Accomodation in Croatia
HIA-porta
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 

ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr



11.ožujka 2015.
OŠTRA REKACIJA
Bliski suradnik predsjednice Grabar Kitarović: to je neprihvatljivo, ne može Pusić javno najaviti kandidaturu za tajnika UN-a a da nije dobila ekplicitnu podršku hrvatske predsjednice.


Vesna Pusic

Moja kandidatura za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda je realna ”, rekla je Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova, neposredno nakon povratka s putovanja iz Latinske Amerike i iz Ženeve u intervjuu za Jutarnji list.

Bliski suradnik predsjednice Grabar Kitarović - to je ucjena !

To je ucjena. To je sasvim neprihvatljivo - ne može Vesna Pusić javno najaviti kandidaturu, a da prije toga nije dobila eksplicitnu podršku Kolinde Grabar Kitarović. A nije je dobila. Ništa ne znači ako je rekla da će se kandidatirati jer to znači samo da je informirala predsjednicu, međutim ne i da je dobila njezinu podršku. Zato ću ponoviti da je ovo što radi Vesna Pusić klasična ucjena', jutarnji.hr je prenijeo objavu iz  Globus.


DEMANTI IZ UREDA PREDSJEDNICE
Izvor iz Ureda predsjednice tvrdi da navodi koji su izneseni u Globusu ne potječu iz tog Ureda te da taj tekst ne žele stoga ni komentirati, piše vecernji.hr O kandidaturi nisu razgovarale predsjednica i Vesna Pusić tijekom susreta na Pantovčaku. Kada i ako ta kandidatura bude službena, predsjednica će se o njoj javno izjasniti – rekao je vecernjakov sugovornik iz Ureda predsjednice. Naš izvor dodaje da je Kolinda Grabar-Kitarović o mogućoj kandidaturi V. Pusić doznala iz medija.


S novinarom jutarnjeg lista Pusić je razgovarala o najavi kandidature i o svom putu u južanu Ameriku


Izbori za Glavnog tajnika UN-a su najavljeni za kraj 2016. godine kad će sadašnji tajnik Ban Ki-moon svoju poziciju nakon dva uzastopna mandata prepustiti novom tajniku koji bi trebao biti imenovan iz zemlje istočnoeuropske skupine. Analitičari nagađaju da bi novi tajnik mogao biti odabran iz istočne Europe s obzirom da taj dio svijeta dosad nikada nije imao tajnika.

Radi se o neformalnoj odluci Vijeća sigurnosti iz kojega dijela svijeta će biti sljedeći glavni tajnik ili glavna tajnica UN-a. Još nije definitivno odlučeno da će to biti Istočna Europa, u koju pripadamo i mi, ali sva je prilika da će se tako odlučiti. Koliko znam, ni Ruska Federacija ne protivi se tome da kandidat
/kandidatkinja bude iz Istočne Europe, a i oni pripadaju tom području
”, kazala je Pusić.

Ministrica napominje kako je poticaj za njenu kandidaturu došao iz Europe te da je kandidatura golemo priznanje Hrvatskoj u međunarodnim odnosima.

Ako se odluči da će to biti kandidat iz Istočne Europe, a dosad kandidat nikad nije bio iz tog dijela svijeta, realna je moja kandidatura. Smatram to velikom stvari i velika mi je čast što u tome sudjelujem”, izjavila je Pusić.

Među kandidatima iz Istočne Europe su i bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić te bivši slovenski predsjednik Danilo Turk, a Pusić napominje kako će se odluka donijeti slijedeće godine u jesen.

Odluka bi se donijela 2016. u jesen. Prijedlog je uvelike vezan uz Vijeće sigurnosti koje ima pet stalnih članica, pa je prvi korak da nitko ne stavi veto na nečiju kandidaturu. Nakon toga Vijeće sigurnosti predlaže kandidata Općoj skupštini i onda slijedi glasanje. Nova glavna tajnica ili glavni tajnik stupit će na dužnost 1. siječnja 2017″, kazala je Pusić.




Vaš put u Latinsku Ameriku afirmirao je i značaj gospodarske diplomacije?

- Jedino što smo pogriješili, da tako kažem, jest to što gospodarsku diplomaciju nismo više ‘reklamirali’, a užasno smo puno na tom planu napravili. Otvorili smo dva područja za hrvatsko gospodarstvo koja u velikoj mjeri zadovoljavaju sve naše potrebe, interese i mogućnosti. Prvo, hrvatski je izvoz porastao, i to dramatično, velikim dijelom zahvaljujući gospodarskoj diplomaciji. Drugo, hrvatska je brodogradnja na najboljim nogama ikad, bez subvencija, a knjige narudžbi su pune. I oko toga je gospodarska diplomacija odradila velik dio posla. Treba reći da do prije nekoliko godina Hrvatska nije postojala ni na energetskoj karti Europe ili svijeta, a danas je jedna od ključnih zemalja. Od 15 prioritetnih europskih energetskih projekata, pet je u Hrvatskoj.

Je li i to rezultat gospodarske diplomacije?

- Apsolutno da. Gospodarska diplomacija koordinira se iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ali, to rade premijer, ja i svi članovi Vlade u svojim kontaktima po svijetu. A sve to nije pitanje samo hrvatske gospodarske perspektive, nego i sigurnosne. Rata u Ukrajini nikada ne bi bilo da je bila energetski samostalna i mi ne bismo gledali ovo što danas gledamo. S tim se nikako ne treba šaliti jer je energetska samostalnost važan element ne samo gospodarstva, nego i sigurnosti i trajnosti našeg opstanka.

O kojim se poslovima razgovaralo tijekom vašeg posjeta Latinskoj Americi?

- Put u Brazil bio je uzvratni posjet jer je u srpnju 2013. brazilski ministar vanjskih poslova posjetio Hrvatsku. Tada smo počeli pripremati memorandum o suradnji u brodogradnji koji je sada gotov. Razgovarali smo i o konkretnim poslovima između hrvatskih brodograditelja i brazilskih naručitelja jer Brazil planira gradnju otprilike 500 brodova do 2020., što nije moguće sve realizirati u njihovim brodogradilištima. Postoji i suradnja na području obrambene industrije te je dogovoren cijeli niz projekata vezanih za pojedine privatne tvrtke iz Hrvatske, ali i sudjelovanje naše zemlje na velikom sajmu obrambene industrije u travnju u Brazilu. Razgovarali smo i o mogućnosti da naše tvrtke proizvode neke dijelove za platforme za bušenje plina u moru, a ponudili smo i da naše tvrtke rade opremu za njihovu vojsku, policiju i vatrogasce.

O čemu se razgovaralo u Kolumbiji?

- S Kolumbijom smo već počeli suradnju i tamo me dočekalo vodstvo Hrvatskog centra za razminiranje koji u Bogoti ulazi u projekt osnivanja takvog kolumbijskog centra. Naša tvrtka DOK-ING prodala je pet strojeva za razminiranje, a postoji puno veći interes. Kolumbija izlazi na Karibe i Pacifik pa i tu postoji mogućnost suradnje u brodogradnji. Pokazali su zanimanje i za patrolne čamce za rijeke, potrebne za policijsku ophodnju u borbi protiv narkokartela. A u Bogoti rade naše IT tvrtke koje su se probile na to tržište i probijaju se i dalje na tržište Latinske Amerike.

S Čileom već otprije imamo dobru suradnju?

- Intenzivno surađujemo, a s predsjednicom sam razgovarala o povezivanju liderica na određenim temama od posebnog interesa. Čileanske tvrtke imaju i velike investicije u Hrvatskoj, poput obitelji Lukšić u turizmu, što je za nas dragocjeno. Hrvatske tvrtke, uključujući DOK-ING, također su prisutne u Čileu na području rudarstva. Neke naše tvrtke, koje proizvode aditive, u građevinarstvu su na čileanskom tržištu, a tamo imamo i izuzetno uglednu i snažnu hrvatsku zajednicu s kojom želimo i dalje vrlo blisko surađivati. Uručili smo im određena sredstva za rad kulturnih i umjetničkih institucija koje čuvaju hrvatsku tradiciju.

Dakle, inzistiranje na gospodarskoj diplomaciji dalo je rezultate?

- Apsolutno, rezultati su golemi. Nije to više pitanje rada gospodarskih atašea, nego je postalo sastavni dio hrvatske prezentacije. Kada netko spomene Hrvatsku, mora se pomisliti ‘oni imaju brodove, IT tvrtke, farmaceutsku i prehrambenu industriju, proizvodnju strojeva’. Kao što vežemo političke stavove, za sebe moramo vezati i određenu sliku kada je riječ o gospodarstvu. Predsjednik države, premijer i ministar vanjskih poslova to trebaju raditi, a MVEP i Ministarstvo gospodarstva razvijati i dalje pratiti.

 

izvor:jutarnji.hr/hic




 

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre