HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
vijesti-regija
made in croatia, suvenir proizvodi

 

06.studenog 2018.
SLOVENIJA
Poznati dijelovi slovenske tužbe protiv Hrvatske

pirangejt

Europska unija u najnovijem broju službenog lista objavila je sažetak tužbe koju je slovenska vlada podnijela protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražnog rješenja o graničnom prijeporu, čime je predmet te tužbe po prvi put u glavnim crtama postao javno dostupan, objavili su slovenski mediji.

Članak na službenom listu EU-a možete pročitati ovdje
Sve o sporu pogledajte ovdje

Kako navode slovenska agencija STA i javni RTV servis, slovenska tužba odnosi se na navodno kršenje europske pravne stečevine jer Hrvatska ne poštuje odluku arbitražnog suda i odbija implementirati presudu arbitara, koju Slovenija smatra obvezujućom za obje strane.

Slovenija u tužbi predlaže da sud EU-a u Luksemburgu konstatira da je Hrvatska kršila članke 2 i 4 ugovora o EU, uredbu o zajedničkoj ribolovnoj politici, schengenska pravila o kretanju osoba preko granice te direktivu o uspostavi okvira za pomorsko prostorsko planiranje, prenose slovenski mediji sažimajući predmet tužbe objavljen u službenom listu EU-a.

Osim toga, Slovenija u tužbi navodi kako Hrvatska "jednostranim nepoštivanjem" arbitražne presude odbija vladavinu prava kao temeljnu vrijednost EU-a, onemogućuje Sloveniji da provodi suverenost nad "nekim dijelovima njenog teritorija", a ujedno i krši "dužnost lojalne suradnje" s EU-om i Slovenijom u skladu sa 4. članom Ugovora EU-a.

U slovenskoj tužbi, prenose slovenski mediji, navodi se da postupci Hrvatske "ugrožavaju ostvarivanje ciljeva EU-a, te jačanje mira, ciljeve i propise EU-a koji se odnose na teritorij članica" te da Hrvatska tako Sloveniji "onemogućava da na  cijelom kopnenom i morskom ozemlju provodi pravo EU-a".

Uz to, cjelovita slovenska tužba navodi da Hrvatska krši uredbu EU-a o zajedničkoj ribolovnoj politici i pravilo koje se primjenjuje od kraja 2017. godine, po kojima se dopušta da 25 ribarskih brodica svake od članica može imati slobodan pristup do teritorijalnog mora druge države, prema međunarodnom pravu.

U slovenskoj tužbi se, među ostalim, navodi i to da Hrvatska Sloveniji onemogućava ostvarivanje prava u sklopu uredbe o ribolovnoj politici EU-a, da "sustavnim kažnjavanjem" slovenskim ribarima onemogućava pristup vodama koje im  je dodijelila arbitraža, a time krši i uredbu EU-a iz 2009. o kontrolnom sustavu nad ribarenjem u skladu s europskom ribolovnom politikom, prenose slovenski mediji.

U tužbi se također navodi da hrvatska policijska plovila "bez dopuštenja Slovenije" prate hrvatske ribarske brodove u moru koje je arbitraža dodijelila Sloveniji te da Hrvatska Sloveniji "ne dostavlja podatke o aktivnosti hrvatskih plovila u slovenskim vodama". Time Hrvatska Sloveniji onemogućava provođenje nadzora u vodama pod njenom suverenošću i jurisdikcijom te ne poštuje ekskluzivne nadležnosti što ih Slovenija kao obalna država ima u svom teritorijalnom moru, stoji u tužbi, kako prenose slovenski mediji.

Hrvatska inzistira na bilateralnoj razini, Slovenija na provedbi arbitraže
Panel međunarodnih arbitara, formiran temeljen arbitražnog sporazuma koji su 2009. potpisali tadašnji premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor, donio je početkom lipnja 2017. rješenje kojim je granični prijepor dviju država, koji se uglavnom ticao granice na moru, riješen tako da Sloveniji pripadnu dvije trećine Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) i da Slovenija dobije kontakt s međunarodnim vodama preko hrvatskih teritorijalnih voda.

No, Hrvatski sabor je prije toga krajem srpnja 2015. donio odluku o izlasku Hrvatske iz arbitražnog procesa. To se dogodilo nakon što su mediji objavili snimke telefonskih razgovora bivše agentice slovenske strane u postupku Simone Drenik, tada dužnosnice ministarstva vanjskih poslova, koje su dokazivale da je ona nedopuštenim kontaktima sa slovenskim arbitrom u postupku, Jernejem Sekolecom, lobirala kod ostalih arbitara i tako utjecala na postupak.

Nakon toga Sekolec i Drenik podnijeli su ostavke na svoj položaj, no slovenska strana i dalje je tvrdila da je arbitražni postupak, uključujući i presudu, punovaljan i obvezujući za obje strane. O izlasku iz arbitraže Sabor je 2015. godine odlučio jednoglasno, sa 141 glasom 'za'.

Tadašnja hrvatska vlada navela je da je spremna na traženje rješenja za pitanje koje je bilateralne naravi te da je raniji arbitražni postupak nepovratno kontaminiran i  kompromitiran zbog djelovanja slovenske strane, iako je sporazum o arbitraži, pred svoj ulazak u EU, Hrvatska 2009. godine prihvatila u dobroj vjeri.

Toga su se stajališta do sada držale i ostale hrvatske vlade, dok je Slovenija inzistirala na obvezujućoj primjeni arbitražnog rješenja. Bivša vlada Mire Cerara je u proljeće ove godine zbog neprovođenja arbitražnog rješenja, na čijoj implementaciji Ljubljana inzistira, podnijela tužila sudu EU-a u Luksemburgu.

Stajalište prema tom pitanju nije promijenila ni nova slovenska vlada, premijera Marjana Šarca, u kojoj je prijašnji premijer Miro Cerar ministar vanjskih poslova.



hrt.hr / HIC.hr
foto:

 


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre