17. studenoga 2008.
Gospić: Misa u povodu 100. obljetnice rođenja mučenice s. Žarke Julijane Ivasić
S. Žarku partizani su strijeljali na groblju u Gospiću 16. svibnja 1946. godine
Gospić, (IKA) - U Gospiću je 16. studenoga slavljena misa u povodu 100. obljetnice rođenja sestre Žarke Julijane Ivasić, koja je mučki pogubljena od komunističke vlasti strijeljanjem uza zid kapele svete Marije Magdalene na groblju u Gospiću 16. svibnja 1946. godine. Koncelebrirano misno slavlje u gospićkoj katedrali u 11 sati predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac, a suslavili su gospićki dekan i župnik pop Ante Luketić te vikar don Anđelko Kaćunko. Pozdravljajući vojnoga ordinarija na početku slavlja župnik Luketić je istaknuo da je razlog pozivanja mons. Jezerinca na to slavlje činjenica što potječe iz krašićkog kraja ter je istaknuo zanimljivu podudarnost da u isto vrijeme gospićko-senjski biskup Mile Bogović s istom nakanom predvodi misno slavlje u Krašiću, u kojem je s. Žarka rođena. Župnik je ujedno Gospićanima, koji čuvaju uspomenu na život i djelo s. Žarke, prenio pozdrave časne majke sestara Milosrdnica Blage Bunčuga.
U propovijedi mons. Jezerinac je opisao životni put sestre Žarke, koja je rođena 18. studenoga 1908. Iz rodnog Krašića odlazi 1931. u samostan Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu, gdje je odlučila svoj život posvetiti njezi bolesnika. Služila je u bolnicama u Gračacu, Banjoj Luci i Petrinji, a od 1939. u Otočcu, gdje se za vrijeme Drugoga svjetskog rata od bolesnika i ranjenika ni danju ni noću nije odvajala. S jednakom je ljubavlju njegovala sve ranjenike različitih sukobljenih vojska. U svakome je bolesniku i ranjeniku vidjela Gospodina Isusa. Tako je u služenju potrebnima nalazila smisao svoga života, istaknuo je biskup.
"Kad su partizani 1945. godine došli na vlast, proklamirali su novu ideologiju u kojoj život jedne časne sestre nije puno značio. Život pak časne sestre koja je njegovala ranjenike, i pobjedničke i poražene vojske, nije značio ništa. Život dapače svakoga čovjeka samo je toliko za njih vrijedio koliko je koristio njihovu poretku. Sve je drugo, milom ili silom, moralo nestati. I časna sestra milosrdnica Žarka Ivasić morala je umrijeti. Ne zbog nekog zla koje bi počinila, nego radi vjere koju je svjedočila. Zajedno s drugim dvjema časnim sestrama komunističke su je vlasti lažno optužile da je prokazivala ranjene partizane koje je njegovala. Strijeljali su je uza zid kapele svete Marije Magdalene na gospićkom groblju, gdje joj tijelo i danas počiva", rekao je mons. Jezerinac te istaknuo da su partizani, prema pisanju Glasa Koncila, samo u Gospiću i njegovoj neposrednoj blizini, u dvije godine nakon ulaska u grad 4. travnja 1945. godine, bez dokazane krivnje na razne načine ubili više od 3.500 osoba. Žrtve su bili muškarci i žene, mladići i starci, intelektualci i seljaci; ljudi svake dobi i zanimanja, a među njima i mnogo svećenika.
"Sasvim je sigurno, braćo i sestre, da su mnogi od njih mogli ostati na životu da su se stavili u službu komunističke ideologije. Da je ubijena časna sestra Žarka izdala Boga, da je napustila svoj redovnički poziv, da se stavila u službu bezbožnog sustava, bila bi sigurno za svoj rad odlikovana, hvaljena i slavljena. U to su vrijeme svaki svećenik ili časna sestra, da su Boga i svoje zvanje izdali, mogli uživati sve privilegije komunističke vlasti. Mogli su dakle ne samo živjeti, nego i sve životne pogodnosti imati. A zašto nisu? Zašto su radije izabrali smrt nego li život? Zašto je noć prije smaknuća sestra Žarka u samici gospićkog zatvora u pjesmi i molitvi smireno iščekivala kraj ovozemaljskog života? Pa zato jer je znala smisao svoga života i jer je ispunila smisao svoga života. Evo, drage volje umirem - kazala je prije strijeljanja - nevina sam i neću Bogu odgovarati za ono što me optužuju", naveo je biskup posljednje riječi s. Žarke.
Nastavljajući u propovijedi razmišljanje o potrebi da svaki čovjek dade odgovor na bitna pitanja svoga života, mons. Jezerinac je naglasio da nam Isus Krist, u evanđeoskoj prispodobi o talentima, otkriva smisao našeg života. Isus nas uči da je naš život dar Božji i da smo zato dužni sve darove, naravne i nadnaravne kojima nas je obdario, upotrijebiti prema svrsi koju je On sam odredio. Trebamo sve Božje darove, sve naše talente uložiti u ljude, jer ljudi su jedina Božja banka na ovoj zemlji u kojoj se povjereno nam blago može umnožiti, oploditi, uvećati i gdje nitko drugi ne može napraviti konačni obračun osim našega Gospodina Isusa Krista. Jer su svi ljudski sudovi krivotvorina pred Sucem koji dolazi, pred Gospodinom našim Isusom Kristom. "U toga je Suca vjerovala, za njegov je sud živjela, pred toga je Suca pjevajući otišla sestra Žarka Ivasić. Mi smo uvjereni da je čula njegove riječi: 'Valjaš, službenice dobra i vjerna. U malome si bila vjerna, nad mnogim ću te postaviti. Uđi u radost gospodara svoga.' Toliko smo uvjerenu u tu presudu Vječnoga suca da se Crkva sprema pokrenuti proces njezina proglašenja blaženom. Uvjereni smo u to, jer Crkva pamti, redovnička zajednica Sestara milosrdnica pamti, svi koji su poznavali sestru Žarku pamte da je ta redovnica sve što je imala uložila u braću i sestre Gospodina Isusa. Život je svoj shvaćala i prihvaćala kao Božji dar i zato se kao redovnica posvetila Bogu. Sa svim svojim sposobnostima, sa svim Božjim talentima, kao sestra milosrdnica, služila je ugroženima: gladnima, žednima, bolesnima, ranjenima, utamničenima...", istaknuo je mons. Jezerinac na kraju propovijedi i naveo da se za s. Žarku može reći da je talente, o kojima govori evanđelje, uložila na pravo mjesto i na pravi način. Bila je postojana u svom zvanju i nije dopustila da je ikakva pristranost odvrati od poslanja milosrđa prema svakom čovjeku. Svakog je čovjeka ljubila Kristovom ljubavlju, rekao je biskup i naglasio da mučeništvo službenice Božje sestre Žarke Ivasić postaje izazov za naše vrijeme. Upitao je, što mi činimo s našim darovima, s našim talentima, u što zapravo svoj život ulažemo, ter je zaključio da je sestra Žarka čudo milosti Božje i primjer što Bog može učiniti od osobe koja mu se do kraja predaje. "Ona je Božje čudo, ali i dar našemu narodu. Ona je posebni Božji dar gradu Gospiću, vjernicima ovoga grada i uzor mladima", rekao je mons. Jezerinac izrazivši nadu da će Crkva i s. Žarku uskoro proglasiti blaženom.
Na kraju mise župnik Luketić je zahvalio biskupu Jezerincu na podršci koju je svojim dolaskom u Gospić pružio vjernicima, a poglavito vojnicima i policajcima čiji je ordinarij, o kojima duhovnu skrb vodi gospićki župnik. Biskupu je za sjećanje predao portret s. Žarke. Liturgiju je svojim pjevanjem obogatio župni zbor pod ravnanjem s. Velimire Marinović. (IKA)

 

 


 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | Nekretnine | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre