 |
ZEMLJOPISNI
POLOŽAJ, RELJEF I KLIMA Bosanska
posavina ima oko 2649 četvornih kilometara površine. Na ovom prostoru, prema popisu
pučanstva iz 1991. godine, živjelo je 375.903 stanovnika, ili 141,9 osoba na jednom
četvornom kilometru.
Prirodno izdvojeni prostor Bosanske posavine omeđen je
sjeverno tektonskim rovom rijeke Save, na zapadu rijekom Ukrinom i planinom Motajicom,
južno planinama Trebavac i Majevicom, a na istoku riječicom Lukavac. Sa središnjim
dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke
Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također
prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu.
Bosanska se posavina nalazi na široko otvorenoj i lako
prohodnoj peripanonskoj nizini. Sjevernu je granicu povukla rijeka Sava, koja meandrira i
često plavi svoju aluvijalnu ravan, pa je zbog toga, a i zbog izuzetnog tranzitnog
značenja peripanonske nizine, rijeka premoštena na više mjesta. Za gradove Bosanski
Brod, Bosanski Šamac, Brčko i Orašje držimo da su ključevi sjevernog dijela Bosne.
Uz veliko tranzitno značenje i laku prohodnost, te
bogatu hidrološku mrežu, bogatstvu gospodarske baze Bosanske posavine prirodno je
pridodana i mogućnost dobre poljoprivredne proizvodnje i prerade nafte, a pregnućima
pučanstva dobrano je zaživjela prehrambena, drvna, građevna, tekstilna, kožna, metalna
i kemijska industrija, te se razvila cestovna i riječna tranzitna čvorišta i stvoreni
veliki skladišni prostori.
Zahvaljujući zemljopisnom položaju (između 44ˇ 45' i
45ˇ 15' sjeverne geografske širine te 17ˇ 45' i 19ˇ istočne geografske dužine) i
okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu.
Jači su kontinentalni utjecaji zbog toga znatno ublaženi, pa srpanj ima temperaturu od
20 do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a siječanjski srednjak dostiže tek -2° C.
Srednja je godišnja temperatura 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste
značajke. Padaline su skladno raspoređene tijekom čitave godine i iznose oko 800 mm.
Kiše se najčešće u svibnju i lipnju, kada su vegetaciji i najpotrebnije.
Rijeke Bosanske posavine imaju osrednji hidropotencijal,
i makar samo Sava ima prometno značenje, njihov hidropotencijal nije dostatno iskorišten
na drugačiji način, dočim je kvaliteta vode još uvijek zadovoljavajuća, osim rijeke
Bosne koju onečišćavaju velika industrijska središta uzvodno (Kakanj - Ćatići,
Zenica, Maglaj i Doboj). Sve su rijeke pritoke Save, pa tako njihovi tijekovi pripadaju
Crnomorskom slivu. |