20. lipnja 2012.
Jarnjak: I Maček je bio zabrinut
Na zagrebačkom Županijskom sudu bivši glavni tajnik i potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak svjedoči treći dan u slučaju Fimi media. Ispituju ga odvjetnici optuženih za izvlačenje novca iz javnih i državnih poduzeća, za potrebe HDZ-ova "crnog fonda".
Mačekov odvjetnik ispitivao je Jarnjaka o razgovorima s Mačekom o Fimi mediji. Jarnjak je rekao kako je i Maček bio zabrinut da bi događaji s Fimi medijom mogle naštetiti HDZ-u.
Svoju krivnju u aferi Fimi media, za nezakonito izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija i punjenje HDZ-ova crnog fonda, priznali su bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić, vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak te bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević. Optužbe da su iz državnih agencija i tvrtki izvukli oko 70 milijuna kuna odbacili su prvooptuženi Ivo Sanader, njegov glasnogovornik Ratko Maček te predstavnik i obrana HDZ-a, prve stranke optužene za korupciju. HRT

 

 

19. lipnja 2012.

Jarnjak teško teretio Sanadera

Svjedočenjem bivšeg glavnog tajnika i potpredsjednika HDZ-a Ivana Jarnjaka na zagrebačkome Županijskom sudu nastavljeno je suđenje u slučaju Fimi media.

Thompson je mogao odvući birače

Jarnjak je ustvrdio da je HDZ-u u izbornoj kampanji 2007. bilo važno da pjevač Marko Perković Thompson ne nastupa ni za jednu stranku. Rekao je da HDZ nikada nije raspravljao o Thompsonu, no, prema njegovu vlastitu stavu, HDZ-u je sigurno bilo stalo da, ako Thompson neće u kampanji nastupati za njih, ne nastupa ni za jednu drugu stranku jer bi im mogao odvući dio glasača. Rekao je kako ne zna tko je sudjelovao u angažiranju pjevača, ali zna da je Mate Mišo Kovač bio na razgovoru s bivšim premijerom i predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom, dok je pjevačica Nina Badrić bila kod Biance Matković.

Prvog dana svjedočenja, od tri planirana, Jarnjak je govorio je i o financiranju drugih aktivnosti koje nisu bile dokumentirane u HDZ-u. Upitan je li Ratko Maček osobno sudjelovao u odlukama o financiranju kampanje, Jarnjak je rekao da je Maček osobno sudjelovao u slučaju sjedanja na račun HDZ-a ovrhe tvrtke Scan studio u iznosu od 5,2 milijuna kuna, kao duga za kampanju 2005. Prema Jarnjakovim riječima, na kraju se ispostavilo da HDZ o poslovanju s tom tvrtkom nije imao dokumentaciju.

Jarnjak je detaljno opisao i slučaj nabave BMW-a iz 2008. pri čemu je kazao da je Sanader naložio da se to vozilo legalizira kao vozilo iz 2004. Bilo je problema i s prikazivanjem plaćanja vozila, a Barišić je rekao da je vozilo platio Robert Ježić, tvrdi Jarnjak. Ustvrdio je da vozilo za HDZ ne postoji jer ne postoji uplata. Dotaknuo se i cateringa koji su se naručivali za sjednice Predsjedništva HDZ-a i druge prigode. Misli da su ih organizirali Pavošević i Matković. HDZ-ove izborne kampanje, kazao je Jarnjak, financirale su se iz članarina, donacija i proračunskih sredstava.

HDZ plaćao i račune Petre Sanader

Jarnjak je, između ostalog, rekao kako je vidio jedan račun za PTT troškove od 120.000 kuna. Pitao sam računovotkinju Branku Pavošević zašto su troškovi tako visoki. Rekla je da ima puno telefona i da su visoki računi, a da se plaća i račun za telefon Sanaderove kćeri Petre. Rekao sam to Sanaderu, no on je odgovorio da se ne brinem za to. Kad sam postao tajnik, rečeno mi je da predsjednik voli sve znati i da on o svemu odlučuje, kazao je Jarnjak.

Bile su tu i isplate za neke medije za koje sam čuo, a očito je sve plaćeno mimo računa stranke, jer stranka nije mogla biti suvlasnik medija, dodao je Jarnjak. Na upit tužiteljice je li postavljao pitanje o zakonitosti tog novca Jarnjak je kazao kako nije bilo naznaka da se nešto radi nezakonito. Samo je na terenu bilo šlamperaja, ali smo krenuli uvoditi red u to, dodao je.

Na pitanje tužiteljice je li kao tajnik pitao za financijsko poslovanje Predsjedništva, Jarnjak je odgovorio niječno: Kad je predsjednik donio odluku, mi nismo postavljali pitanja. Sjećam se da mi je jednom Pavošević rekla da ide brojiti novac u carinu, znači da su sve isplate bile vezane uz Mladena Barišića, rekao je Jarnjak.

Svjedok je ispričao i da su se sjednice Predsjedništva stranke prestale snimati kada je to zatražio Sanader i da su onda povremeno vodili zapisnike Sunčana Glavak i Josip Šarić.

U slučaju Fimi media Hrvatsku demokratsku zajednicu, bivšeg premijera i predsjednika te stranke Ivu Sanadera te još četiri osobe tereti se za nezakonito izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija i punjenje HDZ-ova crnog fonda.HRT

 

 

14. lipnja 2012.
OBRAT NA SUĐENJU
Tužiteljstvo ruši iskaze direktora MOL-a; Sanader: HDZ nije kriv, a nagađanja o nagodbi su spin
Na zahtjev Tužiteljstva u sudski spis ušla su dva dokumenta kojima žele srušiti iskaze direktora MOL-a u procesu protiv Ive Sanadera.
Sud je prihvatio kompletnu dokumentacija o sudjelovanju MOL-a u financiranju Podravke putem kredita mađarske OTP banke.
Tužiteljsto želi dokazati da svjedoci iz MOL-a nisu govorili istinu kada su rekli da Ini nisu mogli odobriti kredit 2008. jer su istodobno pronašli načina da kreditiraju Podravku preko OTP banke. Stavili su depozit u kešu na 34 milijuna eura i time pomogli Podravci, a Inu su odbili.

Na suđenju Ivi Sanaderu svjedočila je Nataša Vujec, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva od 2010. do 2011. godine, koja je sudjelovala u radu međuvladine komisije Hrvatske i Ruske Federacije u pododboru za energetiku vezano za Južni tok.
Svjedokinja Vujec kazala je da je pregovarajući o Južnom toku s Rusima 2010. godine, otvorena mogućnost obnove realizacije projekta Družba Adrija, ali za nju ruska strana nije pokazala nikakav interes.
Također, Vujec tvrdi da je zemljište u Omišlju u vlasništvu Diokija, za koje je ruski naftni magnat Mihail Guceriev kazao da ga je htio kupiti od Roberta Ježića za što mu je dao 5 milijuna eura, vlada Republike Hrvatske izabrala 2008. godine kao najpovoljniju lokaciju za izgradnju LNG terminala.
Kako tvrdi Vujec, tada je započela procedura ishođenja lokacijske dozvole za spomenuto zemljište u vlasništvu Diokija.

"Fazakas je za MOL pregovarao o Družbi Adria"
Čelnica Janafa od 2000. do 2004. Vesna Trnokop Tanta posvjedočila je danas u nastavku suđenja Ivi Sanaderu da je u međudržavnim pregovorima oko Družbe Adria u ime mađarskog MOL-a pregovarao Imre Fazakas koji je kao svjedok obrane ranije izjavio da je od 2000. do 2008. radio za ruski Jukos.

Bivša čelnica Janafa izjavila je na zagrebačkom Županijskom sudu da su pregovori o projektu Družbi Adria rezultirali potpisivanjem sporazuma 2002. te da je time dano zeleno svjetlo naftnim kompanijama da krenu u njegovu realizaciju, što se u konačnici nije dogodilo.
Rekla je da je uloga Janafa u tom projektu bila da od Mađarske do Omišlja transportira od 5, 10 do 15 milijuna tona nafte godišnje.
Kazala je da su u pregovorima sudjelovali predstavnici transportnih naftnih kompanija i predstavnici nadležnih ministarstava zemalja kroz koje je naftovod trebao prolaziti. Po njezinim riječima, jedan od pregovarača s mađarske strane bio je i Fazakas koji je, pak, u svom svjedočenju rekao da je u to vrijeme bio u ruskom Jukosu.
Na upit Sanaderove braniteljice Jadranke Sloković je li Fazakas predstavljao Jukos ili MOL, svjedokinja je odgovorila da je dolazio kao predstavnik MOL-a.

Riječ je o svjedoku obrane koji zajedno sa svojim partnerom, ruskim naftnim magnatom Mihailom Gucerievim tvrdi da 10 milijuna eura koje su prebacili na račun USKOK-ova krunskog svjedoka Roberta Ježića nije bilo namijenjeno podmićivanju Sanadera radi prepuštanja upravljačkih prava u Ini, kao što tvrdi USKOK, nego za realizaciju projekta Družbe Adria.
Svjedokinja je kazala da se ne sjeća kakav je dojam Fazakas ostavio na nju tijekom pregovora jer je od tada prošlo deset godina.
Na upit kakav je bio politički stav o Družbi Adria 2002. i kasnije, odgovorila je da je SDP-ova vlada do 2003. davala snažnu podršku te da se ne može sjetiti kakav je bio stav HDZ-ove vlade koju je vodio Sanader.
Suđenje Sanaderu i slučajevima Hypo i Ina-MOL nastavlja se sutra svjedočenjem vozača i tajnice iz agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Sanader: HDZ nije kriv, a nagađanja o nagodbi su spin

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a te prvooptuženi u aferi "Fimi Media" Ivo Sanader izjavio je danas da HDZ nije lopovska stranka te da su nagađanja o mogućoj nagodbi te stranke i USKOK-a "spin", kao i medijski napisi da je od novog čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka tražio da se ne nagodi.
"Tvrdim na nema krivnje na meni ni na HDZ-u, a spinovi koji se plasiraju služe tome da se prije početka izvođenja dokaza unese nemir u redove obrane i da bi se poboljšao postotak uspjeha DORH-a", izjavio je Sanader novinarima u stanci suđenja u slučajevima Hypo i Ina-MOL, zamoljen za komentar medijskih nagađanja da će HDZ priznati odgovornost stranke u aferi "Fimi media" i odgovarati za štetu od oko 32 milijuna kuna, a potom tužiti Sanadera i od njega tražiti povrat novca.
"HDZ nije lopovska stranka nego stranka koja je stvorila Hrvatsku. HDZ će odlučiti što će odlučiti, ali ja tvrdim da je to netočno i da je HDZ u pravu kada tvrdi da nije kriv", kazao je Sanader i odbacio pisanja medija da je novom čelniku stranke Tomislavu Karamarku slao sms poruke i tražio od njega da se ne nagodi s USKOK-om.
"Naravno da nisam, to su spinovi. Nismo komunicirali. Ja sam svoju obranu iznio na sudu kao i HDZ", kazao je bivši premijer.

Njegova braniteljica Jadranka Sloković smatra da nagodba HDZ-a i USKOK-a nije moguća u sadašnjoj fazi kada je predmet već u raspravi.
"Međutim, ako bi oni htjeli priznati krivnju, morali bi podmiriti štetu od 32 milijuna kuna iz optužnice i onda bi eventualno mogli dobiti beneficije vezane uz kaznu, ali to mora odobriti sud", ustvrdila je Sloković.
Na upit kako komentira moguću tužbu HDZ-a protiv Sanadera radi povrata novca, Sloković je kratko odgovorila da je to "deplasirano".
Neki mediji nagađaju da će HDZ priznati odgovornost stranke i nagoditi se s USKOK-om, iz kojega je nedavno priopćeno da se o iznosu štete ne može pregovarati nego samo o kaznenoj sankciji.
(JL); H Slobodna Dalmacija


17. svibnja 2012.
Fazekas pobija svjedočenje Ježića
Na suđenju Ivi Sanaderu optuženom za primanje 10 milijuna eura kako bi mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini svjedoči direktor tvrtke Hangarn Oil Products Imre Fazekas.
Za njega se nagađa da bi mogao pobiti iskaz krunskog svjedoka Roberta Ježića. Ježić je izjavio da je polovina dogovorenog mita na račun njegove švicarske tvrtke Xenoplast došla preko MOL-ovog pouzdanika Fazekasa. No, navodno je Fazekas mađarskim tužiteljima, koji su istraživali USKOK-ove sumnje o povezanosti MOL-ova direktora Zsolta Hernadija s navodnim Sanaderovim mitom, rekao da je novac na Ježićev račun došao iz Rusije. Novac uplaćen Xenoplastu po tome je bio namijenjen skladištima plina u Omišlju, koje je kompanija Russnjeft željela izgraditi na zemljištu tadašnje Ježićeve tvrtke Dioki.

Sanaderova obrana zbog toga je zatražila i svjedočenje vlasnika Russnjefta Mihaila Gucerieva, koji bi se na sudu trebao pojaviti sutra, ističući da je i on mađarskom tužiteljstvu detaljno govorio o odnosima s MOL-om i Ježićem.

Hernadija je mađarsko tužiteljstvo, unatoč teškim optužbama, odbilo ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa. U konačnici su Mađari obustavili istragu uz tvrdnju kako nema dokaza o podmićivanju u slučaju Ina-MOL.
Prije početka ispitivanja današnjeg svjedoka tužiteljica Tamara Laptoš sudu je predala novi dopis mađarskog državnog odvjetništva u kojem se ponavlja da bi kazneni progon direktora MOL-a štetio mađarskom gospodarstvu i nacionalnim interesima.
Sanaderu se sudi ponedjeljkom i utorkom u slučaju Fimi media za izvlačenje novca i punjenje HDZ-ovog crnog fonda novcem državnih institucija i tvrtki.
Četvrtkom i petkom održavaju se ročišta u objedinjenom postupku zbog ratnog profiterstva, odnosno uzimanja provizije od Hypo banke sredinom 90-ih te primanja 10 milijuna eura mita od čelnika MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini. HRT


10. svibnja 2012.
'Od 2003. MOL želi upravljačka prava u Ini'
U nastavku suđenja Ivi Sanaderu u aferama Hypo i Ina-MOL svjedoče Ilona Fodor i pravni savjetnik u MOL-u Gyorgy Bacsa, koji su sudjelovali u donošenju i sklapanju međudioničarskog ugovora. Oboje su svjedoci obrane iz Mađarske koji će, nadaju se Sanaderovi odvjetnici, rasvijetliti okolnosti pod kojima je donesen i sklopljen taj ugovor između Ine i MOL-a.
Prva je na klupu za svjedoke sjela Ilona Fodor. Ustvrdila je da je nakon 2003. glavni cilj MOL-a bio steći upravljačka prava, tj. utjecaj u Ini. Nezin je zadatak, posvjedočila je, bio pratiti kretanja i proučiti mogućnosti za uključivanje MOL-a u stjecanje udjela. Ugovor iz 2003. godine imao je neke odredbe koje su istjecale 2008. godine, poput zabrane prodaje dionica Ine.
Sudac Turudić nije dopustio pitanje o financijskom stanju Ine jer, kako je rekao, svjedokinja nije pozvana da o tome svjedoči.
Na prošlom ročištu održanom 4. svibnja svjedočio je menadžer mađarske naftne kompanije MOL Zalan Bacs. On je bio MOL-ov predstavnik u upravi Ine od početka 2007. do srpnja 2010. zadužen za financije, a od lipnja 2009. bio je direktor sektora rafinerija. Bacs je svjedočio da su sve odluke u Ini donošene konsenzusom.
Svjedočila je i predstavnica MOL-a koja je sudjelovala u pregovorima oko izdvajanja plinskog biznisa iz Ine Katalin Tamas. Rekla je da se pregovorima pristupilo jer je hrvatskoj vladi bilo strateški važno doći u vlasništvo skladišta plina kako bi osigurala energetsku neovisnost. Svjedokinja obrane rekla je da se prodaju skladišta Okoli povezivalo s izdvajanjem plinskog poslovanja jer su to dva povezana segmenta. Dodala je da je Vladi bilo važno minimalizirati gubitke koje je stvaralo plinsko poslovanje zbog više kupovne od prodajne cijene plina.

HRT


7. svibnja 2012.
Što sve zna Branka Pavošević
Čitanjem iskaza koje je bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević dala u istrazi nastavljeno je suđenje HDZ-u, njezinu bivšem čelniku i bivšem premijeru Ivi Sanaderu te ostalim optuženima u slučaju Fimi media. Tereti ih se da su izvlačili novac iz državnih institucija i poduzeća i punili HDZ-ov crni fond.
Pavošević je priznala krivnju, ali se nije nagodila s USKOK-om, a na suđenju na zagrebačkom Županijskom sudu brani se šutnjom pa se čitaju njezini iskazi iz istrage u kojima je potvrdila da se novcem iz crnog fonda koristio niz stranačkih dužnosnika te zaposlenika i suradnika stranke.
Prema pročitanim dijelovima istražnih iskaza Pavošević je u USKOK-u potvrdila dio optužbi koje je na račun Ive Sanadera iznio stranački rizničar Mladen Barišić. Kazala je da dio novca, dobiven od donacija, nije bio knjigovodstveno evidentiran te da se, među ostalim, trošio na predizborne kampanje.
Iz stranačkog crnog fonda navodno je isplaćivala i novac nekolicini stranačkih i vladinih zaposlenika, među kojima je i bivša ministrica Bianca Matković te tadašnji vladin glasnogovornik Ratko Maček. Najveću mjesečnu naknadu od 10.000 kuna po Sanaderovu je nalogu, kako tvrdi, isplaćivala tadašnjem ministru zdravstva Darku Milinoviću.
Pavošević je kazala kako je dokumentaciju odlučila sakriti jer je bila prestrašena i bojala se da će izgubiti posao. Tada je i Barišić bio uhićen pa je dokumentaciju odlučila zakopati na livadi pored štale čiji su vlasnici njezini roditelji. Nakon što su je uhitili odlučila je nakon konzultacija s odvjetnikom predati dokumente. HRT

 

 

27. travnja 2012.
Maček: Predsjedništvo HDZ-a bilo je jednoglasno
Bivši glasnogovornik vlade Ratko Maček posvjedočio je na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, da su sve odluke na predsjedništvu HDZ-a nakon rasprave donošene jednoglasno. Tako je donesena i odluka o promjeni međudioničkog ugovora s MOL-om kojim je ta tvrtka preuzela upravljačka prava u Ini.
Ne sjećam se niti jedne sjednice HDZ-a, a bio sam na svima od 2003. do 2009., da se zaključci ne bi donijeli jednoglasno, ali uvijek nakon rasprave. Predsjednik stranke bio je moderator, davao je riječ sudionicima, a svi zaključci bili su plod rasprave, kazao je.

Svjedočeći na suđenju Sanaderu optuženom da je za predaju upravljačkih prava od MOL-a primio 10 milijuna eura mita Maček je kazao da su članovi predsjedništva tada vladajuće stranke posebno glasovali o promjeni međudioničkog ugovora s MOL-om te o izdvajanju plinskog poslovanja.
USKOK tvrdi da je Sanader MOL-u želio pogodovati i na način da iz Ine izdvoji plinsko poslovanje koje je ostvarivalo gubitke. Posebno osjetljivo pitanje je bilo izdvajanje plinskog biznisa. Poznata je situacija s dobavom plina iz Ukrajine, a prijetila je i eksplozija cijene plina na tržištu, kazao je Maček.
Dodao je da su o promjeni ugovora s MOL-om raspravljali svi članovi predsjedništva, odnosno svi ministri čijih se resora to ticalo. Ne sjeća o čemu se točno razgovaralo, no sjeća se kako je najvažnija bila zaštita interesa RH, plinski biznis i čuvanje cijena plina.

Prisjetio se da je prije rasprave na predsjedništvu HDZ-a promjene ugovora s MOL-om predstavio tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec te da se o toj temi raspravljalo u čak tri navrata.
Bivši vladin glasnogovornik je kazao da je na sjednicama predsjedništva stranke sjedio i nakon odlaska iz Sanaderova kabineta, kao gost i stručnjak za odnose s javnošću.
Nakon Mačeka, koji je Sanaderov suoptuženik u slučaju Fimi media, na klupu za svjedoke sjela je Vesna Špoljarić iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Podsjetimo, jučer je svjedočio predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. Pojasnio je da Inom, od kada je MOL preuzeo većinska upravljačka prava, upravlja Odbor izvršnih direktora koji odluke donosi na zatvorenim sjednicama. Potvrdio je prijašnja svjedočenja trojice članova uprave i NO-a.
Istaknuo je i da postupci Mađara, vezani uz upravljanje Inom, često nisu bili u interesu Republike Hrvatske.

 

 

26. travnja 2012.
SUĐENJE SANADERU SVJEDOČIO PREDSJEDNIK NO-A
Štern: Hrvatski predstavnici u upravi i NO Ine nemaju utjecaja
»Međudionički ugovor nadzornom odboru onemogućuje nadziranje rada Ine«, kazao je Štern ističući da kompaniju ne vodi ni uprava u kojoj također sjede hrvatski predstavnici
Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern posvjedočio je danas na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu da hrvatski predstavnici u upravi i nadzornom odboru Ine ne mogu utjecati na rad te kompanije.
»Međudionički ugovor nadzornom odboru onemogućuje nadziranje rada Ine«, kazao je Štern ističući da kompaniju ne vodi ni uprava u kojoj također sjede hrvatski predstavnici.
»Naše je mišljenje da uprava treba voditi kompaniju, tim više što su svi hrvatski predstavnici u njoj specijalisti u svom resoru«, rekao je Štern. Pojasnio je da Inom, od kada je MOL preuzeo većinska upravljačka prava, upravlja Odbor izvršnih direktora koji odluke donosi na zatvorenim sjednicama.
Tvrdnju da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL svjedočeći u ovom postupku ranije su iznijela još trojica hrvatskih predstavnika u tijelima Ine. Potvrdili su i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.
Štern tvrdi da je odmah nakon dolaska na čelo nadzornog odbora, gdje ga je u siječnju prošle godine postavila vlada Jadranke Kosor, pokrenuo postupak izmjene spornog međudioničkog ugovora. Postojeći ugovor, kazao je, ostavio je mogućnost revizije, dvije godine nakon sklapanja.
Nakon što su trojica hrvatskih predstavnika u nadzornom odboru inicirala pregovore, mađarski predstavnici su se s tim suglasili i krenulo se u izradu pregovaračke platforme. Osnovana je i komisija u kojoj su s hrvatske strane uz Šterna trebali biti ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Dražen Bošnjaković, no kako su se bližili posljednji parlamentarni izbori pregovori nikada nisu započeli, kazao je Štern. Vjesnik

24. travnja 2012.
SUĐENJE AFERA »FIMI MEDIA«
Sanaderovoj braći plaćani najluksuzniji hoteli i davane tisuće eura džeparca
Ono što je bivši ravnatelj carine Mladen Barišić ispričao istražiteljima Sanaderu nimalo ne ide na ruku, jer Barišić je opisivao o kolikoj je pohlepi i rastrošnosti iz crnih fondova HDZ-a, stvaranih putem tvrtke Fimi-medije, uglavnom novcem javnih tvrtki, riječ
Niti nastavak čitanja iskaza bivšeg ravnatelja carinske uprave Mladena Barišića na suđenju nekadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, za aferu Fimi-media, nije prošao bez reakcije okrivljenoga i njegova odvjetničkog tima. Naime obrana smatra da Barišić Uskoku nije govorio istinu. Ono što je bivši ravnatelj carine ispričao istražiteljima Sanaderu nimalo ne ide na ruku, jer je Barišić opisivao o kolikoj je pohlepi i rastrošnosti iz crnih fondova HDZ-a, stvaranih putem tvrtke Fimi-medije, uglavnom novcem javnih tvrtki, ovdje riječ.
Uoči izbora, stoji u iskazu, Sanader je kontaktirao s poznatim pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom te se dogovorio s njim da ga angažira u predizbornoj kampanji. No nije bila riječ o angažmanu da Thompson o vjetru s Dinare zapjeva za HDZ, nego o dogovoru da ne nastupa ni za koga. Za to je, tvrdi se, dobio nevjerojatnih 515.000 eura.
Barišić objašnjava kako mu je tadašnji premijer rekao da bi Thompsonov angažman od neke druge stranke, posebno od HSP-a, naštetio HDZ-u te da mu stoga treba platiti da ne pjeva. »Preneseno mi je da Thompson traži 515.000 eura, a nakon toga čuo sam da je kupio ekskluzivni penthouse u Zagrebu«, govorio je Barišić u zapisnik i objasnio da je popularan pjevač u pratnji s fra Slavenom Milanovićem, koji je »vodio pregovore«, došao u njegov ured u carinsku upravu, gdje mu je isplaćen novac.
Sanader je najprije mislio da će sa za ovu »uslugicu« trebati iskeširati sto ili dvjesto tisuća eura, a kada je čuo koliko se traži, Barišiću je samo rekao da se snađe kako zna i umije te da isplati traženi iznos. Ustvrdio je i da je novcem iz Fimi-medije plaćen Mate Mišo Kovač, od 80.000 do 100.000 eura, dok je predstavnica Hrvatske na ovogodišnjem Eurosongu, koja je također pjevala za HDZ, dobila 40.000 eura iznad dogovorenog iznosa, sve plaćeno »prljavim novcem«.
Potanko je izlagao i kako su se Sanaderovoj braći, Flaviu i Miroslavu, plaćali luksuzni hoteli kada bi dolazili u Zagreb. I to se radilo u gotovini. Osim što im je, kako kaže, plaćao sve troškove koje su proizveli boraveći u hotelu, morao im je davati i nešto »džeparca«, otprilike 1500 eura. Nekoliko je puta, tvrdi, davao iznose od 5000 do 10.000 kuna, i trećem Sanaderovom bratu Vinku, čak i za promociju knjige, s tim da se ne sjeća je li to bilo za Vinkovu knjigu ili za knjigu kontroverzna svećenika, don Anđelka Kaćunka.
Naveo je i da se skupljenim novcem plaćao uvoz old timera Sanaderovu prijatelju, također članu HDZ-a, Mariju Zuboviću, ali i da je prema njegovu nalogu pogodovao tadašnjem dečku Sanaderove kćeri pri nabavci automobila.
Opisivao je Barišić i kako ga je jednom Sanader nazvao i rekao mu da prikupi što više novca u eurima i donese mu ih u njegovu vilu u Kozarčevoj ulici, ali i kako je autokratski nadzirao sva stranačka plaćanja i, do u kunu, nadzirao sve troškove. U pročitanim je iskazima navedeno i kako je Sanader »obrađivao« čelnike javnih tvrtki da posluju s Fimi-medijom.
Navodi primjer Ine s kojom Fimi-media nikako nije uspijevala dogovoriti poslovanje, jer se posredovanjem hrvatskih članova u Upravi nije ništa moglo napraviti s obzirom na to da su već Mađari nadzirali financije. Stoga se Sanader susreo s Tomislavom Dragičevićem i objasnio mu da ta suradnja treba krenuti. Barišić ne zna kad je poslovanje započelo, ali zna da je ostvareno.
Također je prepričao premijerov susret s tadašnjim čelnikom Hrvatskih pošti, Robertom Jukićem. Kaže da je Sanader bio vrlo ljutit i nije Jukiću dopustio da išta kaže, nego mu je rekao da treba angažirati Fimi-mediju. No to ni izbliza nisu sve »pikanterije« iz Barišićeva iskaza, s obzirom na to da se »poslovalo« i s BiH. Naime Sanader je nakon raskola HDZ-a BiH odlučio podržati Božu Ljubića, pa je Barišiću rekao da osigura 1,2 milijuna kuna za troškove te političke opcije.
Ispričao je i kako je obilno opskrbljivao jahtu koja je Sanaderovoj obitelji bila potrebna za ljetovanje, kao i da mu je plaćao šivanja odjela, za što su iz Italije u Zagreb dolazili krojači, ali i da je, prema dogovoru da se što manje poslova radi preko računa, Ratku Mačeku isplaćivao gotovinu za događaje koje je tvrtka Massol radila u HDZ-ovoj predizbornoj kampanji. Sanaderov odvjetnik ponovno je uložio prigovor na istinitost tog iskaza. »Barišić je radio to što je radio, ali nije točno da sam mu ja to naredio, niti sam primao novac«, izjavio je Sanader nakon ročišta.
Ivor Fuka, Vjesnik


17. travnja 2012.
DRUGI DAN SUĐENJA HDZ-U I SANADERU
Barišić: Fimi media je morala raditi, svi su znali da Sanader ne tolerira neposluh

»Koristit ću svoje zakonsko pravo i braniti se šutnjom«, kazao je Barišić pred sudskim vijećem sutkinje Ivana Čalić koja ga je, kao prvog od četiri optuženika koji su priznali nedjelo, pozvala da iznese svoju obranu
Bivši rizničar HDZ-a Mladen Barišić, koji je priznao USKOK-ovu optužnicu da je novcem državnih poduzeća i institucija izvučenim preko marketinške agencije Fimi media punio HDZ-ov »crni fond«, danas nije želio iznositi svoju obranu na zagrebačkom Županijskom sudu ističući da će se braniti šutnjom.
»Koristit ću svoje zakonsko pravo i braniti se šutnjom«, kazao je Barišić pred sudskim vijećem sutkinje Ivana Čalić koja ga je, kao prvog od četiri optuženika koji su priznali nedjelo, pozvala da iznese svoju obranu.

Budući da Barišić nije želi svjedočiti na glavnoj raspravi sudsko vijeće odlučilo je pročitati njegove ranije iskaze iz istrage i pregledati snimke ispitivanja u USKOK-u.
Sutkinja Čalić kazala je da će se iskazi čitati odnosno pregledavati kronološki, počevši od snimke Barišićeva prvog svjedočenja u USKOK-u 29. rujna 2010.

'Ja sam član HDZ-a, moj status je u stranci bio takav da nisam imao politički status i nisam sudjelovao u donošenju odluka stranke. Od 1992. godine radim u Carini i tada sam upoznao Sanadera koji je bio povratnik iz Austrije. On je imao zakonsku povlasticu unijeti iz Austrije neke stvari bez plaćanja poreza, ja sam mu pomogao i tu smo se zbližili. Pili smo kave, ali nisam mu dolazio u kuću. U periodu od 2002. godine, kada se moja supruga razboljela i umrla od karcinoma, nazvao me Sanader i ponudio mi da se više angažiram u stranci kako ne bi mislio na tragediju. Htio mi je pomoći. Od njega sam dobivao razne zadatke - od popravljanja prostorija stranke pa nadalje. Nitko mi osim Sanadera nije ništa naređivao.

Stranka je u početku bila u dugovima i sredstva iz proračuna nisu bila dostatna. Od 2003. godine do 2004. godine radio sam na financijskom ojačanju stranke - konkretno, tražio sam od prijatelja poduzetnika da financijski pomognu stranci za što bi dobili službenu zahvalnicu HDZ-a. U to vrijeme sam se osobno angažirao da se stranka vrati na vlast kako bi dobio svoj posao natrag. Na tim izborima pobijedio je Sanader koji me kasnije predložio za rizničara stranke. (...) Sanader je u mene imao puno povjerenje i zato me je postavio za rizničara da bi imao potpunu kontrolu nad novcem. Zamjenik mi je bio Božo Biškupić. Tada sam upoznao Nevenku Jurak koju dugo poznajem, a tada je bila u teškoj financijskoj situaciji. Počela se baviti marketingom i žalila se na veliku konkurenciju. Ja sam se stoga sjetio Nevenke Jurak kada je trebalo osmisliti financiranje stranke misleći da joj stranka može puno pomoći. Mislio sam kako bi bilo dobro da stranka pomogne Fimi mediji, a da Fimi medija pomogne stranci tako da odvaja dio novca za HDZ. Sanader je na to pristao i osobno je kontaktirao neke predsjednike uprava, sjećam se konkretno Josipa Protege iz HPB-a, i tražio ih da posluju s Fimi medijom. Kasnije sam ja postao osoba kojoj su se predsjednici Uprava javljali, ja sam zapravo bio samo poštar i izvršitelj zadataka koje sam dobivao od Sanadera', govorio je tada Barišić, a piše T portal i pojasnio kako su Sanader i Milan Bandić dogovorili funkcioniranje televizije Z1.

'Društvo Sljeme produkcija osnovano j jer je HDZ imao 50 posto upravljačkih prava, a Nevenka Jurak je imala ekskluzivno pravo oglašavanja', rekao je Barišić USKOK-u. Pojasnio je da je Sanader htio ulagati u medije kako bi stranka ušla u vlasničku strukturu te imala prostora za promociju. 'Nikad mi nije telefonom naređivao. O Osječkoj TV ne znam puno. Novcem se trebao podmiriti neki dug. Operativno, time su se bavili ljudi s tog područja. Znam da o tome nešto zna Tomislav Ivić, a i Vladimir Šeks.' Rekao je i kako je 2007. godine prikupio 415.000 eura za Zadarski list i dao ga Ratku Mačeku.

Barišić je posvjedočio i da je za Ivu Sanadera osobno kupovao umjetnine, piše T portal. Rekao je da ga je Sanader subotom znao zvati na ručak s Božom Biškupićem, Mariom Zubovićem i Petrom Selemom koji su se razumjeli u umjetnost: 'Nakon tih druženja išli smo u galerije i birali slike. Galeristi su me znali zvati i obavještavati da imaju nešto dobro u ponudi. Slike smo kupovali 2007. godine i intenzivnije 2008. godine. Kupovali smo u galeriji u Dežmanovom prolazu, u Radićevoj ulici i na Novoj vesi. Sanader je birao slike, a ja sam plaćao. Koštale su od 3.000 do 10.000 eura i bili su to sve domaći autori.'

'Svima je bilo jasno da Fimi Media mora raditi, iako Sanader to nije tako javno izrekao, već u smislu sugestije. No, svi su znali da on ne tolerira neposluh i da se za manji neposluh može izgubiti položaj. I meni je bilo važno da ga nekim svojim činom ne razljutim, a bio sam mu blizak. Njegove su se želje izvršavale, ništa se nije preispitivalo. Bilo im je jasno s kakvom će ih lakoćom smijeniti. On je jedini o tome odlučivao. Svi su na važnim funkcijama jako dobro to znali, i meni je bilo bitno ono što mi Sanader naloži. Nitko niti jednu lipu nije mogao potrošiti bez njegova odobrenja', svjedočio je Barišić.
'Nevenka Jurak mi je od 2005. godine do danas u ruke dala oko 35 milijuna kuna, no o tome nisam vodio evidencije niti sam imao potvrde. Najveći dio novca od mene je uzeo Ivo Sanader. 2009. godine, prije njegova odlaska iz Vlade, u kuću sam mu odnio 2.000 eura jer me je tražio da prikupim koliko god novca mogu. Rekao je da mu je novac potreban zbog lobiranja za pregovore za ulazak u Europsku uniju.

Barišić je rekao da se krajem Sanaderova mandata ozbiljno razbolio, dobio karcinom kojega je operirao u Austriji. Tada se htio povući iz politike, ali Sanader nije za to imao sluha: 'I dalje me je tražio da obavim određene telefonske razgovore. Često mi je naređivao da mu organiziram sastanke ...'

'Nakon što je otišao s vlasti, Sanader me više nije kontaktirao, više mu nisam bio bitan i to me osobno povrijedilo', rekao je Barišić u detaljnom iskazu USKOK-a. Božo Biškupić mu je, kaže, konstantno govorio da on preuzme veći dio posla jer je 'mlađi i ljepši'.
Nakon Sanaderova odlaska u sefu (crnom fondu) ostalo je 300.000 eura i 2 milijuna kuna u buntovima po 100 novčanica vezanim gumicama: 'Sanader me nakon predaje vlasti Jadranki Kosor pozvao s njima na sastanak. Ja sam to shvatio kao primopredaju rizničara. Kada je čula koliko je novca ostalo u sefu nije to komentirala. Sanader joj je rekao da se izbori ne mogu dobiti iz redovnih primanja i da iskoristi taj novac za predsjedničku kampanju. Samo je jedna trećina sredstava bila legalna i Kosor je tada na tu spoznaju djelovala uplašeno i nije ništa komentirala. Meni je tada bilo jasno da je to kraj i moje političke karijere. Moj je dojam bio da Kosor i Branko Bačić nisu znali što s tim novcem i dugo nisu htjeli primiti taj novac. Nakon nekog vremena su mi rekli da predam novac u stranku i ja sam to učinio.'

Ivo Sanader je, kaže Barišić, uveo i običaj da se ženskim članovima stranke dva puta godišnje osigura novac za obnovu garderobe koja se kupovala u Sisciji, Herucu...

Nakon čitanja iskaza određena je pauza od sat vremena. Sanader je iz sudnice izašao sa podrugljivim osmijehom na licu.
Nakon Barišića suđenje HDZ-u, bivšem predsjedniku te stranke Ivi Sanaderu i nekadašnjim stranačkim dužnosnicima u slučaju »Fimi medija« nastavit će se ispitivanjem ostalih optuženika koji su priznali krivnju.
Uz Barišića to su bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević, vlasnica marketinške agencije »Fimi media« Nevenka Jurak te predstavnica njene tvrtke Marica Ivanković koja na sudu zastupa »Fimi mediju« kao pravnu osobu.
Tvrdnje tužiteljstva da su iz državnih agencija i tvrtki izvukli oko 70 milijuna kuna odbacili su prvooptuženi Sanader, njegov bivši glasnogovornik Ratko Maček te predstavnik i obrana HDZ-a koji tvrde da je »crni fond« nastao bez znanja stranačkih tijela. Vjesnik

 

17. travnja 2012.
FIMI MEDIA: SUĐENJE U TIJEKU
Odvjetnik HDZ-a: Sanader je mogao zlorabiti svoj položaj kao premijer, no ne i kao predsjednik stranke
Budin je u svom izlaganju istaknuo kako iz radnje određenih osoba iz HDZ-a ne proizlazi odgovornost stranke te da Ivo Sanader nije imao svojstvo odgovorne osobe u odnosu na financije HDZ-a, zbog čega nema niti odgovornosti stranke
Sedmero okrivljenih, a među njima prvi put u Hrvatskoj i jedna politička stranka, najmanje stotinu svjedoka, među kojima će kroz sudnicu sasvim sigurno prodefilirati i puni sastavi nekoliko kabineta hrvatske vlade, novinari iz više od dvadesetak domaćih i stranih medijskih kuća - početak je suđenja u vjerojatno najvećoj hrvatskoj korupcijskoj aferi svih vremena, slučaju Fimi medija, koje je počelo jučer na Županijskom sudu u Zagrebu

Nakon čitanja optužnice, svi optuženici u slučaju Fimi Media očitovali su se jednako kao i na pripremnome ročištu.
Ivo Sanader, glasnogovornik stranke Ranko Maček, te zastupnik HDZ-a Damir Sesvečan, izjavili su da se ne smatraju krivim, dok su bivši glavni rizničar stranke Mladen Barišić, bivaša glavna blagajnica stranke Branka Pavošević te poduzetnica Nevenka Jurak izjavili da se smatraju krivim za iniriminirana djela.
»Optužnica je inskonstruirana, ne smatam se krivim ni po jednoj točki«, izjavio je Sanader na početku suđenja.
Nakon što je uvodne govore iznio Uskok, obrana većine okrivljenika izjasnila se da u ovoj fazi još ne želi iznositi uvodne govore već će to napraviti nakon što se iznesu svi dokazi tužiteljstva.
Na pitanje sutkinje Ivane Čalić tko zapravo želi iznositi uvodne govore, potvrdni odgovor dobila je jedino od odvjetnika HDZ-a i Fimi Medie. Sutkinja je na to izjavila da je ovakvo ponašanje na pragu zloporabe, premda na njega imaju pravo. To bi značilo, objasnila je sutkinja, da će se iste svjedoke morati pozivati dva puta.

Naime, pojasnila je, veliki dio svjedoka predložila je i obrana i tužiteljstvo, ali na različite okolnosti, pa će isti svjedoci najprije biti pozivani kao svjedoci Uskoka, da i ih se drugi puta pozivalo kao svjedoke obrane. Na to je Čedo Prodanović rekao kako je to pravo obrane, te se na niti jedan način ne može raditi o zloporabi, a na ovu taktiku obrana se odlučila zbog neobičnog ponašanja djela okrivljenika u dosadašnjem tijeku postupka. 'Kažem neobičnog, a ne nelegalnog', pojasnio je Prodanović.
Nakon pauze u 12 sati, kratak uvodni govor ipak je iznio branitelj Nevenke Jurak, odvjetnik Krešimir Vilajtović, rekavši kako smatra da je cjelovita obrana njegove branjenice doprinijela ovome predmetu te kako se nadaju da će se to odraziti na visinu kazne.
Nakon Vilajtovića s uvodnim govorom počeo je odvjetnik HDZ-a Davorin Budin. Budin je u svom izlaganju istaknuo tvrdnje koje i dosad iznosio pred Optužnim vijećem, o tome kako iz radnje određenih osoba iz HDZ-a ne proizlazi odgovornost stranke te da Ivo Sanader nije imao svojstvo odgovorne osobe u odnosu na financije HDZ-a, zbog čega nema niti odgovornosti stranke.
Također, dodao je da ukoliko su inkriminirana djela počinjena, može se raditi samo o zloporabi položaja tadašnjeg predsjednika vlade, a nikako ne i predsjednika stranke, rekao je Budin, referirajući se na famozni sastanak u vladi 2007. kada je Sanader okupio direktore javnih poduzeća te ih, kako tvrdi Uskok, putem Mladena Barišića uputio na suradnju s Fimi Media.
Odvjetnik Branke Pavošević, Davor Cahun, iznio je kratak uvodni govor, gotovo identičan onome branitelja Nevenke Jurak.
Cahun je rekao kako smatra da će sud imati u vidu doprinos iskaza Branke Pavošević kod odmjeravanja visine kazne.

Hebrang: HDZ nikada nije imao crni novac

Članovi predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang, Gordan Jandroković i Petar Čobanković danas su prije sjednice Predsjedništva stranke ocijenili da početak suđenja u slučaju Fimi medija, u kojem je optužen i HDZ, neće utjecati na unutarstranačke izbore.
»Svakom tko je u HDZ-u potpuno je jasno da HDZ kao stranka nikada nije imala nikakav crni novac, nikakve koristi od navodno pokradenog novca i nikakva saznanja o tome«, rekao je Hebrang. Smatra da je na onima koji optužuju prikupljanje dokaza o tome. »Mi smo sigurni da možemo obraniti stranku« kazao je Hebrang. Dodao je da će Predsjedništvo HDZ-a svjedočiti na suđenju jer su to predložili njihovi odvjetnici. 'To je i logično jer mi u Predsjedništvu najbolje znamo kako smo vodili kampanju, otkud i koliko novca smo dobili. Dakle, mi smo autentični svjedoci', rekao je Hebrang.
Da suđenje neće utjecati na unutarstranačke izbore smatra i Jandroković rekavši da će na unutarstranačkim izborima biti ključno tko je kakav kandidat i tko nudi kakav program.
Marin Dešković, Vjesnik

 

 

13. travnja 2012.

Krešić: Hrvati bez utjecaja u Ini
Predstavnici hrvatske vlade nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje u Ini u kojoj glavnu riječ kao strateški partner vodi mađarska naftna kompanija MOL. Potvrdio je to na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL još jedan hrvatski član Uprave Ine Ivan Krešić.
On je svojim svjedočenjem potkrijepio iskaz jučer ispitanog člana uprave Ine Davora Mayera koji je u sudnici zagrebačkog Županijskog suda rekao da je izmjenama međudioničkog ugovora Sanaderove vlade i mađarskog MOL-a Ina u potpunosti prepuštena strateškom partneru, čime je izdan hrvatski nacionalni interes.
 Krešić je, poput Mayera, kazao da uprava nema operativne ovlasti, iako odgovara za poslovanje, jer upravu izravno vodi njen predsjednik uz odbor izvršnih direktora. Većina odluka uopće niti ne dolazi na upravu, a uprava za njih čak ni ne zna, kazao je Krešić. Hrvatski članovi uprave, dodao je, doznali su i da MOL ima na raspolaganju povlaštene informacije kojima ne raspolaže hrvatska vlada kao drugi dioničar, zbog čega su prije godinu dana zatražili izmjenu dokumenta pod nazivom Lista ovlaštenja za donošenje odluka. Riječ je o vrlo važnom dokumentu koji po Krešićevim riječima omogućuje da informacije iz Ine odlaze do odgovornih u MOL-u nakon čega se vraćaju na odlučivanje u Inu.
Inače, danas je trebao biti ispitan i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern, ali je njegovo svjedočenje odgođeno za svibanj. Sudac Ivan Turudić je rekao kako je obrana najvila puno pitanja za što danas, kaže, ne bi bilo vremena.
Osim za primanje mita od mađarskog MOL-a, Sanaderu se u ujedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo, odnosno primanje provizije od austrijske Hypo banke kod koje se Hrvatska u ratno vrijeme zadužila za kupnju zgrada nekoliko veleposlanstava. HRT

 

 

23. ožujka 2012.
FIMI MEDIA:  STRATEGIJA BIVŠEG PREMIJERA
Taktika obrane: da bi zaštitili sebe, svjedoci će morati spašavati Sanadera
Iz izjava odvjetnika bivšega premijera proizlazi da je prihvaćeno saslušavanje gotovo cijeloga Predsjedništva HDZ-a te bivše premijerke Jadranke Kosor
Ili ćete potvrditi optužbe Uskoka i priznati svoju povezanost s postojanjem navodnog crnoga fonda, a time teretiti i sebe, ili ćete te optužbe demantirati i time pomoći i meni. Očita je to strategija koju je Ivo Sanader u slučaju Fimi media, složio sa svojim braniteljima, a koja je jasno vidljiva iz izbora dijela svjedoka koje je Sanader u utorak predložio sudu, ali i izjave njegova odvjetnika Čede Prodanovića u srijedu. Suđenje počinje 16. travnja.

Upitan za razloge predlaganja svjedoka Darka Milinovića, ali i pjevača Marka Perkovića Thompsona i Nine Badrić i Miše Kovača, Prodanović je nedvosmisleno odgovorio: »Barišić kaže da im je dao novac, a oni bi onda trebali reći je li im ga dao ili ne«. On, naravno, zna, i iz iskaza iz istrage, ali i iz njihovih javnih nastupa, da sve navedene osobe poriču Barišićeve navode.
Premda detaljna odluka o dokazima sudskoga vijeća, kojim predsjedava sutkinja Ivana Čalić, u srijedu nije poznata budući da se ročište odvijalo iza zatvorenih vrata, a riječ je o golemom broju predloženih svjedoka obiju strana, kao i različitih okolnosti na koje bi se ti svjedoci trebali očitovati, iz izjava odvjetnika Ive Sanadera proizlazi da je prihvaćeno saslušavanje gotovo cijeloga Predsjedništva HDZ-a, a konkretno je prihvaćeno saslušavanje bivše premijerke Jadranke Kosor. »Sve skupa prihvaćeno je oko 150 svjedoka«, rekao je Prodanović, dodavši da je još velik broj dokaznih prijedloga ostao upitan, odnosno da će sud o njima odlučiti naknadno. Nepoznato je ostalo hoće li se saslušati i poduzetnici Ivica Todorić, Ninoslav Pavić i Tomo Horvatinčić te na koju su točno okolnost oni predloženi.

Sud je, pak, definitivno odbio prijedlog Sanaderove obrane da se sasluša glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Bit će svakako zanimljivo za vidjeti kako će se u odnosu na ono što su rekli u istrazi, ali i u svojim javnim izjavama, svjedoci ponašati u sudnici, 'pod vatrom' unakrsnog ispitivanja, pogotovo kada se uzme u obzir da su većina predloženih svjedoka javne osobe te da je slučaj od velikog javnog interesa.
Strategija koju je odabrala Sanaderova obrana, a zbog velike i vrlo detaljne količine dokaza koju je prikupio Uskok, zapravo je i jedina moguća u ovakvom predmetu. No, ona je i vrlo inteligentna. Naime, nakon provedene istrage u slučaju Fimi media, ostao je niz osoba čiji status na kraju nije logički definiran. Riječ je o osobama za koje su tijekom istrage utvrđene indicije da su i sami svojim radnjama počinili kazneno djelo, no koji za to djelo nisu osumnjičeni premda se konkretno djelo navodi u optužnici.
Npr. izrijekom se spominje da je Darko Milinović primao dodatak na plaću iz »crnog fonda«, no on za to nije osumnjičen, premda Uskok tu njegovu radnju uzima kao utvrđenu. Potpuno je ista situacija s estradnjacima Thompsonom, Mišom Kovačem i Ninom Badrić. I za njih je navedeno kao utvrđeno da su primali honorare za (ne)nastupanje iz crnoga fonda, no ni oni nisu osumnjičenici. Bivši ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta još je eklatantniji primjer. Njega terete i Nevenka Jurak i Anita Lončar Papeš, ali i najmanje pet direktora iz njegova resora, no Uskok također nije smatrao da u svemu tome postoji dovoljna količina dokaza za otvaranje istrage. Sve ove nedosljednosti sada je u svoju korist odlučila iskoristiti Sanaderova obrana koja ih je predložila kao svoje svjedoke. U tome hoće li ove nelogičnosti tijekom vrlo dugog i iscrpljujućeg suđenja koje slijedi Sanaderova obrana uspjeti uzdići na razinu pravnih povreda, leži njihova, kako se sada čini, vrlo skromna šansa.
Marin Dešković, Vjesnik

 

21. ožujka 2012.
Datum početka suđenja za Fimi mediju
Na zagrebačkom Županijskom sudu nastavit će se pripremno ročište u slučaju Fimi media na kojemu bi se trebalo odlučiti o datumu početka suđenja za najveću hrvatsku korupcijsku aferu te dokazima koji će se provesti na glavnoj raspravi.
Na optuženičkoj klupi zbog izvlačenja više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki te punjenje HDZ-ovog "crnog fonda" naći će se sama stranka, zatim njezin bivši predsjednik i premijer Ivo Sanader, bivši glasnogovornik vlade i HDZ-a Ratko Maček, bivši rizničar i blagajnica Mladen Barišić i Branka Pavošević te Nevenka Jurak, vlasnica tvrtke Fimi media po kojoj je afera i dobila ime.

Barišić, Pavošević i Jurak su priznali krivnju, ali se nisu nagodili s USKOK-om kao Anita Lončar Papeš i Bojan Dimić. Oni su osuđeni na 11, odnosno šest mjeseci zatvora i vraćanje ukupno 3,8 milijuna kuna državi.

16. ožujka 2012.
SUĐENJE:  BIVŠI PREDSJEDNIK SABORA KAO SVJEDOK OBRANE
Bebić: Na sjednicama HDZ-a nitko nikomu nije ništa nametao
»Znao je i predsjednik imati svoje stavove i tražiti da se nešto prihvatio, ali vrlo često se znalo dogoditi da njegovi stavovi ne budu prihvaćeni u stopostotnom obliku«, kazao je Bebić na zagrebačkom Županijskom sudu
Na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu danas se kao svjedok obrane pojavio bivši predsjednik Sabora Luka Bebić, jedan od Sanaderovih najbližih suradnika koji mu je ostao odan i nakon odlaska s najviše funkcije u državi te pokretanja niza antikorupcijskih kaznenih postupaka.
Govoreći o načinu odlučivanja na sjednicama predsjedništva HDZ-a, gdje se odlučivalo o ključnim političkim i gospodarskim pitanjima, Bebić je kazao da »nitko nikomu nije ništa nametao«.
»Znao je i predsjednik imati svoje stavove i tražiti da se nešto prihvatio, ali vrlo često se znalo dogoditi da njegovi stavovi ne budu prihvaćeni u stopostotnom obliku«, kazao je Bebić na zagrebačkom Županijskom sudu.
Dodao je da je na predsjedništvu HDZ-a bilo slučajeva kada se nije moglo doći do konsenzusa pa je rasprava odgađana.
»Često se nije moglo birati između bijelog i crnog. Tražila su se rješenja koja će imati manje štetne posljedice. U raspravi je bilo bitno nešto poduprijeti ili ne poduprijeti«, kazao je Bebić. Pojasnio je da su članovi predsjedništva kroz raspravu »gradili svoja stajališta« i potom se izjašnjavali dizanjem ruku.
»Nekad se čak tražilo da se vidi ta ruka koja se diže, da se vidi tko je za nešto, a tko nije«, kazao je bivši predsjednik Sabora.
Jedna od situacija kada se nije biralo između bijelog i crnog bila je i rasprava o izmjenama međudioničkog ugovora između vlade i MOL-a.
»Kad je došlo do promjene u udjelima trebalo je odrediti kakva je MOL imao prava u odnosu na 2001. kada su ti osnovni odnosi postavljeni te kako se to reflektira na nadzorni odbor i upravu Ine«, pojasnio je Bebić. Kazao je da je o tome svoje zaključke nakon rasprave donio i Sabor.
U konačnici donesena je odluka da se promjena međudioničarskog ugovora prihvati, no čitav je problem bio vrlo kompleksan, dodao je te zaključio da je riječ o dobrom ugovoru kojim je hrvatska strana zadržala dio svojih prava u Ini.
USKOK Sanadera tereti da je od direktora MOL-a primio 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima omogućio stjecanje upravljačkih prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Osim za primanje mita od MOL-a, Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo zbog uzimanje 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj u ratno vrijeme omogućila kredit za kupnju diplomatskih predstavništva.
Nakon Bebića, koji uz još nekoliko Sanaderovih prijatelja svojom imovinom jamči da optuženi bivši premijer neće pobjeći iz Hrvatske, na klupi za svjedoke pojavit će se bivša ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Vjesnik

 

15. ožujka 2012.
Uzelac: Sanader nije utjecao na mene
Svjedočenjem bivšeg potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Uzelac je svjedok obrane, a svom je iskazu pojasnio proceduru kojom je Vlada donosila odluke na sjednicama i sastancima užeg kabineta.
Za razliku od dvojice prije ispitanih Sanaderovih ministara, Damira Polančeca i Ivana Šukera, Uzelac je posvjedočio da Sanader nije utjecao na njega kako da glasuje o izmjeni međudioničarskog ugovora s MOL-om.
Na pitanje optuženog Sanadera Uzelac je kazao da se na sjednicama raspravljalo i o izdvajanju plinskog poslovanja, za što je on također dao svoj glas. Dodao je da se na užem kabinetu dva puta razgovaralo o izmjeni ugovora s MOL-om, nakon prezentacija koje je održao tadašnji potpredsjednik Vlade Polančec.
Rekao je i da se o promjeni ugovora s MOL-om raspravljalo i na zatvorenom dijelu sjednice, koje je najčešće vodila tadašnja Sanaderova potpredsjednica Jadranka Kosor.
USKOK Sanadera tereti da je od direktora MOL-a Zsolta Hernadija primio 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini iz koje se pritom trebalo izdvojiti posao s plinom koji je ostvarivao gubitke.
Nakon Uzelca na klupi za svjedoke trebao bi se pojaviti bivši član Uprave Ine Jozo Petrović.
Sanaderu se u spojenom postupku sudi za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje mita od čelnika MOL-a u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini. HRT

 

9. ožujka 2012.
'Sanadera sam prijavio zbog straha'

U nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu danas je svjedočenje završio njegov nekadašnji prijatelj, a sada ključni svjedok USKOK-a Robert Ježić. Rasprava se nastavlja idući tjedan 14. i 15. ožujka kada bi trebali svjedočiti Luka Bebić i Marina Matulović Dropulić. Ježić je kazao kako kako se na prijavljivanje Sanadera za primanje mita od MOL-a odlučio u istražnom zatvoru zbog paranoje da novac koji se i dalje nalazi na računu njegove švicarske tvrtke ne povežu s njim. Uradio je to nakon konzultacije s odvjetnikom.

Opisujući svoj odnos sa Sanaderom, Ježić je rekao da su se upoznali 2001. u stranci, a od 2009. postali veoma bliski. Na pitanje tužitelja Ježić je rekao da je Sanader te godine tražio da mu učini uslugu - da mu preko njegove tvrtke omogući organizirati primitak od 10 milijuna eura od MOL-a za savjetničke usluge. Rekao je da je pristao ne razmišljajući o posljedicama te odluke. Sanader je bio najvažnija osoba u Hrvatskoj i nije ga se moglo odbiti, istakno je Ježić.

'5 milijuna eura je još u Diokiju, vratit ću ih'

Dalje je svjedočio kako su u Zürichu potpisani ugovori između Xenoplasta i dvije ciparske tvrtke za konzultantske usluge na iznose koji su dogovoreni s osobom koja je predstavljala MOL, a nekoliko dana poslije stigla je i prva uplata od pet milijuna eura s računa tih ciparskih tvrtki. Ježić je rekao i kako je Sanader bio nezadovoljan kad mu je rekao da toliki iznos novca ne može odmah podignuti. Pokušao sam mu objasniti da je to danas vrlo rigorozno te da je komplicirano podignuti iznos od 10.000 eura, a kamoli od pet milijuna, rekao je.

Novac (5 milijuna eura) na računu Xenoplasta prošao je revizije i sve porezne kontrole. Xenoplast je dao kredit DIOKI-ju i novac je i dalje na tom računu. Kad dobijem preciznu uputu kako i kome treba vratiti novac, vratit ću novac Hrvatskoj, kazao je Ježić. Nakon što je Sanader napustio premijersku funkciju Ježić je htio prekinuti dogovor koji ima s njim. Drugi dio isplate od 10 milijuna eura trebao je ići preko tvrtke Sanaderova brata Flavia. Ježić kaže da je tek iz medija saznao pozadinu novca kojim je baratao, iako je u međuvremenu nekoliko puta bio u društvu bivšeg premijera i MOL-ovog čelnika Zsolta Hernadija.

Obrana: To je ruski novac Ježiću

U poslijepodnevnom dijelu svjedočenja, Ježića je ispitivala Sanaderova obrana. Svojim su pitanjima nastojali dokazati da Ježić laže te da je novac koji je na Diokijevom računu zapravo njegov honorar oko investicija koje su Rusi trebali imati na Omišlju. Ježić, bivši vlasnik Diokija i riječkog Novog lista, u istrazi je svjedočio da je dio MOL-ova mita Sanaderu isplaćen preko njegovih švicarskih tvrtki. No Sanaderovi odvjetnici više su puta isticali da je, tereteći bivšeg premijera, Ježić želio poboljšati svoj položaj u nizu drugih istraga u kojima ga se tereti za teška kaznena djela.

Ježićeve tvrdnje odbacuje i MOL, a mađarsko državno odvjetništvo početkom godine obustavilo je istragu protiv predsjednika uprave te tvrtke Zslolta Hernadija koji je prema tvrdnjama hrvatskog tužiteljstva Sanadera podmitio s 10 milijuna eura kako bi svojoj tvrtki osigurao prevlast u Ini. Prije nego što je obustavilo istragu, mađarsko je tužiteljstvo u nekoliko navrata odbilo zahtjev hrvatskoga Državnog odvjetništva da ispita Hernadija, pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

Sanader je optužen za ratno profiterstvo jer je sredinom 90-ih, dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova, od Hypo banke primio 3,6 milijuna kuna provizije od 140 milijuna šilinga kredita koji je Hrvatska dobila od te austrijske banke. HRT

 

3. ožujka 2012.

Šuker: Bio sam protiv, ali sam ipak prihvatio stav Polančeca
Nitko osim Polančeca i Sanadera o tome nije raspravljao, drugim članovima ste rekli da su materijali spremni i da mogu ići na usvajanje, rekao je Šuker
ZAGREB – Bivši ministar financija Ivan Šuker kazao je da ga je nakon ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor zatražila da ode na sastanak o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine na kojem je uz Sanadera i potpredsjednika vlade Damira Polančeca bio i direktor MOL-a Zsolt Hernadi.
Svjedočeći na suđenju bivšem premijeru Šuker je kazao da ga je na jednom sastanku tadašnja premijerka Kosor zamolila da ode u središnjicu HDZ-a, gdje je i Sanader, kako bi porazgovarao o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine.
USKOK, naime, Sanadera tereti da je od direktora MOL-a primio 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima omogućio stjecanje upravljačkih prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Šuker tvrdi da je na tom sastanku u kolovozu 2009. kazao da se zbog teške gospodarske situacije, u vrijeme uvođenja kriznog poreza, ne može razmišljati o osnivanju zasebne tvrtke koja bi od Ine preuzela posao s plinom.
Rekao je da je isto ponovio i Hernadiju koji je »vrlo korektno reagirao, ali je podsjetio da postoje obveze kojih se moramo držati«. Krajem 2009. postignut je dogovor da se izdvajanje plinskog poslovanja prolongira za godinu dana, no državna tvrtka koja bi od Ine preuzela taj posao ni danas nije proradila.
Šuker tvrdi da se jedini na predsjedništvu HDZ-a, od kojega je Sanader tražio suglasnost da Polančec nastavi pregovore s MOL-om, usprotivio ideji da mađarska strana, nakon izmjena međudioničarskog ugovora o Ini, u nadzornom odboru ima pet članova, čak dva više od predstavnika hrvatske vlade.
No, iako se zalagao da hrvatska i mađarska strana imaju jednak broj predstavnika u nadzornom odboru na vladi je, poput svih ostalih članova, glasao za promjenu međudioničarskog ugovora.
»Ako je netko protiv može izraziti svoje mišljenje, ali bilo je pravilo da se uvijek prihvati stav resornog ministra«, kazao je Šuker, pojašnjavajući zašto se u konačnici ipak složio s prijedlogom ministra gospodarstva Polančeca, kojega je podržavao i premijer.
Na pitanje suca Ivana Turudića, je li vlada, s obzirom na takvu praksu, zasjedala samo radi javnosti Šuker je ustvrdio da su se sjednice održavale »zato da se na njoj donesu odluke«.
Na pitanje optuženog Sanadera sjeća li se da je on na užem kabinetu postavio pitanje jesu li ugovori o Ini spremni za vladu Šuker je kazao da nitko od ministara ne bi glasovao za to da premijer nije dao zeleno svjetlo. »Nitko osim Polančeca i vas o tome nije raspravljao, drugim članovima ste rekli da su materijali spremni i da mogu ići na usvajanje«, kazao je Šuker.
Sanader je na kraju prigovorio na istinitost njegova iskaza, ističući kako je netočno da su odluke na vladi uvijek donošene jednoglasno. »Bilo je glasovanja u vladi, bilo je situacija i kada nisu sve odluke donesene jednoglasno«, kazao je Sanader.
Smatra i da Šuker nije istinito opisao način donošenja odluka na užem kabinetu i predsjedništvu HDZ-a.
Osim za primanje mita od MOL-a Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo zbog uzimanje 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj u ratno vrijeme omogućila kredit za kupnju diplomatskih predstavništva.
Suđenje se nastavlja u srijedu 7. ožujka kada će svoje svjedočenje nastaviti bivši predsjednik uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer.

Novi list

 

 

 

 

1. ožujka 2012.
SA SUĐENJA IVI SANADERU
Polančec svjedočio: 'Jadranka Kosor je bila na sastancima'

Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec svjedoči na suđenju nekadašnjem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu. Govorio je o situaciji koja je dovela do promjene međudioničarskog ugovora o Ini između Vlade i mađarskog MOL-a, od kojega je Sanader, prema tvrdnjama USKOK-a, primio 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Polančec je rekao da su pregovori o promjenama međudioničarskog ugovora pokrenuti na zahtjev MOL-a, strateškog partnera u Ini, koji je od 2008. počeo povećavati svoj vlasnički udio u jednoj od najvećih hrvatskih tvrtki.
U konačnici MOL je postao vlasnik većeg udjela od hrvatske Vlade i morali su se nanovo urediti odnosi između vlasnika, rekao je Polančec. Dodao je da mu je Sanader dao ovlast da vodi pregovore, ali o svemu je morao izvještavati Sanadera, uži Vladin kabinet i Predsjedništvo HDZ-a.
Do kraja 2008. bilo je 15-20 sastanaka, rekao je Polančec te istaknuo da je Jadranka Kosor u prosincu 2008. bila na najmanje jednom sastanku, i u siječnju iduće godine na najmanje dva.
Posvjedočio je i da je Sanader Jadranki Kosor naredio da proda Inine dionice kojima je raspolagao Fond hrvatskih branitelja kojemu je u to vrijeme bila na čelu. Polančec tvrdi da mu je to, nakon što je pušten iz istražnog zatvora, ispričala upravo ona. Protiv prodaje dionica u vlasništvu Fonda branitelja protivio se član uprave Fonda general Đuro Dečak.

Polančec se u jednom trenutku porječkao sa sucem Turudićem koji je tvrdio da je danas govorio različito od iskaza u USKOK-u, što je Polančec opovrgao.
Polančec je ustvrdio da nije bio na ključnom sastanku koji je održan s predstavnicima MOL-a a nakon dobrovoljne javne ponude dionica Ine, nakon koje je MOL imao veće udjele nego hrvatska Vlada. Poslije tog sastanka nazvao ga je odvjetnik Marković ( čije je odvjetničko društvo imalo ulogu pravnog savjetnika u pregovorima) i rekao mu da Mađari traže da im se odobri konsolidacija prihoda Ine. To se moglo postići tako da steknu većinski udio u dioničarskom društvu ili da imaju većinu članova u Nadzornom odboru, rekao je Polančec. Istaknuo je da na sastancima na tu temu nije sudjelovao.
Rekao je i da optuženi Sanader bio sklon ideji da predstavnici MOL-a imaju većinu u nadzornom odboru.

USKOK bez dokaza za Polančeca

Od Polančecova progona u ovom slučaju USKOK je odustao nedugo prije podizanja optužnice, a on je u medijima izjavljivao da je bio prevaren i izmanipuliran ako je točno da je bivši premijer primio mito.
Obustavljanje istrage protiv Polančeca USKOK je obrazložio tvrdnjom da nisu pronađeni dokazi da bi pomagao Sanaderu u kaznenom djelu niti da je ostale članove Vlade doveo u zabludu prilikom izmjene dioničarskog ugovora s MOL-om.
Osim za navodno primanje mita od direktora MOL-a, Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo, tj. uzimanje provizije od austrijske Hypo banke za kredit koji je Hrvatska 1995. u vrijeme ratne opasnosti podigla za kupnju diplomatskih predstavništava.

 

 

25. veljače 2012.

AFERA INA – MOL
Sanaderova obrana: Spevec  je lažirala pismo upućeno Vladi
Pismo nije stiglo u Vladu, nisam ga nikad pročitao, ono nije poslano, tvrdi Ivo Sanader
ašr/VLM, tli/VLM
Izmjene i dopune međudioničarskog ugovora između Vlade RH i mađarskog MOL-a iz siječnja 2009. godine nisu, prema zakonu, mogle stupiti na snagu prije nego li to dopusti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Rješenje je doneseno u lipnju te godine, a utvrdilo je da je MOL tim izmjenama i dopunama ugovora preuzeo upravljačku kontrolu nad poslovanjem Ine te da je takva koncentracija uvjetno dopuštena. Kako bi se ublažili utjecaji na slobodno natjecanje na tržištu naftnih derivata u RH, Agencija je postavila uvjet označavajući koncentraciju u Ini uvjetno dopuštenom. Određeno je da MOL mora prodati Crobenz kako bi se takva koncentracija dopustila i ugovor iz siječnja 2009. postao važećim. O svemu tome svjedočila je u petak, u postupku koji se protiv Ive Sanadera vodi na zagrebačkom Županijskom sudu, Olgica Spevec koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
– MOL nije u cijelosti ispoštovao uvijete pa je prodaju na kraju morao izvršiti povjerenik kojeg smo mi odredili – kazala je Spevec.
Podsjetila se i telefonskog razgovora s okrivljenim Sanaderom koji joj je, u trenutku dok se još razmatrala koncentracija u Ini, objasnio da je u tom procesu bitno na umu imati da je to strateško pitanje za RH i da je bitno plinsko poslovanje postaviti na noge.
Kad je konačno doneseno rješenje, Spevec je organizirala konferenciju za novinare jer je "bila riječ o preuzimanju najvećeg hrvatskog poduzetnika" tijekom koje ju je Sanader nazvao i rekao da ni on ni pravnica u Vladi ne razumiju donesenu odluku.
– Razgovor je zatim prekinut, nisam ga ja prekinula. Malo poslije premijer me ponovno nazvao i pozvao da dođem u Vladu objasniti rješenje – kazala je Spevec.
Na sastanak u Vladi povela je i pravnu suradnicu, a cijeli je susret bio prilično neugodan jer su svoje stajalište morale objasniti "ekipi".
– Bila sam spremna dati i ostavku, ali ne i promijeniti odluku Vijeća – kazala je Spevec.
Na sastanku u Vladi bio je i D. Polančec te predstavnik MOL-a koji je prihvatio uvjet da se proda Crobenz. Poslije je Spevec, kako je svjedočila, s Polančecom i mađarskim predstavnikom otišla do Sanadera kojem je Polančec referirao tijek sastanka nakon čega se Sanader ispričao za neugodnosti.
Ivo Sanader i njegova obrana prigovorili su istinitosti iskaza svjedokinje koji se tiču telefonskih razgovora između Spevec i Sanadera, kao i kratkog susreta u Vladi nakon što je prihvaćeno rješenje Agencije. Obrana smatra da svjedokinja nije govorila istinu kad je kazala da je 20. travnja poslala pismo Ivi Sanaderu u kojem je predložila da, zbog ubrzanja postupka, MOL proda Tifon kako bi se izbjegla dubinska analizu. Tvrde da je Spevec antidatirala pismo i krivotvorila ga te pokušala kasnije uvrstiti u spise.
Suđenje se nastavlja sljedeći tjedan svjedočenjem Damira Polančeca, Ivana Šukera i Wolfganga Kulterera. Dana 8. i 9. ožujka na klupu za svjedoke sjest će Robert Ježić, ključni svjedok USKOK-a u slučaju Ina-MOL, a nakon njega i Luka Bebić, Marina Matulović Dropulić i Jozo Petrović.

 

 

 

24. veljače 2012.
Na suđenju Sanaderu Olgica Spevec
Svjedočenjem predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec nastavljeno je suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu.
U spojenom postupku tereti ga se za ratno profiterstvo u aferi Hypo te za primanje 10 milijuna eura mita od mađarskoga MOL-a.
Spevec je rekla da je Agencija kojoj ne na čelu, nakon analize izmijenjenoga međudioničarskog sporazuma između MOL-a i Vlade, prigovorila što je u Nadzornom odboru Ine pet članova imao MOL, a samo tri hrvatska Vlada i jednoga zaposlenici.
Zauzeli su stajalište da se prevladavajući utjecaj MOL-a vidi i u sastavu Uprave u kojoj je šest članova bilo iz MOL-a, a samo tri predstavnika hrvatske strane. Utjecaj MOL-a posebno je dolazio do izražaja kada se nije mogla postići suglasnost, pa je prevladavajući bio glas predsjednika Uprave kojega imenuje MOL, rekla je Spevec.
Rješenje Agencije doneseno je u lipnju 2009. O njemu su obaviješteni Vlada i MOL, kao i javnost. Nazvao me premijer Sanader i rekao mi da tu odluku ne razumije. Dodao je da ni pravnici u Vladi ne razumiju kakvu je odluku Agencija donijela, izjavila je Spevec.
Prema njezinim riječima, ona i njezina kolegica Vesna Patrljak dobile su poziv iz Vlade da objasne odluku AZTN-a. Sastanak je bio prilično nervozan. Nije za nas ništa novo da su sudionici nezadovoljni našim rješenjem. Ali nezgodno je što smo s jedne strane bile nas dvije, a s druge strane cijela stručna ekipa Vlade i MOL-a na čelu s potpredsjednikom Vlade Polančecom, kaže Spevec.
Na početku današnje rasprave sudac Ivan Turudić rekao je Sanaderu da je jučer upotrijebio krivi izraz - da će ga izbaciti ako se i dalje bude neprimjereno ponašao. Upotrijebio sam krivi izraz. Bit ćete udaljeni, a ne izbačeni iz sudnice, kazao je Turudić.

Na jučerašnjem ročištu svjedočili su Branko Horaček, bivši ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, i odvjetnik Zoran Marković koji je optužen u slučaju Spice.
Osim za primanje mita od čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, Sanadera se u ujedinjenom postupku tereti i za ratno profiterstvo jer je od austrijske Hypo banke primio proviziju za kredit hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova u vrijeme dok je Hrvatska bila suočena s agresijom.
E.L.S

 

 

 

16. prosinca 2011.
Sanader izišao iz zatvora i stigao kući: Prvo ću poljubiti ženu i kćer

Ivo Sanader stigao je u svoju vilu u Kozarčevoj ulici, praćen svojim odvjetnicima.
- Neću više davati nikakve izjave. Sve sam rekao pred Remetincem. Hvala što ste me čekali. Jeste se smrznuli? - upitao je Sanader novinare koji su ga dočekali pred ulazom u njegov dom.
Novinar ga je pitao da komentira uvjete uz Remetincu.
- Neću o tome pričati, samo mi je krivo što nisam prije izašao van - šturo je poručio.
Novinarima je ugodio pristankom na grupnu fotografiju sa svojim odvjetnicima, a onda su se vrata vile u Kozarčevoj zatvorila.


Sve o izlasku iz zatvora
Ivo Sanader izišao je iz zatvora u Remetincu u petak oko 15.50 sati.
- Veseli me što ću nakon više od godinu dana napokon biti s obitelji - prve su riječi Ive Sanadera nakon izlaska iz zatvora.
- Zahvalan sam svima onima koji su mi slali poruke podrške. Zahvaljujem i prijateljima koji su jamčili za mene. Pridružujem se danas svom odvjetničkom timu. Želim dokazati svoju neovisnost pred hrvatskim pravosuđem - naglasio je bivši hrvatski premijer na izlasku iz zatvora.
Neće davati političke komentare niti intervjue. Dodao je kako će se novinari morati naviknuti da nakon 20 godina političkog života više neće komentirati zbivanja vezana uz politiku.

 

Sanader je prokomentirao i svoje zdravstveno stanje.
- Imam problema s nogom, morat ću na kontrolni pregled. Ali mislim da ću biti OK - rekao je.
Neće davati političke komentare niti intervjue.
- Prva stvar koju ću napraviti kada dođem kući jest poljubiti ženu i kćer - rekao je.
Ivo Sanader je na Županijskom sudu u Zagrebu pred Optužnim vijećem obećao kako neće bježati iz Hrvatske te će se sada vratiti u Remetinec, uzeti svoje stvari i izaći na slobodu. Optužno vijeće je, dakle, potvrdilo odluku Vrhovnog suda.
Nakon što je jučer Vrhovni sud odbio žalbu USKOK-a današnja rasprava Optužnog vijeća Županijskog suda bila puka formalnost.
Na ročištu je Vijeće utvrdilo da su Sanaderovi jamci uplatili 300.000 eura u gotovini i da su nadležni sudovi upisali hipoteke na nekretnine koje su založili njegovi prijatelji i supruga kako bi se branio sa slobode.
Glasnogovornik suda Krešimir Devčić je objasnio da će u slučaju kršenja bilo kojeg od uvjeta jamstva Sanader biti vraćen u istražni zatvor, a u slučaju bijega jamčevina vrijedna 12,6 milijuna kuna prešla bi u vlasništvo države.   Slobodna Dalmacija

 

10. prosinca 2011.
Sanader izlazi na slobodu
Ivi Sanaderu neće se produljiti pritvor. Odlučilo je tako na zatvorenoj sjednci Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda. Pritvor je tražio USKOK zbog opasnosti od bijega nakon što je podignuta optužnica u slučaju Fimi medije. Prema odluci Ustavnog suda, Sanader bi trebao izaći na slobodu najkasnije do ponedjeljka 12. prosinca u 7 sati.
Ustavni sud riješio je svaku osnovu za pritvor, odnosno predlaže samo pritvor po jedinici. To znači da se ide protiv odluke Ustavnog suda, što je nečuveno, izjavila je uoči ročišta Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović rekao je kako DORH nema nikakvih novih argumenata. Dodao je kako je presudno hoće li se postupiti prema odluci Ustavnog suda.
USKOK je u slučaju Fimi medije, odnosno crnih fondova, podignuo optužnice protiv 11 osoba, među ostalim i HDZ-a kao pravne osobe. Uz bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera optuženi su i bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić, glasnogovornik vlade i šef izbornih stožera HDZ-a Ratko Maček, blagajnica Branka Pavošević, vlasnica privatne tvrtke po kojoj je afera dobila ime Nevenka Jurak, dvoje njezinih suradnika Anita Lončar Papeš i Bojan Dimić te njihove tvrtke Fimi media, Ani-Lon i Onida. Terete se za nezakonito izvlačenje novca iz državnih institucija i poduzeća te punjenje HDZ-ova crnog fonda s ukupno 46,6 milijuna kuna.
USKOK Sanadera tereti da je za sebe zadržao najmanje 15 milijuna kuna, a ostatak je ostao u HDZ-u. Sanader, prema nedavnoj odluci Ustavnog suda, iz pritvora treba izaći najkasnije u ponedjeljak 12. prosinca u 7 sati. O tome neće odlučivati sudac istrage nego optužno vijeće koje mora odlučiti i o osnovanosti optužnice. Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo sazvalo je za ponedjeljak u 11 sati sjednicu na kojoj će se očitovati o zahtjevu za ukidanje imuniteta Sanaderu. HRT

9. prosinca 2011.
USKOK podigao optužnicu protiv Sanadera, Mačeka, Barišića i HDZ-a u slučaju FIMI MEDIJA! Bivši premijer ipak OSTAJE U REMETINCU?
Sutra u 10 sati održat će se sjednica Optužnog vijeća koje će odlučivati o prijedlogu određivanja istražnog zatvora protiv okrivljenika Ive Sanadera. O njihovoj odluci ovisi hoće li bivši premijer izaći iz Remetinca.
ZAGREB - Na Županijski sud u Zagrebu u 14:05 sati stigla je optužnica USKOK-a protiv bivšeg premijera Ive Sanadera za slučaj Fimi Media.


Odvjetnici podignuli žalbu na uvjete slobode Ive Sanadera, USKOK se još nije žalio

Nakon što su protiv Sanadera podignute optužnice u slučaju Hypo i Ina - MOL, sada je, točno godinu dana nakon otvaranja prve istrage, ujedno i glavne antikorupcijske afere kojom je USKOK obuhvatio bivšeg premijera, podignuta optužnica i u slučaju Fimi-Media.
Radi se o opširnoj optužnici, u kojoj se na oko 700 stranica opisuje kako je tijekom godina isisavan novac iz javnih poduzeća preko tvrtke Fimi-Media Nevenke Jurak, kako su se punili crni fondovi stranke i za što su ta sredstva utrošena. U pitanju su optužbe za djela udruživanja u kriminalnu grupu, zloporabe položaja, pranje novca…
Istraga u ovoj aferi najprije je otvorena u proljeće 2010. Ubrzo su Mladen Barišić i Nevenka Jurak “progovorili” da su sve radili u dogovoru sa Sanaderom. Priču o crnim fondovima HDZ-a do kraja je otvorila bivša stranačka blagajnica Branka Pavošević.

Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti:

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv Ive Sanadera, Mladena Barišića, Ratka Mačeka, Branke Pavošević, Nevenke Jurak, Anite Lončar, Bojana Dimića, Hrvatske demokratske zajednice i trgovačkih društava Fimi Media, Ani-Lon i Onida zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te zlouporabe položaja i ovlasti u pomaganju. (9.12.2011.)
Optužnicom se prvookrivljeniku Ivi Sanaderu, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjednik okrivljene Hrvatske demokratske zajednice, stavlja na teret da je, od kraja 2003. do 2. srpnja 2009., u Zagrebu, u namjeri pribavljanja nelegalnih sredstava i prikrivanje ostvarenih prihoda te iz istih financiranje okrivljene Hrvatske demokratske zajednice, te stjecanja koristi za sebe, druge osobe i okrivljenu Hrvatsku demokratsku zajednicu, u zajedničko djelovanje povezao drugookrivljenika Mladena Barišića, rizničara HDZ-a, trećeokrivljenika Ratka Mačeka, koji je do početka 2008. godine obnašao funkciju glasnogovornika Vlade RH i šefa izbornih stožera HDZ-a, četvrtookrivljenicu Branku Pavošević, šeficu računovodstva HDZ-a i tajnicu za financije, a od 2004. godine, na prijedlog drugookrivljenika Mladena Barišića, i petookrivljenicu Nevenku Jurak, direktoricu okrivljenog društva Fimi Media. Potom je petookrivljenica Nevenka Jurak u realizaciji plana grupe, te izvlačenja novca iz okrivljenog društva Fimi media, angažirala šestookrivljenicu Anitu Lončar-Papeš, odgovornu osobu okrivljenog društva Ani-Lon i sedmookrivljenika Bojana Dimića, odgovornu osobu okrivljenog društva Onida.


Tako je prvookrivljenik Ivo Sanader, osobno i posredstvom drugookrivljenika Mladena Barišića, koji je postupao po njegovim nalozima, u neposrednim kontaktima i posebno na sastanku održanom 4. travnja 2007. u Vladi s predstavnicima trgovačkih društava i javnih institucija, tražio od čelnika pojedinih državnih tijela, predsjednika uprava i odgovornih osoba trgovačkih društava u isključivom ili većinskom vlasništvu države, te pojedinih državnih institucija u kojima Vlada imenuje upravljačku strukturu da poslove nabave pojedinih roba i usluga, bez obzira na odredbe Zakona o javnoj nabavi i stvarne potrebe, ugovaraju s okrivljenim trgovačkim društvom Fimi Media što su ovi i prihvatili. Pri tome je s Nevenkom Jurak dogovorio da će dio novca koji će okrivljeno društvo Fimi Media ostvariti iz tako unaprijed dogovorenih i dobivenih poslova, kao i dio novca koji će se osigurati plaćanjem fiktivnih računa okrivljenom Društvu uz pomoć drugih okrivljenika izvlačiti iz tog društva i predavati drugookrivljenom Mladenu Barišiću, koji će potom isti predavati prvookrivljenom Ivi Sanaderu osobno, kao i osobama prema njegovom nalogu, a dijelom tako dobivenog novca će se, po nalogu prvookrivljenika Ive Sanadera, vršiti plaćanje u korist okrivljene Hrvatske demokratske zajednice. Nadalje, prvookrivljenik Ivo Sanader osobno, a po njegovu nalogu i drugookrivljenik Mladen Barišić i trećeookrivljenik Ratko Maček, istupajući ispred okrivljene Hrvatske demokratske zajednice i koristeći činjenicu da je ista vladajuća stranka, od većeg broja fizičkih i pravnih osoba u vidu donacija prikupljali su financijska sredstva za potrebe financiranja okrivljene Hrvatske demokratske zajednice. Tako prikupljena sredstva, u ukupnom iznosu od najmanje 15.335.800,00 kuna, četvrtookrivljenica Branka Pavošević, po nalogu koji joj je prvookrivljenik Ivo Sanader dao osobno ili posredstvom trećeookrivljenika Ratka Mačeka, nije iskazala u poslovnim knjigama okrivljene Hrvatske demokratske zajednice.


Postupajući po istom nalogu, četvrtookrivljenica Branka Pavošević je tako pribavljenim sredstvima, koja nisu evidentirana u poslovnim knjigama okrivljene Hrvatske demokratske zajednice te mimo propisanog načina financijskog poslovanja političkih stranaka, plaćala troškove okrivljene Hrvatske demokratske zajednice, te vršila isplate u korist fizičkih i pravnih osoba. Znatna plaćanja nekim pravnim i fizičkim osobama iz „crnog fonda“ okrivljene Hrvatske demokratske zajednice, po nalogu prvookrivljenika Ive Sanadera, obavljali su drugookrivljenik Mladen Barišić i trećeookrivljenik Ratko Maček.
Na opisani način prvookrivljenik Ivo Sanader i okrivljena Hrvatska demokratska zajednica pribavili su imovinsku korist u ukupnom iznosu od najmanje 46.609.564,62 kune, od čega prvookrivljenik Ivo Sanader najmanje 15.000.000,00 kuna, a okrivljena Hrvatska demokratska zajednica najmanje 31.609.564,62 kune.
Nadalje, petookrivljenica Nevenka Jurak pribavila je imovinsku korist u iznosu od najmanje 2.556.000,00 kuna, šestookrivljenica Anita Papeš-Lončar u iznosu od 2.001.522,24 kuna i sedmookrivljenik Bojan Dimić u iznosu od 1.800.416,39 kuna. Okrivljeno trgovačko društvo Fimi Media pribavilo je imovinsku korist u iznosu od 11.897.223,23 kuna, a okrivljeno trgovačko društvo Ani-Lon u iznosu od 5.891,60 kuna.


Protiv odgovornih i službenih osoba državnih tijela, predsjednika uprava i odgovornih osoba trgovačkih društava u isključivom ili većinskom vlasništvu države, te državnih institucija u kojima Vlada RH imenuje upravljačku strukturu, bit će pokrenuti posebni postupci zbog počinjenih zlouporaba u poslovanju s okrivljenim društvom Fimi media.
U optužnici se Županijskom sudu u Zagrebu predlaže određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika Ive Sanadera
Željko Petrušić, Jutarnji list


9. prosinca 2011.
Lučić za ugovor s MOL-om saznao iz medija
Na Županijskom sudu u Zagrebu svjedočenjem Krešimira Dragića završilo je današnje ročište na suđenju Ivi Sanaderu. O privatizaciji Ine osim Dragića svjedočio je i Igor Lučić.
Lučić i Dragić bili su u povjerenstvu koje je trebalo pripremiti novi prijedlog međudioničarskog ugovora između MOL-a i INA-e. Radi se o povjerenstvu kojim je predsjedao Damir Polančec, a u njemu su, među ostalima bili i Dražen Bošnjaković, Vedran Duvnjak i Ivan Šuker.
Svjedok je rekao da je povjerenstvo održalo dva sastanka koja su završila bez zaključaka i određenih dokumenata. Na njima se razgovaralo o tome kako zaštititi interese Hrvatske s obzirom na izmjene dioničarskog ugovora. Lučić pretpostavlja da je Damir Polančec vodio pregovore te o njima izvještavao vladu.
Nikakve ugovore vezane uz plinski biznis nije vidio, no znao je da su se o tome na užem kabinetu Vlade raspravljali Ivan Šuker i Marina Matulović Dropulić.

 

Svjedok je rekao kako je o tome da je potpisan međudioničarski ugovor saznao iz medija.

Na pitanje obrane Lučić je rekao kako Sanader nije vršio pritisak na članove Vlade oko ugovora s Inom te da se sijeća kako je jednom rekao da moraju paziti na stanje s plinskim biznisom odnosno da se ne povećaju cijene plina za građane. Lučić je kazao da je prezentaciju kojom se pojašnjavaju promjene dioničkog ugovora Polančec na Sanaderov zahtjev održao i koalicijskim partnerima, a ne samo pred vladom i predsjedništvom HDZ-a.
Krešimir Dragić na sjednicama je bio dva puta i o njima izvijestio Ivana Šukera kojeg je mijenjao. Rekao je kako se raspravljalo o spajanju dioničarskih udjela braniteljskog fonda i Vlade kako bi se povećao hrvatski udio u Ini. On tvrdi kako kako je pregovore oko plinskog biznisa na sebe preuzeo Damir Polančec.
Prema Dragićevom svjedočenju za međudioničarski ugovor angažirano je odvjetničko drušvo Marković te kako su za taj posao trebali dobiti 1,5 milijuna kuna.
Suđenje Sanaderu nastavlja se idući četvrtak, a trebali bi svjedočiti Wolfgang Kulterer, bivši šef Uprave Hypa i Günther Striedinger, bivši voditelj poslova Hypo Grupe za Hrvatsku.

Bivšem premijeru sudi se za ratno profiterstvo zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od Hypo banke te za primanje 10 milijuna eura mita od čelnika mađarske naftne kompanije MOL, kojemu je zauzvrat navodno omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini. HRT

 

8. prosinca 2011.
Vidaković: Sanader je uzeo kuvertu
Na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je suđenje Ivi Sanaderu. Svjedočio je USKOK-ov svjedok Drago Vidaković, bivši dugogodišnji direktor Hypo Leasinga Kroatien, protiv kojeg je USKOK prije tjedan dana pokrenuo istragu zbog sumnje u izvlačenje gotovo 20 milijuna kuna iz tvrtke kojoj je bio na čelu.
Vidaković je posvjedočio kako je nekoliko puta u Zagreb vozio bivše članove uprave Hypo banke Güntera Striedingera i Wolfganga Kulterera. Na pitanje tužiteljice Tamare Laptoš kod koga su dolazili, Vidaković je kazao 'Kod Granića ili kod Sanadera'. Rekao je kako je austrijski ministar preporučio Hypu da da kredit hrvatskoj vladi. U banci se govorilo kako će se za taj posao isplatiti provizija Sanaderu. Vidaković je također rekao kako je bio svjedokom susreta Sanadera i Kulterera početkom 1995. u Klagenfurtu. Na parkiralištu Hypo banke Kulterer je Sanaderu dao žutu kuvertu.


Vidaković želio pomoći USKOK-u
Vidaković je potvrdio da se na Županijskom sudu protiv njega i bivše Uprave Hypo Leasinga vodi istražni postupak zbog povećanih troškova za kupnju informatičke opreme za poslovnice Hypo Leasinga. Tvrdi da nije postigao nikakvu nagodbu s Uskokom, već da se javio Uskoku kad je pročitao optužnicu u novinama. Želio sam pomoći Uskoku, rekao je Vidaković.
Sanader je pak pitao Vidakovića zašto se Uskoku nije javio u proljeće, kada se počelo pisati o slučaju Hypo banke. Tada se još nije počelo pisati o mom slučaju, rekao je Vidaković. Međutim, sudac Ivan Turudić tu opasku nije želio unijeti u zapisnik, uz objašnjenje da je svjedok krivo shvatio pitanje. Na to je Prodanović dobacio: Možda nije krivo shvatio, možda je po Freudu. Vidaković je na Sanaderovo pitanje je li se dogovorio s DORH-om odgovorio kako nije dao iskaz da bi si kupio oprosnicu.
Obrana je prigovorila istinitosti Vidakovićeva iskaza, navodeći da se bolje sjeća događaja od prije 17 godina nego onih recentnih.  HRT

7. prosinca 2011.
BIVŠI PREMIJER NA SLOBODI
Sanader izlazi iz Remetinca, prihvaćena rekordna jamčevina, mora predati putovnicu
Sud je prihvatio već ranije ponuđenu rekordnu jamčevinu u iznosu od 12,4 milijuna kuna
Županijski sud u Zagrebu odlučio je da se bivši premijer Ivo Sanader pusti iz Remetinca.
Sud je prihvatio već ranije ponuđenu rekordnu jamčevinu u iznosu od 12,4 milijuna kuna.
Kao dodatne sigurnosne mjere određeno je da Sanader mora predati putovnicu te ne smije napušati mjesto boravka.
Za Sanadera su jamčevinu prikupili njegovi prijatelji Luka Bebić, Jerko Rošin, Mario Zubović i supruga Mirjana koji su založili svoje nekretnine koje će se u gruntovnici uknjižiti u korist države. Predsjednik Sabora Bebić »dao« je svoju kuću u Komarni na jugu Hrvatske, Zubović svoj stan u Zagrebu, Rošin stan u Splitu, a Mirjana Sanader založno pravo na neblokirani dio, odnosno trećinu kuće u Kozarčevoj ulici u Zagrebu.
Uz njih su još dvije osobe, među kojima i bivši nogometaš Dinama Tomo Šokota, prikupili ukupno 300 tisuća eura u gotovini.
Bivši premijer i bivši predsjednik HDZ-a će se tako uskoro naći na slobodi, nakon što je godinu dana proveo iza rešetaka. Uhićen je 10. prosinca prošle godine u Austriji, a 18. srpnja ove godine izručen je Hrvatskoj i od tada je u zatvoru u Remetincu. Novi list

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre