16. lipnja 2010.
Izglasane ustavne promjene
Za prihvaćanje promjene Ustava glasovala su 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan. Temeljni hrvatski pravni akt promijenjen je četvrti put od njegova donošenja 1990.
Hrvatski je sabor u srijedu navečer nakon cjelodnevne rasprave prihvatio promjenu Ustava, čime je temeljni hrvatski pravni akt promijenjen četvrti put od njegova donošenja 1990. Za prihvaćanje ustavne promjene bila je potrebna potpora dvotrećinske većine zastupnika, odnosno 102 glasa, a za je glasalo 133 zastupnika iz redova vladajućih i oporbe. Protiv su bili Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), Daniel Srb (HSP), Boro Grubišić (HDSSB) i nezavisni Ivica Pančić, a suzdržan Ratko Gajica (SDSS).

Glasanju je nazočila i premijerka Jadranka Kosor.
Ustavnim promjenama utvrđuje se ustavno-pravna osnova za pristupanje Hrvatske EU, kao i funkcioniranje Hrvatske kao članice Unije, a riječ je o odredbama u kojima se utvrđuje ustavna osnova za pristupanje Uniji i definira referendum o članstvu, prijenos ustavnih ovlasti na tijela Unije, učinak i primjena prava EU-a te položaj državljana EU-a u Hrvatskoj. Također se ispunjavaju i mjerila za zatvaranje poglavlja pristupnih pregovora, i to u odredbama koje se odnose na neovisnost HNB-a i Državnog ureda za reviziju, uvođenje europskog uhidbenog naloga, davanje prava glasa državljanima EU-a koji borave u Hrvatskoj te na jačanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti sudbene vlasti.
Dio promjena rezultat je inicijativa određenih institucija i udruga civilnog društva. To su dopuna izvorišnih osnova navođenjem svih nacionalnih manjina, redefiniranjem uloge i postupanja Oružanih snaga, uvođenje instituta nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz procesa pretvorbe i privatizacije, kao i definiranje obvezatnosti općeg obrazovanja. Novost je i to da će se državni proračun ubuduće donositi kvalificiranom većinom u Saboru, a da će se ustavni suci birati dvotrećinskom većinom, dok će hrvatski građani s prebivalištem u inozemstvu ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i imati pravo na tri zastupnika u Saboru. Ustavom se propisuje i pravo na pristup informacijama tijela javne vlasti, a redefinira se i uloga pravobranitelja koji bi ubuduće imali imunitet.
»U ovom važnom i svečanom trenutku za sve nas, za hrvatsku vladu, parlament, ali i za sve građanke i građane Republike Hrvatske, bitno je istaknuti da smo blizu završetka velikog posla, jer pregovori teku u dobrom i željenom smjeru. Vjerojatno ćemo krajem mjeseca otvoriti preostala tri poglavlja, a veliki dio njih ćemo do kraja španjolskog predsjedanja i zatvoriti«, kazala je u svom uvodnom obraćanju premijerka Kosor, pojašnjavajući zastupnicima detalje pet amandmana koje je Vlada podnijela na prijedlog izmjene Ustava. Prvim amandmanom se u izvorišnim osnovama, gdje se spominje pobjeda u Domovinskom ratu, dodaje da su pobjedu ostvarili hrvatski branitelji i hrvatski narod, a Domovinski rat se definira kao pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački.
»Ovaj je amandman samo konstatiranje opće i prihvaćene činjenice da je, zahvaljujući pobjedi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, Hrvatska uistinu postala neovisna, samostalna, sasvim sigurno demokratska i europska. Zahvaljujući upravo pobjedi hrvatskih branitelja, danas i pregovaramo za ulazak Hrvatske u EU te smo ponosna članica NATO saveza«, rekla je premijerka.
Vlada je svojim amandmanom u Ustav dodala odredbu da država posvećuje posebnu skrb u zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, te udovica, roditelja i djece poginulih branitelja. Premijerka je istaknula da je u koordinaciji s predsjednikom Ivom Josipovićem dogovoren i amandman kojim se određuje da se u Uredu predsjednika Republike obavljaju savjetodavni, stručni i drugi poslovi te da ustrojstvo i djelokrug Ureda uređuje predsjednik svojom odlukom. Uređeno je da Ured predsjednika i stručne službe Vlade surađuju u poslovima zajedničkog interesa.
Svojim četvrtim amandmanom Vlada je brisala prijedlog da Vrhovni sud Saboru podnosi izvješće o svom radu, iako se o tome ne glasuje.
»To bi izazvalo nepotrebne rasprave o potpunoj neovisnosti sudbene vlasti. Budući da je ustavnopravni poredak utemeljen na diobi vlasti, mislimo da je ovo nepotrebno«, kazala je Jadranka Kosor.
Posljednjim se amandmanom uređuje izručenje hrvatskih državljana drugim zemljama temeljem potpisanih međunarodnih ugovora.
»U suvremenom svijetu organizirani kriminal i korupcija, na žalost, uistinu ne poznaju granice, a kriminalci zluopotrebljavaju postojeću situaciju i uspješno izbjegavaju kazneno procesuiranje«, istaknula je Kosor te pojasnila da ova odredba stupa na snagu odmah po izmjeni Ustava, za razliku od izručenja članicama EU-a temeljem europskog uhidbenog naloga koje bi se moglo provoditi tek od ulaska Hrvatske u Uniju. Premijerka je najavila da će nakon izmjene Ustava Ministarstvo pravosuđa pokrenuti mehanizme za sklapanje takvih ugovora, prije svega sa Srbijom.
Budući da je Vlada amandmane na promjenu Ustava predložila u utorak, rasprava se uglavnom odnosila na njih.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović poručio je Vladi da je krajnje neobično što je svojih pet amandmana podnijela svega dan prije konačne rasprave o prijedlogu izmjene Ustava i zamjerio što predloženi amandmani, iako su po njemu neki od njih potpuno neupitni, nisu bili barem tjedan dana prije na stolu kako bi se o njima raspravilo.
»Na dan kada trebamo usvojiti izmjene Ustava, ne znam zašto - možda da izazove konflikt, vjerujem da to nije motiv, dajete pet amandmana, u mnogočemu pet novih tema, o kojima trebamo ovdje razgovarati i već danas donijeti odluku«, kazao je Milanović i izjavio da priželjkivani konflikt SDP neće priuštiti.
Osvrnuo se na prvi amandman, kojim se u preambuli Ustava uz Domovinski rat posebno ističe zasluga branitelja za neovisnu Hrvatsku, rekavši da SDP »neće biti protiv branitelja«. Osvrnuo se i na izrijekom spomenutu posebnu skrb države o braniteljima i članovima njihovih obitelji, rekavši da ni protiv toga ne može biti. »To je nešto na što se nitko zdrava srca ne može okomiti«, kazao je i nastavio s primjedbama: »A radi li se to baš tako ili možda očekujete da to odbijemo, to ne znam. Nemojte da izvučemo zaključak i da budemo zlonamjerni, pa da kažemo da se tako u Hrvatskoj donose i zakoni, da se preko noći samo bane u proceduru, da se baci doslovno preko plota«.
Usprotivio se amandmanu po kojemu Vrhovni sud ne bi morao jednom godišnje podnositi izvješće Saboru, koji o tome ipak ne bi glasovao, jer je to bio prvotni prijedlog izmjene Ustava, rekavši da isto izvješće podnosi državni odvjetnik koji je također samostalno i neovisno tijelo. Kazao je da se i zakonom može propisati podnošenje izvješća Vrhovnog suda Saboru i da će SDP to i predložiti kad, kako je kazao, uskoro bude većina u Saboru. Milanović je zatražio i da se razmisli o snižavanju praga potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma s deset na pet posto birača.
Milorad Pupovac (SDSS) založio se da se ustavne promjene donesu što prije, jer bi u protivnom broj novih amandmana mogao rasti, dok je na zahtjev SDP-a da se snizi prag za raspisivanjem referenduma ocijenio potrebnim, ali uz prethodnu raspravu, pitajući se je li društvo za to dovoljno demokratski zrelo.

Malim nacionalnim manjinama dodatno pravo glasa
Izglasavanju promjene Ustava prethodila je burna rasprava i glasanje o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojima su pripadnici nacionalnih manjina, koje čine manje od 1,5 posto ukupnog broja stanovnika, dobili dodatno pravo glasa. Oni će na idućim parlamentarnim izborima imali opće biračko pravo za stranačke liste te posebno pravo glasa za zastupnike svoje manjine. Nacionalne manjine koje čine više od 1,5 posto od ukupnog broja stanovnika, a to je trenutačno srpska nacionalna manjina, imat će zajamčena tri zastupnika u Saboru, koji će se birati temeljem općeg biračkog prava. Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina dobile su pravnu osobnost, dok će za Srbe funkciju koordinacije obavljati Srpsko narodno vijeće. Vlada je predložila da funkciju koordinacije dobije i Zajedničko vijeće općina koje obuhvaća općine s većinskim srpskim stanovništvom u Osječko- baranjskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji. To je međutim izazvalo protivljenje SDP-a i HNS-a pa je naposlijetku prihvaćen amandman HNS-a kojim je ZVO izbrisano iz prijedloga, ali je prihvaćen HDZ-ov prijedlog zaključka kojim je Vlada obvezana do kraja srpnja urediti status i financiranje ZVO-a. Nakon toga izmjene Ustavnog zakona usvojene su sa 129 glasa za, tri protiv i četiri suzdržana.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Marijan Lipovac, Vjesnik