ADRESAR HRVATA
IZVAN RH (2700 adresa
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

 


14.rujna 2015.
POSJET BOSNI I HERCEGOVINI 
Trečeg dana borvaka Kolinda Grabar Kitarović posjetila Jajce

Kolinda Grabar-Kitarović u Jajcu

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nakon što je posjetila Sarajevo, Mostar, Banja Luku, Vitez i Novu Bilu, trečeg dana svog boravka u BiH stigla je i u Jajce.

pogledajte vecernjaklovu galeriju slika OVDJE

U Jajcu predsjednica sudjelovala je u mimohodu združenih snaga koje su oslobodile grad, a u spomen na poginule položila je vijenac. U svojem je govoru naglasila da činjenice govore kako se u Hrvatskoj i BiH vodio krvavi rat koji je prouzročila Miloševićeva velikosrpska politika. Jedini put za Bosnu i Hercegovinu nakon krvavog rata, poručila je, jest obnova suživota, gospodarstva i europski put.

'Samo čvrsto zajedništvo hrvatskog naroda osiguralo je njegovu opstojnost na ovim prostorima', istaknula je predsjednica te dodala kako je danas ponovno potrebno to zajedništvo. No, osim njega, u BiH nam treba i duh europskog zajedništva, tolerancije i jednakopravnosti svih naroda, kako bi se postigao prosperitet. Na kraju svog obraćanja, predsjednica je naglasila kako će se o hrvatskom narodu u BiH, koji mora biti jednakopravan, i dalje posebno brinuti, a u svojim međunarodnim aktivnostima nastaviti zalagati da EU ne zaboravi na nužnost pune integracije BiH, na dobrobit svih triju konstitutivnih naroda.

Vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšić, koji je predvodio molitvu za poginule branitelje, kazao je kako se njihove žrtve, kao i svih stradalih u ratu, treba sjećati s dužnom pažnjom, no pritom se ne smije zaboraviti na brojna nasilja koja se i danas provode diljem svijeta, pri čemu su najčešće žtve kršćani, a svijet o tome uglavnom šuti.  'Dok se molimo za one koji su pretrpjeli gubitak života, njihova žrtva nas upozorava da u njihovo ime kažemo kako Isus trpi u svakome tko pati', kazao je biskup Vukšić. Dodao je kako se Isusa vrijeđa u svakom vojnom veteranu kojemu se oduzimaju prava, ali da to čine i oni koji ta prava neopravdano prisvajaju. 

Posjet Banja Luci

Drugog dana boravka u Banjaluci predsjednica Grabar Kitarović je posjetila Banjaluku gdje se susrela s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prvi je put razgovarala s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Teme su bile: povratak i položaj Hrvata u Republici Srpskoj, obnova u ratu porušenih kuća, a govorilo se i o suradnji u vezi s prometnom i energetskom infrastrukturom, poput izgradnje mosta na Savi. 

Posebna mi je briga položaj Hrvata i njihov opstanak. Pola Hrvata je otišlo iz BiH u odnosu na predratno stanje, a da bi se ostvarili uvjeti za ostanak, to su normalne političke prilike, gospodarski i socijalni razvoj, ocijenila je hrvatska predsjednica.

Razgovaral je i s predstavnicima Hrvata u Republici Srpskoj koji su istaknuli da 
Vlada u Zagrebu nedovoljno pomaže Hrvatima u većinski srpskom entitetu u koji se vratilo samo tri posto izbjeglih Hrvata.Prema podacima banjalučke biskupije, u RS-u danas živi oko 10.000 Hrvata, u odnosu na 220.000 koliko ih je bilo prije rata od 1992. do 1995.
Nisam potpuno zadovoljna koliko Hrvatska čini za Hrvate na ovom prostoru, mislim da moramo povećati novčanu i svaku drugu pomoć i stvarati uvjete za njihov povratak, izjavila je Grabar-Kitarović novinarima nakon posjeta Banjaluci.



Posjet Mostaru 


Nakon Sarajave predsjednica Grabar Kitarović posjetila je Mostar gdje su je srdačno dočekali u oba dijela grada, rukovali se i radovali, a brojni, uglavnom najmlađi, željeli su snimiti selfie fotografije. 
Razgovarali smo o položaju hrvatskoga naroda i o tome što ja kao predsjednica Hrvatske mogu pomoći. Čvrsto vjerujem u budućnost BiH kao države tri jednakopravna, konstitutivna naroda – rekla je predsjednica Grabar-Kitarović nakon susreta s rektoricom Ljerkom Ostojić i svim dekanima Sveučilišta u Mostaru. Izrazila je zadovoljstvo što se u Mostaru vraća suživot.
U Mostaru se na djelu vidi ne samo suživot, nego i zajedništvo. 
– Prava predsjednica – jedinstven je komentar koji se mogao čuti od brojnih prolaznika koji su se okupljali na svakoj lokaciji koju je predsjednica posjećivala. Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić, koji se s predsjednicom susreo u hotelu Mepas, rekao je kako predsjednica podupire HNS i inicijative kojima se inzistira na jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda jer su sada u diskriminiranome položaju. Predsjednica se susrela i s biskupom Ratkom Perićem i gvardijanom Franjevačkog samostana fra Ikom Skokom, a sa Staroga mosta jedan skakač izveo je skok u Neretvu.


Posjet Sarajevu


Posjet Bosni i Hercegovini predsjednica Grabar Kitarović je započeka sa Sarajevom gdje joj je uručena nagrada Isa-bega Ishakovića za 2015. godinu a koju joj je dodjelilo nevladino udruženje Klepsidra kao priznanje za djelovanje i za gradnju dobrih odnosa s BiH. 
U Sarajevu se hrvatska predsjednica susrela i razgovarala s članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem a kasnije se susrela i s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. 


Na simboličan način hrvatska predsjednica je ujedinila Bosnu i Hercegovinu posjetom Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru i Jajcu.Predsjednica je istaknula pitanje jednakopravnosti Hrvata i najavila da će biti lobist za euroatlantski put BiH.



Hrvatska predsjednica upozorila na težak položaj Hrvata u BiH

Hrvatska je praktički skrojila i u ime Hrvata u BiH ovjerila dva mirovna sporazuma, najprije iz Washingtona, a kasnije i Daytona, zbog kojih su Hrvati u toj zemlji, uz dodatne katastrofalne izmjene međunarodnih upravitelja u korist brojnijih Srba i Bošnjaka te lošu domaću politiku, posljednjih 20-ak godina marginalizirani.
entitetu Republici Srpskoj praktički su nestali u ratu, a u Federaciji BiHprepolovljeni su i diskriminirani od brojnijih Bošnjaka. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović( na slici) s pravom je upozorila na težak položaj tamošnjih Hrvata, kritizirala Vladu te pozvala na veću financijsku i svaku drugu potporu Zagreba kako bi se stvorili uvjeti za povratak.

No, samo mali broj njih se vratio, a 25 godina nakon rata realan je, na žalost, tek povratak staraca jer je val odlazaka mlađih ljudi puno češća pojava.

Istina je da ni Hrvatska ni Hrvati u BiH nemaju jasnu strategiju i jasno međusobno postavljene ciljeve. Zagrebu s druge strane jedini ozbiljniji iskorak u međunarodnoj politici može i biti BiH. Pogrešno su se godinama emocije, ali i interesi Hrvata s obje strane granice mjerili novčanim iznosima. Hrvati iz BiH pri tome su se busali u prsa da više vole Hrvatsku od samih građana RH, a kao najvažniju stvar isticali su da ju je velik broj i životima branio u Domovinskom ratu.

Istodobno, zbog činjenice da su i sami suočeni s financijskim poteškoćama, odljev novca iz proračuna za Hrvate iz BiH redovito se uspoređivao s parazitima pa su se u nedostatku važnijih tema s vremena na vrijeme pojavljivali grafiti "Vratite nam Srbe, evo vam Hercegovce".

Najviše što Hrvatska može učiniti za Hrvate u BiH ne može se mjeriti novcem. Svodi se na izradu jasne strategije i lobiranja u svijetu, kako bi taj jedan narod što prije živio zajedno u Europi bez granica te imao jednaka prava u svojoj drugoj domovini BiH



hrt/ vecernji.hr/HIA.com.hr 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre