HIC

 

vijesti-biH

made in croatia, suvenir proizvodi

 

07. listopada 2018.
BiH
U Bosni i Hercegovini se održavaju opći izbori, biračka mjesta otvorena u 7 sati

glasačka kutija

U Bosni i Hercegovini jutros u 7 sati otvorena su biračka mjesta na kojima više od 3 milijuna 300 tisuća građana bira vlast za iduće četiri godine.

Do 11 sati izašlo 11,41 % birača


 Biračka mjesta otvorena su do 19 sati. Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) najavili su da će prve preliminarne rezultate za Predsjedništvo BiH objaviti oko ponoći. Očekuje se da će važnije političke stranke to učiniti ranije, u prvim satima nakon glasovanj

Na izbore je do 11 sati izašlo oko 11,41 posto birača, što je oko 3 posto manje nego na izborima prije četiri godine, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Branko Petrić.
Izbore u BiH već godinama karakterizira razmjerno nizak odaziv birača koji u proteklih desetak godina nikada nije bio veći od 55 posto. 

Glasovanje i brojenje listića nadzire 6500 promatrača iz nevladinih organizacija i institucija, uključujući njih 1500 iz inozemstva. Sve političke stranke koje sudjeluju na izborima također su delegirale svoje promatrače, njih čak 60 tisuća. Prvi put na ovim izborima bit će prozirne glasačke kutije, kako bi se spriječila krađa listića, što bi trebalo omogućiti transparentne izbore.

    



Nepravilnosti na biračim mjestima

Više desetaka biračkih mjesta diljem zemlje nije otvoreno na vrijeme. Kasnilo se od deset minuta pa gotovo do cijelog sata. Razlozi su doslovno banalni. Od toga da biračko mjesto nije bilo spremno i čisto,
preko toga da su se razboljeli članovi izbornih komisija, odnosno da su zaboravili ključ od birališta, pa sve do nestanka struje, ali i policijskih intervencija. Ovo posljednje dogodilo se u Sarajevu, u općini Novi grad u kojoj je na birališno mjesto desetak minuta prije 7 sati jedan od birača silom pokušao ući i prvi glasovati. Uobičajene primjedbe brojnih nestranačkih i stranačkih promatrača da se u blizini glasačkih mjesta nalaze stranački plakati, gotovo nitko više i ne bilježi. 

Na glasačkom mjestu u Sarajevu, otvorenom s 15 minuta kašnjenja, prvi glasač bio je bosanskohercegovački kardinal Vinko Puljić. Obavio je svoju građansku dužnost, kaže i pozvao građane da učine isto. "Smatram da je to i građansko pravo, ali i građanska dužnost. Stalo mi je da u ovoj zemlji krene jedan proces razvoja i stvaranja strategije jednakopravnosti", poručio je Puljić.

Kandidat za člana Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako će se već nakon ponoći znati jasna poruka birača - želja za brzim napretkom prema Europskoj uniji i BiH kao države s racionalnim i modrnim društvom u kojem će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna. Uvjeren je da tako stvari vide građani i bosanske i hrvatske i srpske nacionalnosti. Po njegovim riječima, posljednji razgovori s čelnicima srpskih i bošnjačkih stranaka ohrabruju da bi moglo doći do partnerstva za provedbu brojnih reformi.

"Najveća želja mi je da izbori budu fer i korektni. Da se poštuje volja naših građana, u što sam skeptična, i da izlaznost bude što veća. Znamo da će izaći oni koji su poslušni, ali bih voljela da na glasovanje izađu oni koji su obespravljeni", poručila je kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Diana Zelenika



Bira se tročlano Predsjedništvo , zastupnici Zastupničkog doma parlamenta BiH i FBiH


Bira se novi sastav tročlanog Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH te
zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Biraju se i novi predsjednik i dva dopredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH. Za 518 pozicija na različitim razinama vlasti natječe se gotovo sedam i pol tisuća kandidata iz 58 političkih stranaka i 36 koalicija te 34 neovisna kandidata.

Glasovanje i brojenje listića nadzire 6500 promatrača iz nevladinih organizacija i institucija, uključujući njih 1500 iz inozemstva. Sve političke stranke koje sudjeluju na izborima također su delegirale svoje promatrače, njih čak 60 tisuća. Prvi put na ovim izborima bit će prozirne glasačke kutije, kako bi se spriječila krađa listića, što bi trebalo omogućiti transparentne izbore. 


Zbog postojećeg izbornog zakona u Federaciji BiH, gdje svi upisani birači imaju pravo birati hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, postoji realna mogućnost da dođe do nadglasavanja volje hrvatskog naroda. Pa je zato glavni cilj ove predizborne kampanje bio motivacija hrvatskog dijela glasača da izađu u što većem broju na izbore kako ne bi ovisili o drugima.



HRT-ova novinarka i izvjestiteljica Elizabeta Gojan u svom osvrtu kaže da bi ovi, do sada najneizvjesniji izbori u BiH, mogli izazvati tektonske promjene.
 U BiH bi mogli još više osnažiti, ionako jasan i u svakodnevnom životu svugdje osjetan utjecaj Turske i arapskih zemalja, prije svega u Federaciji BiH, a onda Rusije i Srbije - u Republici Srpskoj. To već postaje prevelik diplomatski zalogaj za Sjedinjene Države - uostalom, trenutačnu administraciju predsjednika Donalda Trumpa ionako ne zanima vanjska politika, od međunarodnih odnosa samo Sjeverna Koreja, Kina i možda, ponekad, znamo zašto, Rusija - i Europsku uniju, koja ostaje sama na brisanom prostoru.
BiH, zemlja koje nema, bar ne onako uređene kako su je vidjeli potpisnici Daytona, najviše štete i nepravde donosi Hrvatima. Oni se iseljavaju, i u takvim će se uvjetima nastaviti iseljavati, ustvrdila je Gojan.

Zato je najvažnija borba ona za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ona između Draga Čovićaiz HDZ-a BiH, za kojeg će glasovati Hrvati okupljeni oko nacije i domovine, i Željka Komšića iz Demokratske fronte, koji na to mjesto može zasjesti treći put, ali izabran većinom glasova Bošnjaka. Predsjedništvo odlučuje o vanjskoj politici i sigurnosti države, prema Daytonu, ono je, zapravo, pomoćno tijelo Vijeća ministara BiH. Znači, bez njega se ne može donijeti ni proračun države.

Još je veća enigma popunjavanje gornjeg doma parlamenta Federacije, Doma naroda, koji bi trebao biti balans između Bošnjaka i Hrvata, u kojem Hrvati imaju mogućnost nacionalnog veta. Bez njega, bošnjačko-hrvatski entitet, pa onda i država Bosna i Hercegovina - potpuno su paralizirani. I zato bi mogući izbor Željka Komšića glasovima Bošnjaka lako mogao biti početak još većeg kaosa, smanjio bi, ionako minimalne mogućnosti, za neki budući kompromis legitimno izabranih hrvatskih i bošnjačkih predstavnika oko budućnosti Bosne i Hercegovine, rekla je Gojan.



Više o ovome u nastavku




hrt/ HIC.hr
foto:

 


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre