Ratni zlocini u Hrvatskoj

RATNI ZLOČINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U
HRVATSKOM PODUNAVLJU 1991. - 1995.

 

Podunavlje KRONOLOGIJA DOMOVINSKOG RATA U HRVATSKOM PODUNAVLJU

1990 | 1991 | 1992 | 1993 | 1994 | 1995


1990.

14. veljace 1990.
Sabor Republike Hrvatske donio odluku da se usvoje amandmani na Ustav SR Hrvatske cime je zapravo ozakonjeno visestranacje.

24. - 25. veljace 1990.

U Zagrebu odrzan Prvi opci Sabor Hrvatske Demokratske Zajednice na kojem je prevladala ideja o pomirenju svih Hrvata.

4. ozujka 1990.

Na Petrovoj Gori odrzan miting Srba iz Hrvatske, ali i onih koji su iz drugih dijelova Jugoslavije dosli huskati ih protiv Hrvata i Hrvatske. Sve poruke, uz otvoreno iskazivano cetnistvo, upucene su protiv Hrvatske, te protiv Tudmana i Racana.

22. travnja 1990.
U Hrvatskoj odrzani prvi posljeratni visestranacki izbori na kojima je u vecini opcina pobijedio HDZ, a i u Saboru je HDZ osvojio vecinu. Za predsjednika je izabaran dr. Franjo Tudman.

30. svibnja 1990.
Odrzana prva sjednica hrvatskog novoizabranog Sabora i proslavljen Dan drzavnosti Republike Hrvatske.

6. lipnja 1990.
U Kninu najavljeno "udruzivanje" sest lickih i sjeverodalmatinskih opcina.

25. srpnja 1990.
Hrvatski Sabor usvojio odluku Predsjednistva Hrvatske o uvodenju povijesnog grba i ukidanju imena "socijalisticka" u nazivu drzave. U Srbu odrzan tzv. Sabor Srba na kome je donesena tzv. "Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj" i osnovano Srpsko nacionalno vijece. SDS ocijenio ovaj skup kao "sastanak Srba bez oruzja".

17. kolovoza 1990.
Nakon sto je delegacija Srba iz Hrvatske primljena u Beogradu u najvisim politickim krugovima, cetiri dana poslije Srbi su u policijskim postajama u Kninu, Obrovcu, Benkovcu i drugdje oteli oruzje i zapoceli blokadu prometa (tzv. balvan revolucija).

24. kolovoza 1990.
Stipe Mesic izabran za clana Predsjednistva SFRJ umjesto Stipe Suvara, a hrvatski Sabor izglasao "Rezoluciju o zastiti ustavnog poretka i nacionalnim pravima u Republici Hrvatskoj".

28. rujna 1990.
Novi ustav Srbije, koji je izglasan, ukida ‘Autonomne ' pokrajine Kosovo i Vojvodinu.

3. listopada 1990.
U podrucju Knina novi balvani i blokada citavog cestovnog i zeljeznickog prometa.

16. listopada 1990.
Uz veliko slavlje i uz veliku svecanost na Trg bana Josipa Jelacica vracen spomenik banu Josipu Jelacicu.

11 . studenoga 1990.
U Makedoniji odrzani prvi posljeratni visestranacki izbor, a tjedan dana kasnije i u BiH. U Srbiji i Crnoj Gori dogodit ce se to 9. prosinca.

19. studenoga 1990.
U Beogradu odrzan osnivacki skup Saveza komunista - Pokret za Jugoslaviju.

29. studenoga 1990.
U Dvoru na Uni uhicen Zeljko Raznjatovic "Arkan" sa vecom kolicinom oruzja i cetnickih obiljezja, a u Beogradu za patrijarha Srpske pravoslavne Crkve izabran patrijarh Pavle.

22. prosinca 1990.
Donesen novi Ustav Republike Hrvatske, u narodu nazvan "Bozicni Ustav".

23. prosinca 1990.
U Sloveniji se na referendumu 86 posto glasaca izjasnilo za samostalnu nezavisnu drzavu Sloveniju.

1991.

4. sijecnja 1991.

U skladu s Ustavom hrvatske drzave predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tudman donio odluku o osnivanju Vijeca za narodnu obranu i zastitu ustavnog poretka. Srbi u Kninu donijeli odluku o formiranju Sekretarijata unutrasnjih poslova Krajine. Tu odluku je donijelo tzv. Vijece Autonomne oblasti Krajine.

9. sijecnja 1991.
Predsjednistvo SFRJ donijelo odluku da se raspuste neregularne snage, a sve oruzje da se preda najblizim jedinicama JNA. Srbija upada u monetarni sustav SFRJ.

11 . sijecnja 1991 .
U selu Sidskim Banovcima nedaleko Vinkovaca osnovano u tajnosti Srpsko nacionalno vijece za Slavoniju i Baranju. U Kninu vec nekoliko dana traje opsadno stanje zbog navodnog upada velikih snaga MUP-a Hrvatske.

17. sijecnja 1991 .
U Mokricama u Sloveniji sastale se delegacije Slovenije i Hrvatske gdje je dogovorena suradnja u sigurnosti i obrani.

23. sijecnja 1991 .
Savezni sekretarijat za narodnu obranu dao ultimatum Hrvatskoj da ce JNA biti upotrijebljena ukoliko se u Hrvatskoj ne napuste "ilegalne oruzane formacije". Sljedeci dan u Hrvatskoj od strane JNA zaredala uhicenja hrvatskih civila optuzenih za ilegalno naoruzavanje.

25. sijecnja 1991 .
U Beogradu razgovaraju rukovodstva Republike Hrvatske i Srbije, a Predsjednistvo SFRJ donosi odluku o razoruzavanju pricuvnog sastava hrvatske policije. Tu vecer vise televizijskih centara prikazalo montirani film o generalu Martinu Spegelju.

31 . sijecnja 1991 .
Vojni sud u Zagrebu donio odluku da se privede general Martin Spegelj. Ova odluka nije nikada ostvarena, ali su se na sudu nalazili uhiceni Viroviticani, medu kojima i Djuro Decak.

7. veljace 1991 .
Janez Drnovsek na sjednici Predsjednistva SFRJ izjavio da ce Slovenija pokrenuti postupak razdvajanja od Jugoslavije.

16. veljace 1991 .
Specijalna postrojba MUP-a Hrvatske smjestila se na Plitvickim Jezerima. Srbi reagiraju balvanima, a u Donjem Lapcu usvojili tzv. Deklaraciju o polozaju i pravima srpskog naroda u Hrvatskoj.

20. veljace 1991 .
Vlada Republike Hrvatske podnijela Saboru dopunjeni Ustavni zakon po kome u Hrvatskoj vrijede samo zakoni Republike Hrvatske.

28. veljace 1991 .
Tzv. Srpsko nacionalno vijece i Izvrsno vijece tzv. SAO Krajine donijelo odluku da se tzv. SAO Krajina "razdruzuje od Hrvatske i ostaje u SFRJ".

9. ozujka 1991 .
U Beogradu odrzan miting opozicije protiv vladajucih socijalista i monopola u informiranju. Miting zavrsio krvavim obracunom policije s demonstrantima i izlaskom tenkova na ulice.

19. ozujka 1991 .
Tzv. Skupstina tzv. SAO Krajine donijela odluku o izdvajanju iz Republike Hrvatske.

31 . ozujka 1991 .
Na Plitvickim Jezerima specijalna postrojba MUP-a Hrvatske u akciji uspostavljanja reda napadnuta od pobunjenih Srba. Umijesala se i JNA. Poginuo hrvatski redarstvenik Josipovic. Uhiceni Goran Hadzic i Bora Savic.

1 . travnja 1991 .
Tzv. Izvrsni savjet Nacionalnog vijeca tzv. SAO Krajine donio odluku da se ta paradrzavna tvorevina pripoji Repubici Srbiji i da u njoj vaze ustav i zakoni Srbije i SFRJ.

2. travnja 1991 .
Srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istocnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar sa Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijece proglasava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. Na barikadama u Brsadinu i Borovom Selu srpski teroristi izazivaju incidente zastrasujuci putnike vatrenim oruzjem. U Borovo Selo iz Srbije dolazi sa svojim dobrovoljcima celnik Srpske radikalne stranke, parlamentarni zastupnik u skupstini Srbije i cetnicki vojvoda Vojislav Seselj.

5. travnja 1991 .
U Kninu izvanredno stanje. Prekinut rad poduzeca i svih ustanova, a narod plase toboznjim upadom jakih snaga MUP-a Hrvatske. U Beogradu se udruzuju nacionalne snage i donosi odluku o osnivanju tzv. Srpske nacionalne garde radi obrane granica tzv. Zapadne Srbije.

8. travnja 1991 .
U Zagrebu u Vojnom sudu zapocelo sudenje generalu Martinu Spegelju u odsutnosti i sedmorici Viroviticana u montiranom procesu. Gradani Zagreba prosvjeduju protiv sudenja.

15. travnja 1991 .
Srbi organiziraju skup u Borovom Selu na kojem govore Vojislav Seselj, Milan Paroski (takoder clan srpskog parlamenta) i Stanko Cvijan, ministar u srpskoj vladi. U govorima oni kao svoj cilj isticu pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji i stvaranje Velike Srbije.

21 . travnja 1991 .
U Jagodnjaku u Baranji Seselj, Paroski i Cvijan pred okupljenim srpskim stanovnistvom drze govore u kojima naznacuju granice Velike Srbije (Seselj: "Virovitica, Karlovac, Karlobag!") i iznose prijetnje Hrvatima (Paroski: "...treba ih pobiti kao kera pored tarabe"). Vojska sve cesce vrsi pokrete oklopnih vozila i demonstrira silu.

Ucestale pljacke putnika na srpskim barikadama.

26. travnja 1991 .
U Banjoj Luci osnovana Zajednica opcina Bosanske Krajine s ocitom namjerom razbijanja BiH, te udruzivanja sa kninskom Krajinom.

2. svibnja 1991.
U Borovu Selu srpski teroristi masakriraju 12 hrvatskih policajaca i ranjavaju 21 osobu.

Srpski teroristi miniraju prugu izmedu Borova Sela i Dalja. To ce tijekom svibnja i lipnja biti svakodnevna aktivnost pobunjenih Srba.

4. svibnja 1991 .
Sahranjeni su ubijeni i izmasakrirani hrvatski redarstvenici stradali u Borovu Selu. U Vinkovcima sahranjen Ivan Vucic, u Otoku Luka Crnkovic i Zoran Grasic, u Tovarniku Marinko Petrusic, u Nijemcima Antun Grbavic, u Novim Jankovcima Mladen Saric, u Nustru Stipan Bosnjak i Zdenko Perica, u Ivankovu Zeljko Hrala i Janko Covic, a sljedeci dan u Jarmini Josip Curea i u Zupanji Mladen Catic.

U Sotinu jugovojska pokusala stvoriti tampon-zonu kao u Borovu Selu, no Hrvati su to onemogucili. U obracunu poginuo predsjednik Srpske demokratske stranke za Sotin Miodrag Nad.

1 . srpnja 1991 .
Ubijen sef osjecke policije Josip Reihl Kir.

3. srpnja 1991 .
Kolona oklopnih vozila (60 tenkova) i transportera s rezervistima JNA krece iz Beograda prema hrvatskoj granici. Veci dio rasporeduje se u Baranji. Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubijaju dvojicu hrvatskih gardista u Vukovaru, Franju Katica i Damira Ivankovica.

4. srpnja 1991 .
Napad srpske paravojske na hrvatske gardiste i policiju u Borovom Naselju. Ubijeno deset civila i deset ranjeno. Pripadnici Zbora narodne garde su istjerali iz rubnih dijelova Borova Naselja ubacene cetnike, te se linije obrane koje su tada postavljene nisu mijenjale sve do sredine studenoga 1991 . god. Kad se u ovaj sukob umijesala jugovojska, pripadnici ZNG-a im unistavaju jedan tenk, i to je prvi unisteni tenk jugovojske u Hrvatskoj.

6. srpnja 1991 .
Hrvatska policija uhicuje 13 srpskih terorista odgovornih za napad u Borovom Naselju.

7. srpnja 1991 .
Od 7. do 10. srpnja JNA, pod izgovorom da sprijecava meduetnicki sukob, provodi invaziju na Baranju. Stvarajuci "tampon zone" izmedu "zaracenih strana", JNA utvrduje pozicije srpskih terorista stavljajuci se otvoreno na njihovu stranu.

Selo Celije, nedaleko Vukovara, napadnuto od srpskih terorista iz Silasa i Bobote. Oko 200 zitelja je prognano. Nakon granatiranja selo je opljackano i spaljeno.

Snage hrvatskog MUP-a i ZNG-a u Tenji pokusavaju uspostaviti ustavni poredak i kada je bilo ocito da ce uspjeti i istjerati cetnike, umijesala se jugovojska i stala na stranu cetnika.

8. srpnja 1991 .
JNA napada policijsku patrolu MUP-a Iloka i ubija policajca Gorana Stipka.

9. srpnja 1991 .
Napadi srpskih terorista na Aljmas i Ilok.

13. srpnja 1991 .
Zrakoplovi JNA u tri navrata raketiraju polozaje hrvatske vojske kod Djergaja, nedaleko Vukovara.

15. srpnja 1991.
Srpski teroristi iz Silasa granatiraju selo Korod, nastanjeno pretezno Madarima.

19. srpnja 1991.
Napad srpskih terorista iz Mirkovaca na Vinkovce. Tri osobe su ranjene, medu njima i jedna devetogodisnja djevojcica.

20. srpnja 1991 .
Dio srpskih civila iz Vukovara napusta grad.

22. srpnja 1991 .
U srpskom napadu poginula su 23 pripadnika MUPa, ZNG-a i civila u Vinkovcima, Starim Jankovcima i Novim Cakovcima.

Zrakoplovi JNA raketirali jedinicu ZNG-a kod Novih Cakovaca. Trojica ubijenih.

Zaustavljen zeljeznicki promet na pruzi Zagreb - Beograd.

24. srpnja 1991 .
U Osijeku dezertiralo 85 vojnika JNA. U Vinkovcima ubojstvo dvojice pripadnika pricuvnog sastava postrojbi ZNG-a od strane dvojice nizih casnika JNA u civilu. Ubijeni su pripadnici pricuvnog sastava ZNG-a Tomislav Hasel i Jozo Sebauer, te pripadnik jugovojske kosovac Goran Mihailovic.

25. srpnja 1991 .
Artiljerijski napad JNA na policijski poligon u Erdutu, kraj Osijeka. Devet poginulih i sedamnaest ranjenih policajaca. U Vinkovcima dezertirala 82 vojnika JNA.

27. srpnja 1991.
U Osijeku iz vojnog kompleksa u gradu na ulice izlaze tenkovi. Svijet obilazi snimka tenka koji gazi ficu crvene boje.

JNA granatira Ilok, cetvoro ranjenih pripadnika ZNGa. Pripadnik "Tigrova" Zoltan Hadrava unistava tenk JNA.

Artiljerijski napad srpskih terorista na Nustar i Ceric.

28. srpnja 1991.
Artiljerijski napad srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar.

29. srpnja 1991 .
Minobacacki napad na Vukovar iz Vojvodine - dvoje mrtvih. Teroristicki napad bombama na policijsku postaju u Belom Manastiru. S broda JNA na Dunavu bombardiran Erdut. Ostecena erdutska tvrdava, spomenik kulture.  Potpredsjednik Predsjednistva Jugoslavije Branko Kostic posjecuje Borovo Selo, sredisnje uporiste srpskih terorista u istocnoj Slavoniji.

30. srpnja 1991 .
Na zaravan kod Iloka stize jaka tenkovska jedinica JNA (oko 50 tenkova).

31 . srpnja 1991 .
Delegacija Madara iz istocne Hrvatske obavjestava predsjednika Tudmana o nepodnosljivim uvjetima zivota zbog ok.ruzenja srpskih pobunjenika.

1. kolovoza 1991 .
Tisuce hrvatskih civila iz Aljmasa, Dalja i Erduta bjeze pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. Srbi masakriraju branitelje i civile koje su zatekli. Dvosatno bombardiranje Vukovara i Borovog Naselja od strane srpskih paravojnih postrojbi i JNA.

2. kolovoza 1991 .
Iz Iloka i okolnih sela iseljava vecina zena i djece.

3. kolovoza 1991.
Cetnici kradu pet autobusa kojima su trebali biti evakuirane hrvatske izbjeglice iz Dalja, Erduta i Aljmasa.

7. kolovoza 1991 .
Artiljerijski napad na Beli Manastir.

Bombardirani civilni ciljevi u Vukovaru. Posebice je na meti Borovo Naselje gdje se vodi pravi rat.

8. kolovoza 1991 .
Madarska ulaze protest zbog povrede madarskog zracnog prostora od strane zrakoplova JNA.

11. kolovoza 1991 .
Razmjena 10 zarobljenih pripadnika srpskih neregularnih postrojbi za 10 hrvatskih policajaca i civila.

12. kolovoza 1991.
Srpska paravojska puca na lijecnicki tim u Sarvasu kod Osijeka.

13. kolovoza 1991 .
Srpska paravojska otima 1 8 Hrvata iz Orolika i odvodi ih u Srbiju.

Vukovar tucen s broda JNA na Dunavu. Artiljerijski napadi na Osijek i Beli Manastir.

16. kolovoza 1991.
Beogradski kriminalac Zeljko Raznjatovic Arkan preuzima "kontrolu" u Staroj Tenji.

17. kolovoza 1991.
Nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronadeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penica.

19. kolovoza 1991.
Zrakoplovi JNA bombardiraju Osijek - dvije zene smrtno stradale. Pogodena je osjecka katedrala i industrijski pogoni.

21 . kolovoza 1991.
Jak artiljerijski napad na Osijek i okolna sela, ranjen&127 23 civila. Samoproglaseni voda srpskih terorista Arkar zahtijeva predaju grada u roku od 24 sata.

23. kolovoza 1991.
Madarske vlasti prijete obaranjem zrakoplova JNA ukoliko ponovno povrijede madarski zracni prostor.

24. kolovoza 1991.
Pripadnik ZNG-a Luka Andrijanic srusio nad Borovim Naseljem dva neprijateljska zrakoplova. Nakon niza napada na ovaj dio Vukovara, ZNG je zaprijetila odgovoriti ako se napadi nastave.

26. kolovoza 1991.
JNA i srpske paravojne postrojbe napadaju Vukovar i Kijevo. Nakon artiljerijskih napada i teskog bombardiranja iz zrakoplova, pri cemu su koristene medunarodnim konvencijama zabranjene kazetne bombe, uslijedio je jak pjesacki napad. Kontinuirani napadi potrajati ce cijeli tjedan.

29. kolovoza 1991.
Kako je bilo ocito da se u Vukovaru, sto se tice obrane, dogodilo cudo i da se pokazalo da se moze zaustaviti treca vojna sila u Europi, povjerenik Vlade Republike Hrvatske za opcinu Vukovar Marin Vidic - Bili uspio je dobiti za obranu Vukovara profesionalnog vojnika Milu Dedakovica - Jastreba. Toga dana civili i vecina branitelja napustaju selo Sotin, a tenkovi JNA zauzimaju Vucedol.

2. rujna 1991 .
U nazocnosti celnika mirovne misije EZ-a Hansa Van den Broeka u Beogradu je potpisan dokument o obustavi vatre i uvodenju monitoring misije EZ-a. Dokumente su potpisali predsjednik Predsjednistva Stipe Mesic, premijer Ante Markovic i republicki celnici. Srpsko-crnogorski blok neuspjesno je pokusao sprijeciti potpisivanje dokumenta. Sva potpisana primirja se, na zalost, nikada nece odnositi na Vukovar i tamo se nece primjenjivati.

3. rujna 1991.
Usprkos dogovora o obustavi vatre, cjelodnevni artiljerijski napad na Osijek. Ubijeno je 14 osoba, a 28 ih je ranjeno. Svakodnevno se granatiraju i Vinkovci, posebno iz cetnickog uporista Mirkovaca koje od grada dijeli samo zeljeznicka pruga.

JNA i cetnici okupirali selo Bilje.

Nastavljeni napadi na Vukovar s teritorija Vojvodine.

4. rujna 1991.
Sasvim je ocito da je jugovojska na Vukovaru zapela i stoga se u Generalstabu te vojske odgada sedmodnevna ofanziva za sredinu rujna. U meduvremenu grad se razara s odstojanja.

6. rujna 1991.
U napadima na Osijek ostecena crkva sv. Petra.

7. rujna 1991 .
Hrvatski branitelji Tordinaca, pokraj Vinkovaca, odbijaju napade JNA i srpske paravojske i nanose im teske gubitke. Tordinci su jos od 2. svibnja u poluokruzenju.

10. rujna 1991.
U artiljerijskom napadu JNA na Osijek pogoden djecji vrtic i franjevacki samostan.

12. rujna 1991 .
Na Vinkovce pada preko 500 projektila. Ovaj napad je uslijedio nakon ultimatuma zapovjednika vojarne kapetana Djordevica koji je najavio da ce Vinkovce sravniti sa zemljom.

13. rujna 1991.
Devet civila ubijeno je u napadu tenkova JNA na tvornicu "Borovo" u Vukovaru. Nastavljaju se razarati Vinkovci i Osijek i borbe za zauzimanje vojarni u ovim gradovima.

15. rujna 1991 .

U artiljerijskom napadu srpske paravosjske na osjecku bolnicu ubijene cetri osobe. U Vinkovcima su razarali baroknu jezgru grada, a bolnica je napadana sa svega 400 metara udaljenosti iz Mirkovaca.

16. rujna 1991.
Hrvatski branitelji u Osijeku unistili 10 tenkova JNA. Neprekidni napadi na osjecku bolnicu.

JNA predaje dom JNA u Osijeku hrvatskim snagama.

17. rujna 1991 .
Hrvatske snage borbom zauzele vojarne u Osijeku. Jugovojska napusta Osijek izvlaceci kompletno oruzje, a posebice sa zloglasnog poligona "C". Te ce snage ojacati napade na Vukovar.

18. rujna 1991 .
Hrvatske snage borbom zauzele dvije vojarne i dom JNA u Djakovu.

20. rujna 1991 .

JNA i cetnici napali selo Tovarnik. Tu ce branitelji uspjeti zaustaviti kolonu vozila sa 10.000 vojnika koja se kretala od Beograda i preko Sida se prikljucivala napadima na Hrvatsku. Dva dana kasnije napadnuta je i Ilaca.

21 . rujna 1991 .
Zrakoplovi JNA bombardiraju svoje postrojbe kod Opatovca, 120 vojnika je ubijeno ili ranjeno.

22. rujna 1991 .
Hrvatski predsjednik Tudman i general JNA Kadijevic potpisuju obustavu vatre. Usprkos potpisanog primirja nastavljaju se napadi na hrvatske gradove i sela. Posebice su siloviti napadi na istoku Slavonije i zapadnog Srijema.

24. rujna 1991 .
Zrakoplovi JNA napadaju centar Vinkovaca. U napadu su uz kazetne i fosforne bombe koristeni i projektili s kemisjkim oruzjem (otrovnim plinovima).

26. rulna 1991 .
JNA upucuje ultimatum za predaju sela Lovasa.

28. rujna 1991 .

JNA upucuje ultimatum za predaju sela Bapske.

30. rujna 1991 .
JNA i cetnici potpuno okupirali selo Sotin. Ulazeci u selo zarobljene branitelje su vezali za tenkove i vukli ih za sobom.

1. listopada 1991.
Neprijateljske postrojbe zauzele selo Marince, pa je tako Vukovar upao i u treci obruc i nasao se u potpunom okruzenju. Kod Marinaca su se spojile snage koje su napadale od strane istoka tj. iz Srbije i snage novosadskog i tuzlanskog korpusa.

2 listopada 1991.
JNA i cetnici okupirali selo Ceric.

3. listopada 1991.

Izveden je prvi pokusaj zauzimanja Nustra cime bi u nezavidan polozaj dosli Vinkovci. Neprijatelj odbijen i naneseni su mu veliki gubici.

4 listopada 1991.
U napadima na Vukovar unisteno je oko 100 tenkova i 150 oklopnih vozila. Poginulo je 4200 vojnika JNA i pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, a preko 8000, ih je ranjeno.

JNA napada sela Sarengrad i Bapsku.

5 listopada 1991.
Izveden jos jedan pokusaj da se zauzme selo Nustar. Ovaj put neprijatelj je ostao bez 5 tenkova i 4 oklopna transportera, pa Nustar postaje simbolom uspjesne obrane.

8 listopada 1991.
Glavni tajnik UN-a Javier Perez de Cuellar imenuje Cyrusa Vancea svojim osobnim izaslanikom za prostore bivse Jugoslavije.

10 listopada 1991.
JNA i cetnici okupirali selo Lovas. Izvrsen do tada neviden zlocin nad civilnim pucanstvom.

Srpske oruzane snage pod imenom Teritorijalne obrane Slavonije i zapadnog Srijema pripojene JNA.

12 listopada 1991 .
Raketiranje Vukovara pri pokusaju ulaska u grad humanitarnog konvoja. (Na osnovu dogovora hrvatskih vlasti i JNA humanitarni konvoj predvoden promatracima EZ trebao je biti pusten u grad). Konvoj ce imati vise pokusaja da ude u Vukovar, no to je sve bila igra jugovojske koja je ovaj konvoj koristila za pregrupiranje snaga, a sprijecen je vec uspjesan proboj nasih snaga u Marince.

JNA postavlja ultimatum o predaji Iloka i ulasku jedinica JNA u grad. U Vinkovcima formirano zapovjednistvo Operativne skupine Vukovar Vinkovci -Zupanja kojom zapovijeda Mile Dedakovic - Jastreb.

14 listopada 1991.
JNA i cetnici okupirali selo Opatovac, Mohovo, Sarengrad i Bapsku.

17 listopada 1991.
Eksodus 10.000 hrvatskih izbjeglica iz Iloka i okolnih sela, prisiljenih da se odreknu imovine. Izbjeglice svjedoce o masovnim smaknucima.

18 listopada 1991.
Francuska organizacija "Lijecnici bez granica" dovodi humanitarni konvoj u Vukovar. Pri evakuaciji ranjenika 19. listopada jedno vozilo naislo na minu. Ranjene su dvije medicinske sestre. Evakuirano je 114 teskih ranjenika, dok ih u gradu ostaje jos oko dvije stotine.

25 listopada 1991 .
Zauzeto selo Tordinci koje je i pored potpunog okruzenja odolijevalo napadima gotovo sest mjeseci.

28 listopada 1991.
Zrakoplovstvo JNA bombardiralo kazetnim bombama madarsko selo Barcz. Prosvjedi madarske vlade.

2. studenoga 1991 .
Gubljenjem Lusca obrana Bogdanovaca je potpuno odvojena od obrane Vukovara. Time je nastala opasnost 'cijepanja' Vukovara i razdvajanja obrane samog grada od Borova Naselja, sto bi onda dovelo do pada Vukovara. Topnicka podrska koju je od 12. listopada Vukovar stalno imao sa vinkovackog produzila je obranu grada.

3 studenoga 1991 .
Tri madarska rijecna broda napadnuta na Dunavu minobacackim projektilima srpske paravojske.

6 studenoga 1991.
U okupiranoj Baranji JNA i srpska paravojska provodi pljacku i teroriziranje preostale nesrpske populacije. Jedan od prvih akata samoproglasene srpske vlasti bilo je otpustanje s posla preostalih Hrvata.

10. studenoga 1991.
Izgubljeno selo Bogdanovci, a neprijatelj nad zatecenim civilima vrsi nevideni masakr.

12. studenoga 1991 .
Nastavljaju se napadi na Osijek. Od pocetka napada s osjeckog podrucja u osjecku bolnicu dopremljeno je oko 2600 ranjenika od kojih je 370 umrlo.

15. studenoga 1991 .
Potpisana obustava vatre izmedu predstavnika hrvatske vlade i JNA. Usprkos primirju, nastavljaju se napadi na hrvatske gradove.

17. studenoga 1991 .
JNA i cetnici okupirali selo Nijemce.

18. studenoga 1991 .
Vrhunac napada na Vukovar. Teska razaranja i uzastopni pjesacki napadi. Nakon tri mjeseca otpora hrvatskih branitelja probijena obrana grada. JNA odbija evakuaciju civila i ranjenika iz grada.

19. studenoga 1991 .
Vukovar okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe. Masovna smaknuca, pljacka i progon civilnog pucanstva. 260 ranjenika iz vukovarske bolnice odvedeni na farmu Ovcara i strijeljani. Vecina izbjeglica uputila se u slavonske gradove i Zagreb. Oko 450 ranjenika i 2000 izbjeglica odvedeni su u Srbiju. 21. listopada insenacijom price o "ubijenoj" srpskoj djeci u Borovom Selu, koju preuzima agencija Reuter, Srbi pokusavaju medijski prikriti vlastite zlocine pocinjene nakon pada Vukovara.

20. studenoga 1991 .
JNA i cetnici zauzeli selo Ernestovo.

24. studenoga 1991 .
Osijek, Vinkovci i okolna naselja izlozeni neprekidnim artiljerijskim i pjesackim napadima.

JNA i cetnici okupirali selo Laslovo.

5. prosinca 1991.
270 hrvatskih zatocenika - vukovarskih civila oslobodeno je posredstvom Crvenog kriza iz srpskih koncentracijskih logora u Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu i Nisu.

JNA i cetnici protjeruju sve stanovnistvo iz Antunovca. Za posjeta Vinkovcima francuskog ministra za humanitarna pitanja Bernarda Kouchnera i njegove delegacije JNA granatira vinkovacku bolnicu.

8. prosinca 1991 .
Punih pet i pol sati JNA i srpska paravojska granatiraju Osijek.

10. prosinca 1991 .
Na granici Bosne i Hrvatske (Slavonski Samac) razmijenjena 661 Vukovarca za zarobljene srpske vojnike.

19. prosinca 1991 .
Srbi u Kninu proglasavaju podrucja sto su ih okupirali u Hrvatskoj za nezavisnu drzavu "Republiku Srpsku Krajinu".

1992.

2. sijecnja 1992.

U Sarajevu je odrzan sastanak vojnih predstavnika Republike Hrvatske i JNA na kojemu je potpisan sporazum o bezuvjetnom prekidu vatre.

3. sijecnja 1992.
U Sarajevu potpisan Vanceov plan o prekidu rata u Hrvatskoj i slanju snaga UN-a.

15. sijecnja 1992.
Medunarodno priznanje Republike Hrvatske.

16. veljace 1992.

Uz veliki pritisak Slobodana Milosevica, na tzv. Skupstini u Glini smijenjen voda pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babic, a na njegovo mjesto postavljen Goran Hadzic.

18. veljace 1992.
Ministri inozemnih poslova EZ-a usvojili "Deklaraciju o Jugoslaviji".

21 . veljace 1992.
Vijece sigurnosti Rezolucijom br.743, prihvacajuci preporuku novog glavnog tajnika UN-a Butrosa Butrosa Galija i uzimajuci na znanje trazenje jugoslavenske vlade, na razdoblje od 12 mjeseci utemeljuje UNPROFOR za privremeni angazman u zaustavljanju borbi u Hrvatskoj i stvaranje uvjeta sigurnosti i mira.

26. ozujka 1992.
Iz Sarengrada protjerano 170 Hrvata koji su u Slavonski Samac stigli preko Srijemske Race i Brckoga.

7. travnja 1992.
Vijece sigurnosti Rezolucijom br. 749 odobrava potpuno rasporedivanje UNPROFOR-a. Zastitne snage rasporedene na hrvatskim podrucjima pod zastitom UN-a (UNPA) koja su podijeljena u cetiri sektora: Istok, Zapad, Sjever i Jug.

26. travnja 1992.
Srpski pobunjenici srusili toranj katolicke crkve u Aljmasu.

8. svibnja 1992.
Smijenjeno 40 generala jugoslavenske vojske, medu ostalima i Blagoje Adzic.

22. svibnja 1992.
Republika Hrvatska primljena u Organizaciju Ujedinjenih Naroda.

2. kolovoza 1992.
Drugi visestranacki izbori u Hrvatskoj. Pobijedila Hrvatska demokratska zajednica.

1993.

6. travnja 1993.
Nakon nekoliko krugova pregovora, pod pokroviteljstvom supredsjedatelja Upravljackog odbora Mirovne konferencije o bivsoj Jugoslaviji, hrvatska Vlada i lokalne srpske vlasti potpisali su sporazum o primjeni Rezolucije br.802 Vijeca sigurnosti.

17. prosinca 1993.
Predstavnici hrvatske Vlade i lokalnih vlasti potpisali su sporazum o primirju koje bi trajalo od 23. prosinca do 15. sijecnja. Primirje je nastavljeno i nakon 15. sijecnja.

1994.

29. ozujka 1994.
Potpisan Zagrebacki sporazum o prekidu vatre. U pregovorima izmedu hrvatskog drzavnog izaslanstva i predstavnika lokalnih srpskih vlasti sudjelovali veleposlanici Rusije i SAD, gospooda Kerestedzijanec i Galbraith, veleposlanici ICFY-a gospoda Ahrens i Aide, te zapovjednik UNPROFOR-a general De Lapresle.

1 . srpnja 1994.
Hrvatski prognanici poceli blokadu nadzornih tocaka UNPROFOR-a prema UNPA u znak prosvjeda zbog nedjelotvornosti zastitnih snaga. Blokada je trajala do 22. kolovoza.

21 . prosinca 1994.
Otvoren dio autoceste Zagreb - Lipovac kroz UNPA sektore Zapad i Istok slijedom sporazuma od 2. prosinca.

1995.

30. sijecnja 1995.
Pregovaracka skupina pod nazivom Z-4 predstavila nacrt plana o politickom rjesenju reintegracije hrvatskih okupiranih podrucja. Hrvatska strana pristala je razmotriti plan, dok su ga kninske vlasti odbile primiti dok ne dobiju jamstvo Vijeca sigurnosti da ce mandat UNPROFOR-a biti produzen i nakon 31. ozujka.

1 . svibnja 1995.
U akciji Bljesak oslobodeno cijelo podrucje zapadne Slavonije.

4. kolovoza 1995.
Pocela velika vojno-redarstvena akcija Oluja'95.

7. kolovoza 1995.
Ministar obrane Gojko Susak objavio zavrsetak operacije "Oluja".

8. kolovoza 1995.
Hrvatske postrojbe stale na granicu Hrvatske i BiH.

Uvod | Ratni zločini u Hrvatskoj | Ratni zločini u Bosni i Hercegovini | Linkovi