjednik 9. korpusa JNA sa sjedištem u Kninu.

Mladića, koji je tijekom rata za hrvatsku samostalnost promaknut u čin general pukovnika, po najgorim zločinima pamte stanovnici kninskog, zadarskog i šibenskog područja. Simbol etničkog čišćenja u Hrvatskoj postao je nakon napada snaga JNA na Kijevo, većinsko hrvatsko mjesto nedaleko od Knina, pokolja civila u Škabrnji te prijetnji da će srušiti branu i hidroelektranu u Peruči. Upravo zbog tih zločina, s obzirom na to da je bio u bijegu, protiv njega je raspisana tjeralica koja se i dalje nalazi na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova uz napomenu da se traži zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Naime, na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991., tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar, te područje Šibenika u rujnu 1991.

U prosincu 1995. Županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča radi potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.

Deset godina kasnije, u veljači 2005., na Županijski sud u Zadru došla su i dva zahtjeva za proširenje istrage protiv Mladića za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, koja je uz Vukovar postala najveći simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu. Zahtjevima se proširio prvobitni istražni zahtjev podnesen protiv 20 osoba osumnjičenih za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, a svih je 20 osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. osudio ih je u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od 10 do 20 godina. Prvim zahtjevom Mladića se tereti i da je u prosincu 1991. zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. naredio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.
Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju Hrvatska je još sredinom 2003. predala preslike svih spisa o njegovim nedjelima počinjenim tijekom Domovinskog rata. Vjesnik

27. svibnja 2011.
Brammertz: moguće proširenje optužnice protiv Mladića

"Moj ured je prije nekoliko mjeseci uručio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada čekamo završetak istrage u Beogradu a kada Mladić bude u Haagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice", izjavio je Brammertz na pitanje novinara razmatra li ICTY mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića i na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

FAŽANA - Glavni haški tužitelj Serge Brammertz je rekao u četvrtak da postoji mogućnost da optužnica protiv Ratka Mladića, koji je uhićen u Srbiji, bude proširena."Moj ured je prije nekoliko mjeseci uručio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada čekamo završetak istrage u Beogradu a kada Mladić bude u Haagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice", izjavio je Brammertz na pitanje novinara razmatra li ICTY mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića i na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, gdje je bio zapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu.

"Današnja informacija o uhićenju Mladića je jako bitna prije svega za žrtve. Uhićenje je doduše došlo jako kasno ali bitno je za sud da je uhićen jedan od dvojice najbitnijih ratnih zločinaca, ostao je još samo Hadžić", izjavio je novinarima u Fažani Brammertz, koji je otputovao s Brijuna gdje je sudjelovao u radu 5. regionalne konferencije tužitelja.
On je izrazio nadu da da će Mladić biti što žurnije deportiran u Haag kako bi suđenje moglo početi čim prije. "Prije dva tjedna poslao sam negativno izvješće o suradnji Srbije s ICTY-em. Rekao sam da Srbija može i mora napraviti više ali danas priznajem da je obavljen bitan posao, iako kasno. Mladić je napokon uhićen te očekujem da pravda u konačnici bude zadovoljena", rekao je haaški tužitelj.

"Međunarodni sud u Haagu će prije ili kasnije zatvoriti vrata. Tužiteljima još treba naša potpora i ima još puno otvorenih pitanja", rekao je o radu konferencije tužitelja na Brijunima. Optužnica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije tereti bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića (69) u 15 točaka za genocid, sudjelovanje u genocidu, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Vjesnik


26. svibnja 2011. u 13:30
Uhićen Ratko Mladić

Radioteleviziji Srbije neslužbeno je potvrđeno da je jutros uhićeni Milorad Komadić zapravo Ratko Mladić. Pokazali su to prvi rezultati testa DNK. Podsjetimo, Komadić je uhićen u tajnoj akciji srbijanske policije nakon dojave da sliči Mladiću. Policija je potvrdila kako je u tijeku provjera identiteta i analiza DNK. Ured srbijanskog tužiteljstva nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti ovu vijest.
Službenu potvrdu da je riječ o Mladiću dao je na izvanrednoj konferenciji za novinare srbijanski predsjednik Boris Tadić u 13 sati.
Ratko Mladić, bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba, optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i optužnicu za genocid. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja 8000 Bošnjaka i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva. Karadžić je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i u pritvoru je u Den Haagu.
Podsjetimo na izjavu glavnog tužitelja Haškog suda Sergea Brammertza koji je tijekom nedavnog posjeta Beogradu kazao kako Srbija može i mora učiniti više na pronalaženju i uhićenju haških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Naglasio je kako haško Tužiteljstvo pretpostavlja da su bjegunci u Srbiji. Brammertz danas na Brijunima sudjeluje na regionalnoj konferenciji tužitelja. O suradnji sa zemljama regije on će 6. lipnja usmeno izvijestiti Vijeće sigurnosti.
Inače, u Beogradu danas boravi visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. Sa srbijsnskim dužnosnicima trebala bi razgovarati o reformama koje Srbija provodi u procesu pridruživanja EU-u. Srbijanska je vlada za informaciju koja bi pomogla lociranju i uhićenju Mladića nudila deset milijuna eura. HRT


 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre