Ratni zlocini u Hrvatskoj

RATNI ZLOČINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U
ZAPADNOJ SLAVONIJI I BANOVINI 1991. - 1995.

 

 

BANOVINA

29.11.1990.
Željka Ražnjatovića, zvanog Arkana, uhitili u Dvoru na Uni pripadnici MUP-a Hrvatske i priveli istražnom sucu u Zagrebu.

4.01.1991.
Simo Rajić podnio ostavku na funkciju predsjednika Sabora.

5.01.1991.
Tzv. SUP Krajine obavijestio MUP Republike Hrvatske da su policijske postrojbe Knina, Obrovca, Benkovca, Gračaca, Donjeg Lapca, Titove Korenice, Dvora na Uni, Gline, Kostajnice i Vojnića ušli u sastav tzv. SUP-a Krajine.

6.01.1991.
Naoružani pripadnici SDS-a iz Titove Korenice upali u Spomen dom VI. ličke divizije "Nikola Tesla" u Plitvicama i oteli trofejno oružje iz Muzeja.

7.01.1991.
Na cesti Lički Osik - Titova Korenica radnika "Industrogradnje" teško ranila straža sa zapreka koju su postavili pobunjeni Srbi.

9.01.1991.
Predsjedništvo SFRJ izdalo Naredbu o rasformiranju svih nelegalnih oružanih snaga i o vraćanju oružja ilegalno unijetog u zemlju, najbližim ustanovama ili jedinicama JNA u roku 10 dana.

Naoružani srpski civili iz T. Korenice natjerali Nikolu Lapova, direktora Nacionalnog parka "Plitvička jezera" da podnese ostavku.

9.01.1991.
Na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.

10.01.1991.
Na poziv hrvatskog vrhovništva da dođu na razgovor u Zagreb nisu se odzvali predstavnici iz općine Knina, Benkovca, Obrovca, Donjeg Lapca, Gračaca i Titove Korenice.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je sve odluke općina koje su pristupile tzv. SAO Krajini.

12.01.1991.
U Novom Sadu osnovao Udruženje Srba iz Hrvatske.

20.01.1991.
Srbi organizirali referendum za "Kotar Vojnić".

28.01.1991.
Tzv. Srpsko nacionalno vijeće i Izvršno vijeće SAO Krajine donijeli odluku da se SAO Krajina razdružuje od Republike Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.

15.02.1991.
MUP Hrvatske stacionirao dio svojih jedinica na Plitvicama.

15.02.1991.
Borislav Mikelić, predsjednik Poslovodnog odbora "Gavrilovića" podnio neopozivu ostavku.

16.02.1991.
U Donjem Lapcu usvojena "Deklaracija o položaju i pravima srpskog naroda u Hrvatskoj".

U Karlovcu zabranjen miting SDS-a.

17.02.1991.
Hrvatski policajci i specijalci blokirali više ulica u Karlovcu kako bi spriječili miting SDS-a.

18.02.1991. - Glavni odbor SDS-a prihvatio "Deklaraciju o položaju Srba u Hrvatskoj".

15.03.1991.
Hrvatski naziv na ploči policijske postaje u Topuskom "izaziva" Srbe, pa pripadnici SDS-a traže skidanje ploče.

28.03.1991.
Izvršno vijeće SO Titova Korenica "raspustilo" Upravu nacionalnog parka "Plitvice".

28.03.1991.
Na Plitvice stigla skupina policajaca MUP-a Hrvatske da spriječe najavljeni prosvjed radnika "Plitvica".

31.03.1991.
Pripadnici milicije SAO Krajine napali hrvatske policajce na Plitvicama. Poginuo policajac Josip Jović.

Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva SFRJ izdata naredba da jedinice JNA osiguraju poštivanje prekida vatre.

1.04.1991.
Tzv. Izvršni savjet nacionalnog vijeća SAO Krajine donio Odluku o pripojenju Krajine Republici Srbiji, te da na njenom teritoriju važe zakoni republike Srbije i Ustav SFRJ.

2.04.1991.
Vijeće za narodnu obranu Republike Hrvatske odbacilo zaključke Predsjedništva SFRJ i kvalifikaciju da se na Plitvicama radilo o oružanom sukobu.

5.04.1991.
"Srpski nacionalni front", sastavljen od 11 nacionalnih stranaka i izvanparlamentarne srpske oporbe, odlučio da formira Srpsku nacionalnu gardu radi obrane "zapadne granice Srbije".

Protiv časnika JNA Ivana Medvedovića u vojarni Delnice vojni sud pokrenuo disciplinski postupak jer je izjavio da se ne slaže da JNA uhiti policajca MUP-a Hrvatske na Plitvicama.

6.04.1991.
Osnovana Srpska narodna stranka u Zagrebu.

9.04.1991.
JNA spriječila zbor za mir zaposlenih u "Plitvicama".

21.04.1991.
U samačkom hotelu u Gospiću policija pronašla veće količine oružja.

24.04.1991. - Na željezničkoj pruzi Gračac - Gospić obustavljen promet zbog prijetnji Srba da će uništiti prugu.

29.04.1991.
U Zagrebu počelo suđenje Željku Ražnjatoviću, zvanom Arkanu.

1.05.1991.
Vrhovno državno vijeće ocijenilo da su dijelovi JNA stali na stranu odmetnika. Na konstituirajućoj sjednici "Skupštine SAO Krajine" najavljen referendum o pripajanju Srbiji.

4.05.1991.
Oklopne jedinice JNA stigle u Dvor na Uni.

11.05.1991.
Ustavni Sud Hrvatske proglasio referendum "SAO Krajine" o pripojenju Srbiji neustavnim.

16.05.1991.
Tzv. Skupština SAO Krajine donijela jednoglasno Odluku o pripojenju Srbiji.

29.05.1991.
Tzv. Skupština SAO Krajine donijela Odluku o proglašenju Statuta Krajine Ustavnim zakonom SAO Krajine. Predsjednik tzv. Vlade je Milan Babić, a "ministar obrane" Mile Martić.

Skupština Srbije odbila prijedlog da se "SAO Krajina" proglasi teritorijem Republike Srbije.

3.06.1991.
U Zagrebu, u Vojnom sudu počelo suđenje Ivanu Medvedoviću, časniku JNA jer se protivio da JNA uhićuje hrvatske policajce.

8.06.1991.
U Titovom Drvaru pripadnici specijalnih jedinica SAO Krajine tzv. martićevci izvodili vježbu na gradskom stadionu.

Pripadnici četničko-terorističkih postrojba, među kojima su bili i Milenko Janjetović i Jovan Jerinić, izvršili su napad na naselja Hrvatsku Dubicu, Bačin, Cerovljane, Predore i okolna mjesta, provodeći teror nad civilnim pučanstvom. Tom prilikom ubili su civile: Radu Gajića, Ivicu Dragičevića, Idriza Čauševića, Stevu Đuričića, Ivicu Miškovića, Stjepana Husku, Antuna Batinovića, Antuna Kneževića i Luku Đurđevića iz H. Dubice; Nikolu Felbabića, Matiju Pavića, Katu Bunjevac, Antuna Pavića, Ivu Josipovića, Josipa Karagića, Grgu Glavinića, Nikolu Vrpoljca, Željka Abaza, Luku Ordanića, Anku Josipović, Nikolu Barunovića, Antuna Bunjevca, Tomu Bunjevca, Anku Josipović (žena Ive) iz Bačina; Barbaru Blinja, Nikolu Likića, Franju Flekaća, Marka Flekaća, Jozu Flekaća, Jagu Kaurin, Maru Čorić, Juraja Petrovića, Milku Zaočević i Slavicu Šajnović iz Cerovljana. Razorili su više stambenih i sakralnih objekata.

25.06.1991.
"Martićevci" napali Dvor na Uni.

26.06.1991.
U ranim jutarnjim satima, u 4,45 sati započinje prva agresija srbočetnika na sisačko-banijskoj regiji napadom naoružanih paravojnih neprijateljskih skupina na policijsku postaju Hrvatske policije u Glini. Jednu od skupina organizirao je Dušan Jović. Radi pripomoći četničkim skupinama u neposrednu blizinu mjesta sukoba pristiže i tenkovska postrojba tzv. JNA, i to prije dolaska sisačkih pješadijskih postrojba ZNG-a i policije. Poginuli su Tomislav Rom I Miladin Ilić. Desetak osoba je ranjeno. Iz osvojene policijske postaje četnici odvode 13 hrabrih hrvatskih branitelja u zatočeništvo, u zloglasni zatvor u Kninu, gdje ih podvrgavaju zvjerskom mučenju.

Skupština općine Dvor na Uni proglasila je "ratno stanje" na području općine te donijela odluku o provođenju "mobilizacije jedinica Teritorijalne obrane i JNA".

27.06.1991.
U Bosanskom Grahovu proglašeno ujedinjenje Bosanske krajine i SAO Krajine i o tome donesena Deklaracija.

1.07.1991.
Jedinice JNA blokirale prilaze policijskoj postaji na Plitvicama.

2.07.1991.
Napadnuta policijska postaja u Kozibrodu (općina Dvor na Uni).

4.07.1991.
Sukob policije MUP-a Hrvatske i "kninđa", policajaca takozvanog Kapetana Dragana, kod sela Ljubova.

12.07.1991.
Pripadnici policije SAO Krajine tzv. martićevci u mjestu Medaku (na pruzi Zagreb - Lovinac) zarobili 15 putnika.

15.07.1991.
Jedinice JNA otvaraju tenkovsku paljbu na zgradu Ispostave MUP-a u Dragotincima, napadaju i Kraljevčane te prvi puta na području sisačko-banijske regije sudjeluju izravno u napadima na hrvatsko pučanstvo i na snage MUP-a i Zbora narodne garde. U tom napadu poginuo je pripadnik aktivnog sastava MUP-a Dubravko Pukšec iz Siska, prva žrtva četničke vojne agresije s područja sisačke općine. Pučanstvo H. Čuntića, Kraljevčana, Dragotinaca i Prnjavora, pod jakom mitraljeskom i minobacačkom paljbom kreće u zbjeg prema Petrinji, gdje privremeno utočište nalazi oko 800 žitelja iz tih sela.

16.07.1991.
Okupatorska JNA i četnici minobacačkom paljbom prvi puta napada Gornji Viduševac kod Gline, gdje je smještena policijska ispostava MUP-a.

17.07.1997.
Četnička skupina iz Drljača i Četvrtkovca, nedaleko Sunje, prvi puta vatrom iz automatskog oružja napadaju Komarevo kod Siska. Sa Čukura, brda iznad Hrvatske Kostajnice, četnici po prvi put napadaju snage MUP-a u tom gradu.

25.07.1991.
Potpuni prekid prometa na pruzi Sisak Predgrađe - Petrinja - Karlovac (između Siska i Petrinje održavao se još do 18. kolovoza). Pruga je minirana na više mjesta, a kolodvori oštećeni.

26.07.1991.
Pripadnici JNA tenkovima napali Policijsku stanicu u Glini i nezaštićeno pučanstvo Jukinca, dijela grada prema Petrinji nastanjenog uglavnom Hrvatima. Toga i idućega dana pripadnici MUP-a i ZNG-a omogućavaju zbjeg hrvatskog pučanstva iz Gline i Jukinca te se zajedno povlače na drugu stranu rijeke Gline prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Glina je potpuno pod kontrolom JNA i četnika. U Jukincu su pripadnici JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća.

Srpski pobunjenici u selu Kuljanima (općina Dvor na Uni) zarobili nekoliko hrvatskih civila; nekolicinu su masakrirali.

Četnici napali hrvatske policajce u mjestu Zamočama i masakrirali ih.

Pripadnici paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine izvršili su napad na selo Kozibrod i tom prilikom ubili Gorana Fadljevića i dva djelatnika MUP-a RH.

Pripadnici četničko-terorističkih snaga Predrag Orlović, Milan Begović, Nedjeljko Pašić, Predrag Korizma, Nenad Korizma, Leonard Janković, Tošo Sundać, Drago Kladara, Dubravko Kovačević, Dragan Vranešević, Đuro Đurić, Slavko Tadić, Mirko Tomašević, Nikola Borčić, Goran Barač, Mile Sundać, Dušan Badić, Dalibir Borota, Jan Janković, Nikola Sundać, Rade Tintor, Rade Lukač, Matija Cvetojević, Mirko Drača, Simo Gaić, Milan Joka, Mustafa Kadunić, Sebastian Sanela, Pero Krneta, Željko Žilić, Nikola Krnjeta, Jovo Akika, Đorđe Borojević, Zoran Tadić i Dušan Tomašević napali su sela Zamlaću, Strugu i Kozibrod u cilju otcjepljenja tog dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine. Ušavši u ta sela, protjerali su mještane hrvatske nacionalnosti, goneći ih ispred sebe kao živi štit, usput paleći i razarajući stambene i gospodarske objekte ovih ljudi. Vrhunac svega bilo je otvaranje vatre na ove goloruke ljude. Tom prilikom ubili su civile: Milu Blaževića, Paju Žuljevca, Paju Kneževića, Milu Begića, Milu Pušića, Mandu Begić, Peru Špančića, Milana Bartolovića, Žarka Gundića, Gorana Faljevića, Ivicu Perića, Mladena Halapu, Branka Vuka, Zorana Šaronju, Davora Vukasa i Željka Filipovića. Većem broju civila nanijeli su teže tjelesne povrede.

Pripadnici JNA i pobunjenih Srba gađali topništvom katoličku crkvu u Čuntiću i teže je oštetili.

27.07.1991.
Četnici iz Dvora na Uni napadaju obližnja hrvatska sela u Pounju, Strugu i Zamlaču. U Strugi četnici masakriraju petoricu zarobljenih, ranjenih pripadnika MUP-a. Počinje zbjeg Hrvata iz Pounja. Poslije zločina četnika u Pounje ulaze jedinice JNA.

U selu Struga srpski pobunjenici napali pripadnike MUP-a Hrvatske i ZNG-e, a hrvatske civile iz sela Zamlaća tjerali ispred sebe kao živi zid, ubijali i masakrirali.

Jedinice JNA i pobunjeni naoružani Srbi potisnuli pripadnike MUP-a Hrvatske iz Gline.

Pripadnici JNA I pobunjenih Srba spalili katoličku crkvu u Čuntiću.

29.07.1991.
Na pruzi Sisak predgrađe - Sunja - Bosanski Novi te Sunja - Novska dolazi do potpunog prekida prometa: pruga je minirana na više mjesta između Sunje i Hrvatske Kostajnice te Šaša i Jasenovca; na više mjesta oštećeni su ili opljačkani elektrotehnički uređaji.

30.07.1991.
Dva bojna zrakoplova okupatorske JNA raketirala i bombardirala H. Kostajnicu. Pogođena i uništena nova zgrada škole, zgrada doma zdravlja i nekoliko stambenih zgrada.

30.07.1991.
Zrakoplovi JNA napali Hrvatsku Kostajnicu: poginuo jedan policajac, a dvojica ranjena.

31.07.1991.
Snage MUP-a RH, u za sada još nedovoljno rasvijetljenim okolnostima, povlače se prvi puta iz H. Kostajnice, a s njima i skoro svi stanovnici grada.

1.08.1991.
Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana ustanovljen je Regionalni krizni štab za Baniju, Posavinu i Moslavinu; za predsjedika imenovan mr. Ivan Bobetko.

4.08.1991.
U selu Budačkoj rijeci kod Plitvica pobunjeni Srbi ubili tri policajca MUP-a Hrvatske.

10.08.1991.
Pripadnici JNA i pobunjeni Srbi smrtno ranili novinara HTV Gorana Lederera.

13.08.1991.
Na koranskom mostu u predgrađu Karlovca pripadnik HV ubio trinaest zarobljenih Srba.

16.08.1991.
Četnici u banijskim selima Čuntiću i Dragotincu ubili i ranili više hrvatskih civila.

18.08.1991.
Pripadnici četničko-terorističkih snaga Dušan Gavrilović, Milan Radaković, Milan Dabić, Mirko Dabić, Milan Sladović, Dušan Španović, Milan Španović, Stojan Jelić, Stanko Jelić, Milan Galjen, Momir Vukičević, Dragan Prusac, Nikola Janus, Jovica Vinčić, Dragan Jakovović, Stevo Varkaš, Đuro Pavlica, Milan Podunavac i Slavko Zrakić otvorili minobacačku vatru po selima Maji i Svračici, a potom nenaoružane Hrvate maltretirali, palili i razarali njihove kuće, pljačkati imovinu... Od Katarine Bradarić su oduzeli 600 dinara, motornu pilu i suhomesnate proizvode, te iz dvorište kamion (mercedes) njezina sina. Izudarali su Ivu Matijevića, nanijevši mu tjelesne povrede, minirali su i srušili seoske domove u Maji i Svračici, zapalili su kuću i sjenik Mirka Brdarića, štalu Marijana Nogića, kuću Marka Lamze, kuću i traktor Matije Davidovića, štalu Slavka Davidovića, štalu i kuću Mije Tončija, traktor, prikolicu i štalu Steve Davidovića i dvorišnu zgradu Milana Lončarića. Od Marka Lamze uzeli su sve poljoprivredne strojeve, Mati Mladenoviću uzeli su traktor i motornu pilu, dok su iz ostalih kuća uzimali kućanske aparate i sve vrijednije stvari.

20.08.1991.
Pobunjeni Srbi napali Sunju i Komarevo.

22.08.1991.
Hrvatska Kostajnica i njeni branitelji po prvi put napadnuti minobacačkom i topničkom paljbom iz pravca Bosanske Kostajnice, s područja BiH.

25.08.1991.
Predsjednik Tuđman posjetio Baniju.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman sa suradnicima obišao je sisačko-banijsku bojišnicu: prvu crtu bojišnice Pecki kod Petrinje, grad Petrinju i Sisak te Hrvatsku Kostajnicu. Tom prigodom organizatori obrane ovog kraja, Đuro Brodarac i mr. Ivan Bobetko podnijeli su Predsjedniku iscrpno izvješće o stanju na bojišnici i organizaciji obrane.

26.08.1991.
Zrakoplovi JNA bombardirali Sunju.

Četnici iz Hrastovca i ostalih sela zauzeli hrvatsko selo Stazu kod Sunje, iz kojeg je u zbjeg krenulo cjelokupno stanovništvo. Četnici su opljačkali i spalili sve hrvatske kuće.

29.08.1991.
Četnici zahtijevaju predaju policajaca MUP-a Hrvatske na Plitvicama, prijeteći da će policijsku postaju sravniti sa zemljom.

Paravojne jedinice četničkih terorista uz pomoć JNA spalili selo Skelu kod Gline, u kojem je živjelo većinsko hrvatsko pučanstvo.

31.08.1991.
JNA napala industrijsku zonu Siska.

2.09.1991.
Potpukovnik JNA Slobodan Tarbuk u 12,18 sati zaprijetio hrvatskim snagama i naredio ispaljivanje pet do šest granata prema vili "Gavrilović". Time je počinio otvoreni napad JNA na grad i mještane Petrinje, tijekom kojega je grad pretrpio jedno od najvećih razaranja u svojoj povijesti. Borbe su trajale do 19,50 sati. Tenkovskim projektilima. razarani su dj. vrtić, crkva sv. Lovre, srednjoškolski centar, općinski sud, zgrada Općine, nekoliko privrednih objekata među kojima radionica "Slavijatransa", silos hrane "Gavrilovića", tvornica obuće, zgrada bolnice, te više stambenih i stambeno - poslovnih zgrada. U sisačku bolnicu dovezeno je 11 civila i trojica pripadnika ZNG-e; poginuli su Nikola Lokner i Stjepan Bučar.

3.09.1991.
Tijekom dana vođene borbe na položajima oko sela Pecki, kojeg brani hrvatska garda, a napadi dolaze iz Luščana i Bačuge. U minobacačkom napadu ispaljeno preko 40 mina; ranjeno šest hrvatskih boraca.

Pripadnici 57. bataljuna Zbora narodne garde Sisak, pod zapovjedništvom Antuna Bobetka, osvojili su vojno-skladišni prostor okupatorske JNA zvane Barutana u Sisku. Bila je to prva osvojena vojarna JNA u Hrvatskoj.

7.09.1991.
Napadnuto Taborište, strateški vrlo značajnog naselja u neposrednoj blizini Petrinje. Postrojbe ZNG-e povlače se s položaja u Taborištu.

8.09.1991.
Iz vojarne "V. Gaćeša" 10 tenkova uputilo se na položaje prema Kotar šumi, nedaleko Petrinje. Tijekom dana učestali su napadi JNA na položaje hrvatskih snaga u Hrastovici i Peckom.

9.09.1991.
U blizini gostionice u Malom Šušnjaru okupilo se oko 100 srpskih rezervista koji su pješice krenuli prema Hrastovici. Odmah po dolasku na položaje oko željezničke postaje nedaleko od Hrastovice otvaraju rafalnu paljbu na mjesto.

Iz zasjede u selu Križu napadnuta patrola garde i MUP-a. Tom prilikom poginuo Andrija Barić, član pričuvnog sastava MUP-a, a jedan pripadnik teško ranjen. Nedugo potom uslijedio je pješadijski napad na Križ i Hrastovicu (radilo se o koordiniranoj akciji srpskih postrojba i JNA).

Na području grada Siska uveden policijski sat u trajanju od 23,00 do 5,00 ujutro; stupile su na snagu i mjere zamračivanja.

12.09.1991.
JNA i pobunjeni Srbi ulaze u Hrv. Kostajnicu.

13.09.1991.
Hrvatski branitelji zarobili general-bojnika (general-majora) JNA Milana Aksentijevića i više časnika JNA u okolici Karlovca.

Četnici uz pomoć JNA ušle u H. Kostajnicu. Oko 300 branitelja H. Kostajnice predalo se jedinicama TO Bosanske Kostajnice.

Pripadnici JNA ulaze u objekte radne jedinice "Kodričevo" tvornice "Gavrilović" u Petrinji.

14.09.1991.
Srpski teroristi napali hrvatske snage u Topuskom.

JNA iz raznog oružja puca po Petrinji, a oko 17,30 sati pogađa silos "Gavrilovića" te toranj crkve sv. Kate.

Hrvatska Kostajnica pala potpuno u ruke četnika i JNA. Dio branitelja se predao agresoru te je odveden u logor Manjaču kod Banje Luke, dok se drugi dio branitelja probio kroz neprijateljski obruč. Četnici u Petrinji zarobili i strijeljali 14 pripadnika MUP-a i ZNG-a.

15.09.1991.
Prvi napadi JNA višecijevnim raketnim bacačima na središte Novske; učinjena velika materijalna šteta.

16.09.1991.
Hrvatska vojska uništila radarski sustav u vojno-raketnoj bazi Šašina Greda kod Siska, te osovojila tu bazu koju su držali vojnici JNA.

Iz pravca vojarne "V. Gaćeša" počeo minobacački napad na Petrinju, Brest i Mošćenicu.

Iz pravca vojarne "V. Gaćeša" pješaštvo JNA ulazi u grad, a istodobno oko zaobilaznice u Petrinji, te Češkom selu i Drenčini hrvatski branitelji uzvraćaju nadmoćnijem neprijatelju.

Pogođen rezervoar amonijaka u "Gavriloviću" u kojem se nalazi 87 tona amonijaka.

JNA ušla u poslovni krug "Gavrilovića" i razara ga. Sa šest granata pogođena i Drvna industrija "Finel", a granate padaju i na Mošćenicu i Praćeno; pogođeno nekoliko obiteljskih kuća.

Vatrogasna vozila specijalne jedinice iz Zagreba dolaze do Bresta, no JNA ne dopušta gašenje požara u "Gavriloviću". U sisačku bolnicu dovezeno 40-tak ranjenih gardista i civila iz Petrinje, Bresta i Mošćanice; poginuli su pripadnici ZNG-e Stjepan i Zlatko Žugaj.

Četnici su na Kuselju iz zasjede ubili Marka Šebalja, Ivicu Matovinu, Stipu Matovinu i teško ranili Milana Conjara.

Pripadnik četničko-terorističkih postrojba Jugoslav Vidić u krugu MI "Gavrilović" iz skupine radnika izdvojio Stjepana Komesa (rukovao se s predsjednikom Tuđmanom prilikom Predsjednikova posjeta Petrinji)) i mesarskim mu nožem odsjekao ruku; od zadobivene rane Stjepan Komes je umro.

18.09.1991.
Žestoki minobacački napad na Petrinju iz svih oruđa iz pravca vojarne "V. Gaćeša".

Nad Petrinjom srušena dva jugozrakoplova.

Stiže i prva vijest o 17 masakriranih gardista na položajima oko nove bolnice.

19.09.1991.
U Petrinji odd eksplozije poginuo strani novinar Pierre Blancket, a teško ranjen Patrick Giganti.

21.09.1991.
Počeo napad na grad iz zrakoplova, a posebno gađan most na Kupi.

Tenkovi JNA s položaja iznad Češkog sela otvaraju vatru na položaje Hrvatske vojske u Mošćenici i Petrinji. Tom prigodom poginuli su pripadnici ZNG-e Ivica Kunert, Đuro Marković i Milan Klarić.

U večernjim satima vođene su žestoke borbe oko Kupskog mosta prema Brestu, a branitelji su bili prisiljeni prijeći most i organizirati obranu na lijevoj strani Kupe.

26.09.1991.
Pobunjeni Srbi otvorili topničku vatru na mjesto Grabovac i tom prilikom ubili Dubravku Špoljarić (18), Josipu Špoljarić (17) i Ivana Špoljarića (dva mjeseca) i ranili pet civila.

tjekom rujna/listopada 1991.
Četnici razorili župnu crkvu sv. Ante u Drežnik-gradu.

6.10.1991.
Četnici napali selo Novu Drenčinu. U tom su napadu ubili Nikolu Jelekovca i pripadnika ZNG-e Mirka Vidovića, te razorili i zapalili veći broj stambenih i gospodarskih objekata.

8.10.1991.
Pripadnici četničkih postrojba razorili i spalili Drežničko selište i pri tom ubili Anu Hodak, Pavu Hodaka, Nikolu Hodaka i zapalili mjesnu crkvu.

11.10.1991.
Na Baniji srpski pobunjenici zarobili hrvatskog ministra Muhameda Zulića.

15.10.1991.
Najteži napad JNA i pobunjenih Srba na Sisak.

24.10.1991.
Četnici opljačkali, a zatim spalili selo Hrvatski Blagaj, porušili crkvu i potom zaigrali "srpsko kolo".

24. - 30.10.1991.
Četnici zapalili župnu crkvu Sv. Jelene u Rakovici.

28.10.1991.
Četnici napravili pokolj u Lipovači/Drežniku. Tom su prilikom ubili ili zaklali Mariju, Franju, Miru, Matu i Roju Brozinčević i Katarinu Cindrić.

29.10.1991.
Četnici iz zasjede ubili u Uvali kod Rakovice Nikicu Palijana, Milu Pavlića i Milana Rupčića.

1.11.1991.
Pripadnici JNA i pobunjenih Srba oružanim napadom okupirali D. Lađevac i oklolna sela.

Od ispaljene granate sa četničkih položaja u D. Glini poginula Zora Cindrić.

4.11.1991.
Četnici zapalili župnu crkvu Marijina Uznesenja u Cetingradu.

Oslobođen hrvatski ministar Muhamed Zulić.

11.11.1991.
U slunjskim šumama pronađena masovna grobnica ubijenih 20 Hrvata iz Drežnik-grada i okolnih sela.

12.11.1991.
Zrakoplovi JNA bombardirali tvornicu televizora u Slunju.

16.11.1991.
Pripadnici JNA i pobunjenih Srba oružanim napadom okupirali Slunj.

27.11.1991.
Četnici zapalili župnu crkvu sv. Trojstva u Slunju (građenu 1726.) s kompletnim inventarom i crkvenim vrijednostima.

Četnici okupirali Cetingrad te nastavili pljačkom i razaranjem mjesta.

4.12.1991.
Četnici spalili selo Smoljanac i zapalili jedinstvenu drvenu kapelicu sv. Ivana Kristelja u Smoljancu. Tom su prilikom ubili više civila hrvatske nacionalnosti.

5.12.1991.
Uoči sv. Nikole četnici zapalili oltar crkve sv. Nikole u Cvitoviću.

19.12.1991.
Pounjeni Srbi u Kninu proglasili Knin glavnim gradom tzv. Republike Srpske Krajine u sastav koje "ulazi" i Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Zatražili da "RSK" priznaju Srbija i UN.

22.12.1991.
Četnici spalili i razorili Novo selo kod Slunja. Tom prilikom nestali su Ivan Katić i njegova sestra Mande.

1.01.1992.
Četnici u selu Lipovači zapalili žive ljude, civile hrvatske nacionalnosti: Anu Pemper, Barbaru Bašu Vuković, Juru Šebalja, Juru Conjara i Milana Smolčića, a bolesnog mladića Stipu Rukavinu odveli u logor na Manjači gdje je od poslijedica mučenja ubijen.

2.01.1992.
Pripadnici četničkih postrojba ušli u selo Donji Lađevac, općina Slunj, i počinili zločin nad civilima hrvatske nacionalnosti; civile su ubili u kući i potom ih zapalili. Od devet ubijenih, sedam ih je prezimenom Radočaj.

Pripadnici ovih postrojba počinili zločin i nad Hrvatima u selu Furjanu: ubili su sedam civila. Nakon svega spalili su Lađevac, Poljane, Salopek selo i Furjan.

9.02.1992.
Na zasjedanju tzv. Skupštine Republike Srpske Krajine u Glini većinom glasova prihvaćen Vanceov mirovni plan.

16.02.1992. - Skupština republike Srpske Krajine u Glini razriješile Milana Babića s dužnosti predsjednika Republike i zatražila da Vlada RSK podnese ostavku.

16. - 21.01.1992.
Četnici počinili masakr u Polju i Lađevačkom selištu nad hrvatskim civilima. Ubili su Anku Rupa, Franju Šajfara, Josu Šajfara iz Čamerovca, Ivu Radočaja, Rozu Radočaj, Zoru Potnar, Rozu Radočaj i Juru Valentića; ubili su i zapalili Milu Radočaja i Baru Morosavljević.

18.02.1992.
Nepotpuna Skupština RSK u Kninu jednoglasno se izjasnila protiv Odluke skupštine RSK u Glini.

tijekom ožujka 1992.
Pripadnici pobunjenih Srba pogodili župnu crkvu sv. Jurja sa dvije granate i zapalili je. Iz crkve su uzeli sav inventar. Neke slike kasnije su pronađene u pravoslavnim kućama.

18.03.1992.
Četnici zapalili crkvu sv. Nikole u Cvitoviću; izgorio sav inventar.

tijekom svibnja 1992.
Četnici zapalili i razorili župnu crkvu sv. Jurja u Lađevcu (sagrađenu1841. godine).

8.05.1992.
Hrvatski sabor usvojio Prijedlog za donošenje ustavnog zakona o izmjenama i dopunama ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj. Predviđa se formiranje dva srpska autonomna kotara, Knin i Glina sa11 općina u kojima Srbi čine nadpolovičnu većinu.

24.05.1992.
Vojno tužiteljstvo Hrvatske vojske, Operativne zone Split, podiglo optužnicu protiv 23 osobe na čelu sa Milanom Babićem zbog krivičnog djela ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

2.07.1992.
Mirovne snage UN preuzele odgovornost u "ružičastim zonama".

Zapovjedništvo snaga UNPROFOR-a preuzelo odgovornost u Sektoru Sjever.

28.09.1992.
Hrvatski sabor donio Zakon o aboliciji pobunjenih Srba.

30.10.1992.
Skupštine tzv. Republike Srpske i tzv. Republike Srpske Krajine na zajedničkom zasjedanju u Prijedoru usvojile Deklaraciju o ujedinjenju.

18.05.1993.
Delegacije Hrvatske i tzv. Republike Srpske Krajine na sastanku u Topuskom postigle sporazum o obustavi neprijateljstava koji je trebao stupiti na snagu 20.05.1993. u 12,00 sati.

5.06.1993.
Skupština tzv. Republike Srpske Krajine donijela Odluku na zasjedanju u Petrinji da se 19. i 20. lipnja 1993. provede referendum o ujedinjenju Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

11.09.1993.
Četnici gađali prognaničko naselje Gaza u Karlovcu i tom prilikom ubili Josu Bosanca iz Slunja i Milu Žgelu iz G. Furjana.

20.08.1994.
Srpske pobunjeničke vlasti izvele iz konvoja u Maljevcu skupinu civila zajedno sa župnikom Marijanom Ožurom, zlostavljali ih i zadržali u zatvoru. Vlč. Marijana su pustili iz zatvora 10.09.1994.

4.08.1995.
Počela vojnoredarstvena akcija "Oluja" kojom je oslobođeno područje Banovine i prestao postojati UNPA sektor Sjever.

8.08.1995.
Hrvatska vojska stala na granicu Hrvatske i BiH.

Uvod | Ratni zločini u Hrvatskoj | Ratni zločini u Bosni i Hercegovini | Linkovi