ADRESAR HRVATA IZVAN RH (2700adresa
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr


Borislav Lalovac31.kolovoza 2015.
NAJAVIO JOŠ VEĆE RASTEREĆENJE
Ministar financija : Treba oporezovati kapital i jako bogate

ZAGREB:Dobijemo li idući mandat, nastavit ćemo s mjerama poreznoga rasterećenja dohotka i rješavanjem stambenog pitanja građana, kazao je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac u nedjelju u Samoboru, gdje je na javnoj tribini u organizaciji SDP-a odgovarao na pitanja građana o mjerama i reformama koje znatno utječu na svakodnevicu i gospodarski rast Hrvatske.

"Ako dobijemo izbore, a nadam se da hoćemo, nastavit ćemo rješavati dva temeljna pitanja u društvu kojima se nisu bavile prethodne vlade - porezno rasterećenje plaća i rješavanje stambenih pitanja kroz smanjene rate kredita i prekidanje dužničkoga ropstva građana s kreditima u švicarcima", istaknuo je Lalovac, napomenuvši da "ako se tu nude gospodarski programi, onda možemo reći da će Hrvatska ići naprijed.

Najavio je nastavljanje mjera za još veće rasterećene plaća građana jer "građanima nije svejedno imaju li 100, 200 ili 500 kuna više u novčanika i troše li plaću na ratu kredita ili na život, a dokazalo se da takvim mjerama politike možemo utjecati na povećanje potrošnje i gospodarskog rasta", ističe Lalovac.

Planirana rasterećenja dohotka išla bi u dva smjera; kroz povećanje neoporezivog dijela plaće, moguće je podizanje sa sadašnjih 2.600 na 3.000 tisuće kuna, daljnja reforma poreznih razreda, odnosno pomicanje porezne stope od 40 posto sa 13.200 kuna na više ili pak njezino potpuno ukidanje jer smo vidjeli, pojašnjava Lalovac, da stopu od 40 posto plaća vrlo mali broj ljudi i da je to nekakva vrsta kaznenog poreza za ljude koji nisu jako bogati već žive od svog rada.

Treba oporezivati kapital i jako bogate, a bogati nisu ljudi koji imaju pet, šest ili osam tisuća kuna plaću i žive od svog rada već su to oni koji po 10 milijardi eura drže u hrvatskim bankama, dodao je. S mjerama rasterećenja dohotka krenuli bi već početkom iduće godine, dobiju li izbore, a Lalovac vjeruje da se primjena te "ideje rasterećenja više neće zaustaviti, tko god bude došao".

Lalovac je na tribini naslovljenoj "Što rast znači za svakodnevicu građana" podsjetio da rast BDP-a od 1,2 posto u drugom kvartalu ove godine znači mnogo, a riječ je i o važnom psihološkom okidaču.




Postavit će pitanja bankama i o visokim kamatama u eurima

Osim što će riješiti probleme dužnika u švicarskim francima, Lalovac je najavio da će i slijedeće godine nastaviti postavljati pitanja bankarskom sektoru i zbog visokih kamata u eurima. "Htio bih da kao ravnopravni građani Europske unije imamo iste kamatne stope kao građani u Belgiji, Austriji i drugim zapadnoeuropkim zemljama, a ne da tamo imaju kamate po jedan, dva posto, a da hrvatski građani plaćaju šest posto. Na jedinstvenom europskom tržištu i dalje ćemo pritiskati banke što se tiče kamatnih stopa i njihovog poslovanja. Oni će svoje profite svakako zarađivati u Hrvatskoj, međutim, više ekstra profita neće biti", poručio je Lalovac.

Napomenuo je da je u doba krize bankarski sektor iz Hrvatske izvukao samo na ime dobiti deset milijardi kuna i tu se moralo utjecati na njihovu svijest, iako, kaže, kapital teško da ima u tom dijelu svijest. No, zato postoji Vlada koja će jasno reći "Vlada vlada Hrvatskom, a ne banke", zaključio je Lalovac.


Banke Lalovcu

Banke majke domaćih vodećih banaka, prema informacijama vecernjeg lista, ministru Lalovcu će poslat pismo kako bi upozorile da konačno rješenje vezano za kredite u švicarskim francima mora biti ravnopravno prema korisnicima kredita u drugim valutama, odnosno da se svi moraju izjednačiti i da nitko ne smije biti povlašten. Zbog toga smatraju da treba voditi računa o kamatnoj stopi, o korisnicima kredita u švicarskim francima koji su zbog visoke rate prestali otplaćivati dug te da se ne mogu staviti u isti položaj oni koji su uzeli kredit za stan ili za apartmane. I preporuka EK i MMF-a je da se nikoga ne smije stavljati u povlašteni položaj, a prvotni prijedlog države je upravo takav. Memorandum iz 1998. godine kaže pak da svaka intervencija u financijskom sektoru mora biti koordinirana s ECB i EK, jer se u suprotnom plaćaju penali.
Bankari smatraju da se prvi prijedlog previše upleće u ugovorne odnose i nije ravnopravan te očekuju da Lalovac sjedne s njima za stol


Podsjetimo prijedlog za rješavanje pitanja kredita u švicarskom franku koji priprema ministar Lalovac uskoro bi se trebao naći na jednoj od sjednica Vlade. Prema prijedlogu trebao bi se izjadnačiti položaj građana koji imaju kredite u švicarskom franku i onih građana koji imaju stambene kredite u euru.
Plan je, naime, da se posebnim zakonskim rješenjem, koje priprema ministar financija Boris Lalovac, omogući svim građanima zaduženim u švicarskom franku konverzija, odnosno pretvaranje kredita u eure. I to svih kredita, ne samo stambenih, iako su većinu tih kredita građani dizali upravo zbog rješavanja stambenog pitanja. Lalovac je napomenuo da se konverzija neće primjeniti na već otplaćene kredite u švicarcima. Istovremeno s konverzijom bi se otpisao i dio glavnice kredita .

poslovni.hr/vecernji.hr/HIC



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre