7. veljače 2012 2012.
ZAKLJUČNA IZJAVA:  BEZ REFORMI NEMA IZLASKA IZ RECESIJE
MMF: Promijenite Zakon o radu, nastavite proces privatizacije i počnite dijeliti otkaze
Za početak 4,6 milijardi kuna rezova je dobro, ali morate dijeliti otkaze u javnom sektoru i prodati državne tvrtke, upozorava Međunarodni monetarni fond i zaključuje da bez reformi nema izlaska iz recesije. Zadržavanje postojećih politika znači pad BDP-a u tekućoj godini za jedan posto, odnosno da Hrvatsku čeka novi val recesije

Predstavnici Međunarodnoga monetarnog fonda podržali su nastojanja Vlade da smanji proračunsku potrošnju, a u zaključnoj izjavi inzistiraju na provedbi reformi kroz promjenu Zakona o radu, otkaze u javnom sektoru i nastavku privatizacije. Bez reformi nema izlaska iz recesije. Zadržavanje postojećih politika znači pad BDP-a u tekućoj godini za jedan posto, odnosno da Hrvatsku čeka novi val recesije. Gospodarski rast u 2011. na razini je statističke pogreške, odnosno prema izračunu MMF-a iznosio je tek 0,25 posto.
»Pad BDP-a odražava slabost domaće potražnje zbog razduživanja poduzeća i prezaduženosti kućanstava, a oporavak inozemne potražnje će vjerojatno biti odgođen zbog ulaska europodručja u recesiju«, kažu predstavnici MMF-a.
Ipak u tu projekciju nisu uključeni učinci nedavno najavljenih investicijskih projekata javnih poduzeća. MMF napominje da se ne zna kada će se pokrenuti, koliki će se dio investicija odnositi na uvoz te kako bi se financirali iz inozemnih izvora, pa zato nema procjene njihova utjecaja na gospodarski rast. Upozoravaju da se nikako ne smije osigurati financiranje tih projekata državnim jamstvima, jer će to srednjoročno narušiti stabilnost javnih financija.
Predstavnici MMF-a su razgovarali i s većinom domaćih makroekonomista u posjetu za koji je izdvojen cijeli tjedan. Izvori iz krugova uglednih analitičara tvrde da su razgovori prošli u ugodnom tonu te da su predstavnici MMF-a izrazili blagi optimizam prema Hrvatskoj, odnosno da su bili mnogo raspoloženiji nego su izrazili u ovoj službenoj izjavi.
U njoj se Hrvatsku upozorava da rast na rastu domaće potražnje više nije moguć, te da izostanak strukturnih reformi usporava oporavak. Vladi preporučuju da smanji potrošnju na izdvajanjima za zdravstvo i subvencije, zamrzavanjem ili smanjivanjem plaća, zamrzavanjem mirovina, otkazima u javnom sektoru, a napominju i da treba mijenjati Zakon o radu.
»Tržište rada je jedno od najnekonkurentnijih u regiji, a plaće su visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću«, ocjenjuje MMF. Treba imati i plan B, ako se ne ostvari projekcija rasta gospodarstva u 2012. »Cilj tih mjera treba biti daljnje ograničavanje mase plaća u javnom sektoru i mirovina«, preporučuje MMF.
A koliko je bitna fiskalna konsolidacija pokazuje i projekcija po kojoj bi bez predloženih rezova proračunski manjak iznosio gotovo šest posto BDP-a. Javni bi se dug u tom slučaju povećao na oko 70 posto BDP-a, a ako se uključe jamstva na preko 85 posto u srednjoročnom razdoblju, što bi dovelo do pogoršanja raspoloženja tržišta, rasta kamatnih stopa za javni i privatni sektor i ograničenja pristupu kapitala. Ako Vlada uspije smanjiti potrošnju za 4,6 milijardi kuna, a planirane promjene poreza budu neutralne po proračun deficit opće države past će na 4,6 posto, točno za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, procijenili su članovi Misije MMF-a. Predloženu reformu poreznog sustava nazivaju »uglavnom primjerenom« te ističu da je smanjenje troškova rada dobra stvar, ali da bi trebalo razmotriti pomoć kućanstvima s nižim prihodima u širem kontekstu, jer će ih pogoditi povećanje stope PDV-a. Misija MMF-a zagovara intenzivniju privatizaciju - javni sektor kritizira zbog brojnih propisa i nezgrapnih troškova nametnutih privatnom sektoru.

MMF predlaže i »internu devalvaciju«, putem smanjenja cijena i plaća na konkurentnije razine. Strukturne reforme uključuju izmjene Zakona o radu kako bi se omogućila fleksibilnost i smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja, a i otvorio prostor za otkaze u javnom sektoru i povećanje efikasnosti javnih službenika te daljnje unaprjeđenje poslovne klime kroz ukidanje parafiskalnih nameta. Brza primjena ovih savjeta ublažila bi negativne učinke smanjenja proračunske potrošnje, koja nas čeka u idućim godinama. Dobra vijest je da su nam banke sigurne, jer je kapitaliziranost snažna, a likvidnost zadovoljavajuća.
»Usprkos postojanom rastu loših kredita koji zahtijeva povećano izdvajanje rezervacija, profitabilnost banaka je dobra, a ogleda se u rastu neto kamatnih prihoda i restrukturiranju poslovanja u nekim bankama«, kažu u MMF-u, no upozoravaju da su rizici za stabilnost sustava ipak prisutni. Zato pozivaju Hrvatsku narodnu banku da pažljivo prati kretanja vezana uz likvidnost i kredite u svim bankama.
MMF je ovom prigodom pohvalio rad HNB-a i mjere koje je osmislio za pomoć gospodarstvu pa ističe da možda postoji prostor za daljnju primjenu nekih od tih makrobonitetnih mjera.
Izaslanstvo MMF-a bilo je u redovnom posjetu Hrvatskoj, ali su predstavnici Ministarstva financija tijekom prošlog tjedna intenzivno razgovarali i s predstavnicima Fitch Ratingsa i Svjetske banke. Iako se u investicijskim krugovima proširila vijest da je Fitch blagonaklon prema Vladinim mjerama proračunske štednje, a i javno je pohvalio povećanje PDV-a, nema informacija o tome hoće li to biti dovoljno za zadržavanje kreditnog rejtinga na investicijskoj razini. Do kraja veljače u posjet Ministarstvu financija dolaze predstavnici StandardPoor'sa i Moody'sa, a sudbinu rejtinga saznat ćemo u prvim danima ožujka.
Marina Šunjerga, Vjesnik