9. siječnja 2012.
Kauboji osvojili Croatia Cup
Hrvatski rukometaši pobjednici su Croatia Cupa u Osijeku nakon što su u trećem kolu svladali Švedsku s 29:24 (15:11) te pripremni turnir uoči Europskog prvenstva u Srbiji zaključili sa sve tri pobjede.
Hrvatska je u Osijeku slavila protiv Slovačke (32:23) i Irana (41:19), a u izravnom dvoboju za prvo mjesto izabranici Slavka Goluže su i protiv Švedske pokazali kvalitetnu predstavu.
Najučinkovitiji igrači hrvatske reprezentacije bio je Blaženko Lacković sa šest pogodaka. Ivan Čupić zabio je pet, a Manuel Štrlek i Igor Vori po četiri. Šveđane su predvodili Kim Andersson (6) i Nicklas Barud (3).
U susretu posljednjeg kola Slovačka je slavila protiv Irana s 40:21 i osvojila tako treće mjesto na turniru. Iran je posljednji bez pobjede.
Zadovoljan sam što smo pobijedili reprezentaciju Švedske koja je po meni jača nego li na Svjetskom prvenstvu prošle godine u Švedskoj. Mislim da nam je ovom pobjedom naraslo samopouzdanje. Bilo je dobrih stvari, posebno obrana, bilo je dosta trke i zabili smo dosta laganih pogodaka, rekao je Goluža.
Slijedi sedam dana uigravanja tijekom kojih će se naši igrači detaljnije pripremati za Europsko prvenstvo. Prvi protivnik Kauboja, koji igraju u skupini D u Vršcu, je Island 16. siječnja. HRT

11. studenoga 2011.
I STRANCI PREPOZNAJU "LJEPOTICU POD STIJENAMA"
CNN izabrao najčudnije stadione na svijetu, riječka Kantrida na trećem mjestu

S jedne strane je ogromna litica, ali ljepota se nalazi i s druge strane budući da je stadion smješten uz obalu kristalno plavog Jadranskog mora

Američki CNN napravio je izbor najčudnijih odnosno najneobičnijih nogometnih stadiona na svijetu, a u tom se izboru našla i riječka Kantrida i to na trećem mjestu.
Uspoređujući ga sa stadionom portugalske Brage, koji je također "urezan" u stijene s jedne strane, CNN piše kako je riječka Kantrida možda mala ali zato "savršeno formirana".
- S jedne strane je ogromna litica, ali ljepota se nalazi i s druge strane budući da je stadion smješten uz obalu kristalno plavog Jadranskog mora.
Smještaj je toliko lijep da je od 1990. Kantrida nekoliko puta ugostila i utakmice hrvatske reprezentacije, piše CNN
Uz Kantridu, u CNN-ovom izboru našli su se još stadioni Madeira i Braga u Portugalu, Allianz Arena u Njemačkoj, Hernando Siles u Boliviji, francuski Velodrome, Svangaskard na Farskim otocima te stadion u Cape Townu u Južnoj Africi. Novi list

21. listopada 2011.
Kosteliću trofej Serge Lang
Ivica Kostelić u Söldenu je primio nagradu za Skijaša godine, Serge Lang trofej 2011. Nagradu dodjeljuje Međunarodna udruga skijaških novinara svake godine od 1963.
Kostelić je osvojio nagradu ostavivši iza sebe fantastične skijaše: Mariju Riesch, Didiera Cuchea i Christofa Innerhofera. Prošle godine Serge Lang trofej osvojio je Carlo Janka.
Istu nagradu osvojila je i Ivičina sestra Janica Kostelić 2001. godine.
Nagrada koju sam danas primio povezana je s najvećim imenima u povijesti skijanja i stoga mi je velika čast naći se u tom društvu, rekao je Kostelić. HRT

20. listopada 2011.
LJESTVICA FIFA-E
Hrvatska pala za tri mjesta, "kockasti" 12. reprezentacija svijeta

ZAGREB – Hrvatska nogometna reprezentacija je, nakon poraza od Grčke i nakon što se nije uspjela izravno plasirati na Euro 2012, pala za tri mjesta na najnovijoj FIFA-inoj ljestvici objavljenoj u srijedu .
Prva je i dalje Španjolska, druga Nizozemska, a treća Njemačka.
Ispred Hrvatske uspjela se ugurati Grčka, kojoj je direktan plasman na Euro 2012. donio napredak od tri mjesta, s 11. na osmo, kao i Danskoj koja je napredovala čak sedam mjesta, sa 17. na 10. Portugal koji je bio peti pao je na osmo mjesto jer se također nije uspio izravno plasirati na Euro.
Hrvatski protivnik u dodatnim kvalifikacijama za europsko nogometno prvenstvo Turska je zabilježila napredak od jednog mjesta i ovaj je mjesec 26. (NL)

19. listopada 2011.
POSTAVIO SVJETSKI REKORD U DINAMICI S PERAJAMA
Ronjenje na dah: Čolaku još jedno zlato
Zadnjeg dana AIDA svjetskog prvenstva u ronjenju na dah u bazenskim disciplinama koje se održava u Lignanu u Italiji hrvatski reprezentativac Goran Čolak osvojio je zlatnu medalju u disciplini statika, maksimalnom zadržavanju daha u mirovanju, s vremenom 8 minuta i 10 sekundi
Zadnjeg dana AIDA svjetskog prvenstva u ronjenju na dah u bazenskim disciplinama koje se održava u Lignanu u Italiji hrvatski reprezentativac Goran Čolak osvojio je zlatnu medalju u disciplini statika, maksimalnom zadržavanju daha u mirovanju, s vremenom 8 minuta i 10 sekundi.

10. listopada 2011.
Umag shining treći, 1762 broda na ovogodišnjoj regati
TRST - U dosadašnja 43. izdanja Barcolane, najmasovnije jedriličarske regate na svijetu koja se održava u akvatoriju Tršćanskog zaljeva, posada super maxi jedrilice ‘Shining Umag’ iz Umaga sa skiperom Željkom Perovićem Huckom postigla je, od svih jedriličara iz Hrvatske koji su jedrili na Barcolani, najbolji rezultat plasiravši se na treće mjesto.

Pobjednik ovogodišnje regate na kojoj se u regatnom polju jedrilo 16 nautičkih milja, je posada jedrilice ‘Esimit Europa 2’ vlasništvo slovenskog državljana Igora Simšiča a pod ‘patronatom’ Gazproma, sa njemačkim skiperom Jochen Schumanom koja je na cilj ispred tršćanske rive došla za 58 minuta. ‘Espirit Europa 2’, koja plovi pod europskom zastavom, i prošle godine bila je najbrža na ‘Barcolani’.
Na drugo mjesto plasirala se posada slovenske jedrilice ‘Maxi Jena’ sa skiperom Mitjom Kosmina.
Na ovogodišnjoj Barcolani startale su 1.762 jedrilice čije posade su se natjecale u 9 kategorija i super maxi kategoriji. Vremenski uvjeti bili su za jedrenje odlični.
- Imali smo dobro tempiran start što nam je na samom početku regate omogućilo da vrlo kratko i vodimo, zadovoljan je nakon pristajanja uz tršćansku rivu bio Jurica Šiljeg ‘glasnogovornik’ posade super maxi jedrilice ‘Shininga’ nad kojom patronat ima Tvornica cementa Umag. Postignuti rezultat je sjajan, već i zbog činjenice da smo prva hrvatska posada koja se na Barcolani uspjela okititi broncom. Protiv ‘Esmita’ nismo imali velikih izgleda budući je to brod od 100 stopa za razliku od našeg koji ima 70 stopa i na moru je prava ‘raketa’.
S tijekom regate i odrađenim poslom 20-torice članova posade zadovoljan je bio skiper Željko Perović Huch. Nismo imali ozbiljnijeg problema koji bi nas omeo u jedrenju pa je naš konačni rezultat i logičan slijed događanja u akvatoriju Tršćanskog zaljeva.
Jedan od 20-torice članova posade ‘Shininga’ u ulozi taktičara na brodu bio je poznati hrvatski jedriličar Karlo Kuret koji je, sudeći prema odličnom rezultatu, dobro ‘postavio’ taktiku jedrenja.
Ovogodišnju Barcolanu pratio je veliki broj novinara (220) pa je uspjeh hrvatskih jedriličara na najmasovnijoj regati na svijetu ‘široko’ odjeknuo. Uspjeh umaškog ‘Shininga’ pratilo je s Tršćanske rive, prema grubim procjenama, više od 50.000 gledatelja a već uobičajeno mnogo gledatelja ‘zauzelo’ je vidikovce u Opicini, mjestu poviše Trsta, odakle ‘puca’ pogled na regatnu stazu.
Vikend uz ovogodišnju Barcolanu iskoristili su i turistički djelatnici clustera Umag, Buje, Novigrad koji su uz logistiku (finacijsku) Tvornice cementa Umag imali izložbeni prostor u ‘Selu Barcolane’ na kojem su uz vinare i maslinare prezentirali turističku ponudu Bujštine. Prema broju posjetitelja koji su na info prostoru, kušajući maslinova ulja i vina ‘pokupili’ promidžbeni materijal, sveukupni jedriličarsko-turistički nastup Hrvatske i Istre na ovogodišnjoj Barcolani, bio je zapažen i izuzetno uspješan. (DM)

4. listopada 2011.
DINAMOVAC VELIKA SRCA ŽELI POMOĆI DJECI BUENOS AIRESA
Ibanez: Mogao sam pljačkati, ali sada otvaram pučku kuhinju
Kad nam je, kao klincima, trener rekao da ćemo u slučaju pobjede dobiti sendvič i coca-colu, letjeli smo terenom !
Iako mu je glava više zaokupljena nastavkom nogometne karijere, plaćom u Dinamu ili mogućim transferom, Luis Ibanez nije zaboravio svoju Argentinu. I premda mu je djevojka Mateja Alegić Zagrepčanka, kvart u kojem je živio kao klinac, u kojem mu i danas živi majka s tri sestre, ostao je dio njega. U tom dijelu Buenos Airesa namjerava otvoriti pučku kuhinju!

Ta kuhinja zapravo već postoji, drži je jedna obitelj, muž i žena. On je bio predsjednik tog malog kluba u kojem sam igrao. Dolazio sam igrati za njih i, kad sam već postao igrač Boca Juniorsa, u subotu bih igrao za Bocu, u nedjelju za njih. Ti su ljudi pomagali onima koji nemaju novca. Riječ je o jednom malom kvartu u kojem sam bio s tatom i u kojem je u krugu od 400 metara strašno puno siromašnih koji nemaju što jesti. Ta je obitelj izgradila kuću uz nogometni teren kako bi djeca koja igraju barem jednom dnevno imala što jesti – pričao je Ibanez, koji je već pomagao tim ljudima kako bi se ta kuhinja održala.

– Čim sam otišao u Boca Juniors, našao sam sponzora koji im je neko vrijeme novčano pomagao. I otkako sam došao u Dinamo pomažem, kad dođem, donesem novac ili za oko 3000 eura kupim raznih namirnica kako bi ljudi ondje mogli jesti. Pa znam odnijeti lopte, svoje rabljene kopačke koje onda prodaju na tomboli kako bi skupili što više novca...

Otac mi čisti i kuha...

Ibanez ima u planu potpuno preuzeti tu kuhinju kako se ne bi ugasila, planira uložiti svoj novac ne bi li pomogao tamošnjoj djeci, želi srediti i nogometni teren.

– Želim da to bude na moje ime, želim to raditi jer sam i ja kao klinac puno bio tamo, igrao, ali se i hranio kad mi je tata po cijeli dan radio. I teško mi je uvijek bilo gledati kako ljudi tamo dolaze, a nemaju za jesti, nemaju ni japanke na nogama. Vjerujem da bih za šest mjeseci mogao postati vlasnik.

Koliko bi vas to mjesečno stajalo?

– Paaa, ne bih to mogao sam, moram naći sponzore, pomoć, jer treba oko pet tisuća eura mjesečno.

Koliko ljudi tamo dnevno dolazi?

– Sad je 25 klinaca, prije je bilo više. Za to treba platiti dvije kuharice, hranu. A želio bih da ne bude samo jedan obrok dnevno, uz ručak bih želio davati i poslijepodnevnu užinu. Da imam više novca, odem li u još veći klub, onda bih uveo i večeru. Napravio bih kamp, trebalo bi ga ograditi. I ne samo nogometni teren, već bih nešto napravio da mogu dolaziti i curice. Imam mnogo ideja jer ima mnogo ljudi koji doista nemaju ništa.

Jeste li i vi bili siromašni?

– Uvijek sam, hvala Bogu, imao za jesti. A ondje sam objedovao samo kad je tata radio.

Mama i tata dugo nisu zajedno?

– Otkako sam imao godinu dana.

Tata vam je sad u Zagrebu.

– Često dođe na nekoliko mjeseci, pa ode u Argentinu, pa opet dođe, šest mjeseci godišnje sigurno je u Zagrebu. I puno mi pomaže, skuha mi, čisti, kao i Mateja. Već ima i svoj omiljeni kafić, svi ga ovdje znaju, jako mu se sviđa u Zagrebu. Nešto malo je naučio i hrvatski, ali snalazi se rukama.

Otkud želja za humanitarnim radom?

– Proživio sam sve to, vidio sam kako je siromašnima. I kad imam, zašto ne bih pomogao. Gledajte, dođem tamo i prije utakmice djeca dojure ranije da bi iz jedne velike posude zagrabili 'nesquik', to im je bilo kao da su dobili ne znam što! Kad smo znali igrati utakmice, trener bi za pobjedu obećao coca-colu i sendvič. Jurili smo zbog toga kao da igramo za Real! Meni je taj klub pomogao u životu, dao mi je sve, u njega sam išao kad sam imao tri-četiri godine, sad ja želim pomoći klubu.

Ibanez je tako u Zagrebu na ulici pronašao napuštenog psa i donio ga kući sa željom da ga udomi. Tu je nastradao njegov tast Darko jer je za udomljavanje oglasio tastov mobitel.

– Bilo bi ga je žao. Znate, u Zagrebu se ne vidi siromaštvo kao u Buenos Airesu. Ovdje idem u trgovinu i vidim Romkinju kako bosa prosi i, kad joj dam nešto, ljudi me pitaju zašto. Pa i oni su ljudi, ljudi koji nemaju, i meni je to normalno jer je u Argentini na ulicama mnogo sirotinje. I meni nije teško priznati siromaštvo, nisam ni ja imao puno. Ovo što imam nisam opljačkao, a mogao sam i tako živjeti. Neki prijatelji u Argentini stavili su mi pištolj na stol i rekli da ga uzmem, da idemo pljačkati! Nisam želio, nije to za mene. Proveo sam i ja dosta vremena na ulicama, prodavao svašta, čarape primjerice, nije me to sram reći.

Cijene kuće kao u Zagrebu

Ibanezovu mamu i tri sestre nedavno je opljačkao provalnik naoružan nožem, provalio je u pet sati ujutro i odnio sve što je mogao, laptop, kameru... Jeste li ih preselili?

– Nisam, skupo mi je to. Ali stavio sam kamere oko cijele kuće i alarm koji se upali čim netko nepozvan pomoli nos, zvoni izravno u policiji. Bit će tako dok ne kupim novu kuću, ali jako je skupo u tom dijelu grada gdje bih ja želio.

Skuplje nego u Hrvatskoj?

– Tako negdje, kao veliki stan u dobrom dijelu grada, oko 400.000 eura.

To su vam dvije godišnje plaće, možda vam gazda Zdravko Mamić 'podeblja' ugovor.

– A, neće... Možda i bi da hoću potpisati novi ugovor na tko zna koliko godina. Ali neću – veli Ibanez, kojem je i tijekom razgovora stalno zvonio mobitel, zovu menadžeri i nude mu razne klubove.

– Ne vjerujem nikome. Jedan veli da je menadžer Karima Benzeme, pa Alvesov, da ima klub za mene, kaže među deset najboljih na svijetu..., takvih poziva imam koliko hoćeš, ali ništa konkretno, puste priče. Evo, zvao je i jedan koji veli da je menadžer Vahida Halilhodžića!

Ibanez je gotovo redovni član delegacije Dinama kad treba odraditi neku akciju, bojiti pothodnike, igrati nogomet s djecom, ići u posjet u bolnice i vrtiće.

– Pitao sam u klubu zašto uvijek ja. Kažu da me ljudi žele. Onda ne mogu reći ne, a zapravo mi je to i lijepo. I lijepo mi je otići bilo gdje u Zagrebu, čist je i to mi je super, bojenje pothodnika u Zapruđu baš mi se svidjelo. A Zagreb je zapravo malen, kao moja četvrt u Moreno u Buenos Airesu.
Večernji list

15. rujna 2011
Nevenu Žugaju bronca i OI
Hrvatski 28-godišnji hrvač Neven Žugaj osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 74 kilograma na Svjetskom prvenstvu u Istanbulu. Naš predstavnik u natjecanju grčko-rimskim stilom ujedno je izborio i nastup na Olimpijskim igrama u Londonu sljedeće godine.
Žugaj je u srijedu najprije u šesnaestini finala pobijedio Čeha Tomaša Sobeckog s 2-0 u rundama, potom je u osmini finala bio bolji od Gruzijca Manuchara Kvirkelije s 2-1, da bi u četvrtfinalu s 2-0 svladao Azerbajdžanca Rafiga Husejnova. Već je u tim trenucima izborio nastup na Olimpijskim igrama, a pokušaj da uđe i u finale SP-a ipak nije bio uspješan. Izgubio je u polufinalu od kasnijeg prvaka, Rusa Romana Vlasova, s 2-1.
U repasažu u kojem se vodila borba za treće mjesto Žugaj je pobijedio Šveđanina Roberta Patrika Rosengrena s 2-1 i osvojio broncu koju dijeli s Armencem Arsenom Julfalakjanom. Totalsport/Jutarnji list

15. rujna 2011.
LIGA PRVAKA: DINAMO-REAL MADRID 0:1
»Plavi« namučili jaki Real, sad su spremni za Lyon i Ajax
Dinamov otpor Realu zorno ilustrira reakcija publike nakon što je sudac pokazao da su ostale još četiri minute sudačke nadoknade vremena. Svi su zapljeskali smatrajući da je to dovoljno dugo vremena za lov na izjednačenje. Dinamo je igrao tako da je publika - vjerovala u izjednačenje! I bilo je blizu…
Još se na početku sa zvučnika razlio stari romantični stih: Bilo je osam na trgu cvijeća… Ovdje je, doduše, bilo osam i 45, ali Dinamov stadion više ne možemo zvati »trgom cvijeća«. Jer, Dinamovi igrači u izravnim okršajima sa suparnicima više nisu »cvijeće«, igraju tvrdo, snažno grizu, čvrsti su u dvobojima, a takvi su bili i protiv – Reala! Čak bi i naoko krhki tinejdžer Kovačić u nekoliko navrata razgrnuo Realove igrače i sjurio se po lijevoj strani… Maksimirski su igrači djelovali čvrsto, snažno, dostojno parirali glamuroznom Realu.

14. rujna 2011.
Hanžekovićev memorijal
Blanka: Požurite, da možemo gledati Bolta
Sada sam bila zadovoljna i samim pružanjem otpora Ani koja je u boljoj formi. Ja sam se tijekom sezone mučila s preskakanjem visine od dva metra, ali nadam se da će me dogodine ozljede zaobći kako bi se mogla pokazati u najboljem izdanju, rekla je Blanka

Nije ponajbolja svjetska visašica Blanka Vlašić niti ušla u salu za novinare, a već je poviknula:
»Požurite da stignemo gledati Bolta.«
Bila je dobro raspoložena unatoč drugom uzastopnom porazu od Ane Čičerove, a »oči« na Savi već su jednim okom pogledavale na start stotke gdje se počeo zagrijavati Usain Bolt.
»Da, drugi put za redom bila je bolja, ali daleko od toga će me to 'ubiti'. Prije će me još više motivirati.

14. rujna 2011.
ATLETIKA:  IAAF MITING U ZAGREBU
»Boltomanija« zasjenila sve na Savi
Usain Bolt otrčao je najbržu utrku koju je Zagreb vidio. S lošim startom dojurio je do cilja u vremenu 9.85 i srušio rekord mitinga, ostvarivši pri tome i najbolje osobno vrijeme sezone. Vlašić nije uspjela uzvratiti Ani Čičerovoj za poraz na Svjetskom prvenstvu. Obje su preskočile dva metra, samo Ruskinji je to uspjelo iz prvog, a Splićanki iz drugog pokušaja

Svih 10000 ljudi koji su se okupili na Savi mogli su uživati. Zagreb je na jednu večer bio centar atletskog svijeta. U spektaklu kraj Save Usain Bolt se iskupio za kiks u finalu Svjetskog prvenstva i postavio novi rekord Hanžeka na 100 metara. Štoperica se zaustavila na 9.85, bila je to najbrža utrka koju je Zagreb vidio.

8. rujna 2011.
Hrvatska domaćin EP-a 2015.?
Hrvatska je kandidat za domaćina Europskog prvenstva košarkaša 2015. godine i to u zajedničkoj kandidaturi s Francuskom, Njemačkom i Italijom, tvrdi francuska agencija AFP.
Kandidaturu je službeno u srijedu u Vilniusu podnio predsjednik Francuskog košarkaškog saveza Jean-Pierre Siutat, koji je ustvrdio da će proračun prvenstva biti od 35 do 40 milijuna eura. On je kazao kako bi Hrvatska, kao i Italija, bile domaćini jedne od skupina prvoga kruga natjecanja, a igralo bi se u Zagrebu i Milanu. Preostali dio prvenstva, uključujući i završnicu, odvijao bi se u Francuskoj i Njemačkoj. Francuski domaćini bili bi Pariz, Strasbourg, Dunkerque i Lyon, a njemački Berlin, Koeln i Duesseldorf.
U Litvi se prvi put igra s proširenim sustavom od 24 reprezentacije, a taj sustav će biti korišten i na sljedećem prvenstvu za dvije godine u Sloveniji. Ako zajednička kandidatura Francuske, Njemačke, Italije i Hrvatske bude prihvaćena, bilo bi to prvo prvenstvo Staroga kontinenta koje bi se igralo čak u četiri zemlje.
Iz Hrvatskoga košarkaškoga saveza zasad nema komentara.

1. rujna 2011.
Vlašić sigurno do finala
Najbolja hrvatska atletičarka Blanka Vlašić, unatoč problemima s koljenom zbog kojih je skoro odustala od Svjetskog prvenstva u južnokorejskom gradu Daeguu, kvalificirala se u finale skoka u vis.
Iz prve je preskočila letvicu postavljenu na 195 centimetara i plasirala se u finale s prvim rezultatom svoje kvalifikacijske skupine B, prenosi Totalsport.
Vlašić je letvicu stavljala na četiri visine, 185, 189, 192 i 195 centimetara te je svaki put bez problema svladala. Osim nje, problema nisu imale ni drugo, a ni trećeplasirana atletičarka. Talijanka Antonietta Di Martino također je preskočila zadanih 195, ali iz jednog pokušaja više, odnosno krenula je s nižom visinom (180). Amerikanka Brigetta Barrett zauzela je treće mjesto u kvalifikacijskoj skupini B, također bez ijednog rušenja letvice, ali uz dva skoka više od Vlašić.

31. kolovoza 2011.
Skijaši protiv novih skija
Gotovo dvjesto profesionalnih alpskih skijaša, među kojima su aktualni pobjednici Svjetskog kupa Ivica Kostelić i Njemica Maria Riesch, potpisali su peticiju kojom se protive novim normama skijaške opreme, koje će stupiti na snagu u sezoni 2012./2013.
Skijaši tvrde da će novopostavljeni standardi opreme, konkretno skija, koje su u Međunarodnoj skijaškoj federaciji uveli u svrhu povećanja sigurnosti skijaša, puno više štetiti njihovu sportu, no što će im povećati sigurnost. Boje se da skijanje više neće biti atraktivno kao dosad.
Nove skije trebale bi biti duže i uže te produljiti radijus obilaska vratiju.
Ne želimo da skijanje izgubi svoju atraktivnost jer smo svjesni da se natječemo s mnogim uzbudljivim sportovima. Nažalost, kao što je uobičajena praksa, gospoda iz FIS-a odlučila su nas i ovaj put ignorirati, naglasio je predstavnik skijaša pri FIS-u Kilian Albrecht.
Iz FIS-a su ubrzo odgovorili da ta izjava nije točna ni korektna. HRT

29. kolovoza 2011.
Blanka Vlašić i dalje vodi bitku s ozljedama
- Najviše je muči Ahilova tetiva. Odradili smo nekoliko lakših treninga, nismo ništa htjeli forsirati - rekao je Joško Vlašić. Blanka je jedna od rijetkih sudionica ovogodišnjeg SP-a koja nije smještena u atletskom selu.   - Najmanje joj treba gužva i buka. Ali svaki dan dođe do sela, ondje je stadion za trening. Hotel joj je blizu, nema gužve - istaknuo je Joško. Osim treninga, Blanka redovno odlazi i na terapije i masaže. Cijeli tim ljudi pokušava sve kako bi što spremnije dočekala nastup u kvalifikacijama 1. rujna. A Blanka se svakodnevno smješka na jednoj od glavnih ulica dvomilijunskog grada. Naime, organizatori su na velikim ukrasnim stupovima oslikali najveće zvijezde prvenstva. Blanki društvo pravi Jelena Isinbajeva, koja je na susjednom stupu visine pet metara. VL

29. kolovoza 2011.
»LOV« NA HRVATSKOG REPREZENTATIVCA
Chelsea poslao konačnih 40 milijuna funti za Modrića
Tottenhamov predsjednik Levy tako je posljednjih tjedana upornim odbijanjem natjerao gradskog rivala da početnih 20 milijuna funti udvostruči. Gledano s financijske strane, Tottenhamova prodaja Modrića bila bi izvrstan posao. Dinamu je u ljeto 2008. godine platio 16,5 milijuna funti, a danas može dobiti 2,5 puta veći iznos.

ZAGREB - Daniel Levy tu ponudu ne smije odbiti. Chelsea je, sudeći prema engleskim medijima, na White Hart Lane poslao konačnu ponudu za hrvatskoga veznog nogometaša Luku Modrića. Romanu Abramoviču pokoji milijun ne znači previše, tako je Spursima ponudio vrtoglavih 40 milijuna funti, odnosno 337 milijuna kuna za 25-godišnjega hrvatskog veznjaka.

22. kolovoza 2011.
Sedam pobjeda i tri poraza
Vrankovićevim izabranicima utakmica protiv Kine bila je posljednja provjera pred odlazak na Europsko prvenstvo u Litvi koje počinje 31. kolovoza.
Ovog ljeta hrvatska košarkaška reprezentacija odigrala je deset pripremnih utakmica te ostvarila sedam pobjeda i tri poraza na kojemu će pokušati osvojiti jedno od prvih šest mjesta koje osigurava nastavak borbe za nastup na Olimpijskim igrama u Londonu sljedeće godine.
Izravni plasman na OI izborit će samo europski prvak i doprvak, a momčadi koje se plasiraju od trećeg do šestog mjesta izborit će nastup na kvalifikacijskom turniru.Hrvatska će u prvom krugu natjecanja na EP-u igrati u skupini C u Alytusu, a suparnici će joj biti Grčka, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija i kvalifikant koji će biti poznat u srijedu. U prvoj utakmici 31. kolovoza hrvatski će košarkaši igrati upravo protiv kvalifikanta, a to će biti Finska ili Portugal.

1. kolovoza 2011.
Čilić nije ponovio Prpićev uspjeh
Međugorac je bio prvi Hrvat u finalu Umaga nakon 1990. godine, no bolji od njega u finalu je bio Ukrajinac Dolgopolov sa 6-4, 3-6 i 6-3

Marin Čilić nije uspio ponoviti uspjeh Gorana Prpića od prije 21 godinu i osvojiti umaški ATP turnir. Međugorac je, nakon što je postao prvi domaći finalist nakon 1990. godine izgubio od Ukrajinca Aleksandra Dolgopolova sa 4-6, 6-3 i 3-6 i tako ostao na korak od osvajanja prvog turnira ove sezone.
Iako su domaći navijači očekivali da bi pobjednički pehar napokon mogao podignuti domaći tenisač, to se nije dogodilo. Čilić u finalu nije uspio ponoviti vrlo dobru igru iz četvrtfinala i polufinala, što je Dolgopolov, koji je u Umagu odigrao uistinu jako kvalitetno, znao iskoristiti i osigurati naslov u Umagu.

1. kolovoza 2011.
Hrvatskoj bronca
Vaterpolisti Hrvatske osvojili su brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Šangaju nakon što su u subotu bili bolji od Mađara i pobijedili sa 12:11

ZAGREB/ŠANGAJ - Vaterpolisti Hrvatske osvojili su brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Šangaju nakon što su u subotu bili bolji od Mađara i pobijedili sa 12:11 (5:2, 3:2, 3:5, 1:2).
Da je utakmica protiv Italije bila samo loš dan za gotovo izabranike Ratka Rudića vidjeli smo već nakon prve četvrtine utakmice protiv Mađarske koju smo dobili sa 5:2. Počelo je s dalekometnim golom Boškovića, sa pozicije centra vodstvo je povećao Dobud, a kada je Bošković s igračem više doveo našu reprezentaciju u vodstvo od 3:0, činilo se da ovu utakmicu ne možemo izgubiti pogotovo što su Joković i Buljubašić udarcima iz daljine pogodili mrežu Nagya.

22. travnja 2010.
Juan Antonio Samaranch: Odlazak velikog prijatelja hrvatskog sporta


Hrvatska je, zahvaljujući Samaranchovoj inicijativi, prije primljena u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora, već u siječnju 1992. godine, nego u Ujedinjene narode. Zahvaljujući brzoj akciji, hrvatski su sportaši mogli nastupiti na Olimpijskim igrama u Barceloni te iste godine
ZAGREB - Olimpijska obitelj ostala je bez svog uglednog člana, u Barceloni je u 89. godini umro bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch. U utorak je primljen u bolnicu, no srce nije izdržalo, umro je zbog akutne koronarne insuficijancije.
Samaranch je član MOO-a od 1966, godine, a predsjednik te organizacije bio je od 1980. do 2001. godine, kada ga je naslijedio Jacques Rogge. U tom je razdoblju modernizirao olimpijski pokret koji je prolazio kroz ozbiljna iskušenja. Od bojkota, prvo Amerikanaca u Moskvi 1980. godine, a potom i zemalja Istočnog bloka četiri godine kasnije u Los Angelesu, do doping afere u Seulu. U borbi protiv pošasti modernog sporta, dopinga, za vrijeme Samaranchovog mandata, 1999. godine utemeljena je i Svjetska antidopinška agencija (WADA).
Samaranch je bio ministar sporta za vrijeme Francove vladavine. No, pred svojim se Kataloncima, koji su trpjeli pod režimom, iskupio se lobiranjem za Barcelonino domaćinstvo Olimpijskih igara 1992. godine. Doveo je Igre u svoj rodni grad, a te su OI, osim što su unaprijedile sportsku infrastrukturu katalonske metropole, dale zamaha i cjelokupnom španjolskom sportu.
U Hrvatskoj će Samaranch ostati zauvijek upamćen kao veliki prijatelj našeg sporta. U vrijeme osnivanja HOO-a pružao je bezgraničnu potporu hrvatskom sportu, novonastaloj državi. Hrvatska je, zahvaljujući Samaranchovoj inicijativi, prije primljena u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora, već u siječnju 1992. godine, nego u Ujedinjene narode, četiri mjeseca kasnije.
Tako je Hrvatska kao mlada država dobila priliku te iste godine nastupiti na Olimpijskim igrama u Barceloni. Hrvatski su košarkaši tada zadivili svijet ulaskom u finale, a Samaranch je mogao uživati u igrama Dražena Petrovića, sportaša kojega je, prema vlastitom priznanju, obožavao. Nakon Draženove pogibije, Samaranch se založio da se statua našeg legendarnog košarkaša nađe ispred Olimpijskog muzeja u Lauseannei.
Kolika je bila Samaranchova privrženost Hrvatskoj posvjedočit će i činjenica da je čak pet puta je posjetio Hrvatski olimpijski odbor te ukupno jedanaest puta Hrvatsku.
Prigodom njegova prvog posjeta HOO-u 26. kolovoza 1993. godine, u ime hrvatskih sportaša i Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak uručio je Juanu Antoniu Samaranchu Povelju kojom ga HOO proglašava počasnim članom u znak zahvalnosti za njegov nemjerljiv doprinos u priznanju HOO-a i primanju naše organizacije u međunarodnu olimpijsku obitelj. [R. I]

Antun Vrdoljak: >Bio je najveći hrvatski saveznik i prijatelj<
Bivši, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak duboko je dirnut smrću Juana Antonija Samarancha, nekadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, s kojim je bio toliko blizak da ga je i oslovljavao s >prijatelju<.
>Teško mi je, bili smo zaista bliski, posljednji put sam ga vidio zimus na Igrama u Vancouveru. Nije mi izgledao kao čovjek koji će brzo otići, iako smo znali da je načet bolestima<, u dahu je rekao Vrdoljak i nastavio:
>Takvog saveznika u najtežim danima našeg opstanka samo smo mogli poželjeti, on je nama pomagao zdušno, puna srca i energije koju je imao, ništa mu za nas nije bilo teško učiniti. Bio je naš najveći saveznik i prijatelj, baš kao i papa Ivan Pavao II. Svaki čovjek koji osjeća Hrvatsku danas je tužan, kao i ja sada.<
Hoćete li ići na posljednji ispraćaj prijatelja Samarancha?
>Naravno da hoću, moram biti s njim na odlasku, kao što je on bio s nama kada nam je najviše trebalo.<
Na kraju je Vrdoljak još dodao:
>Mislim da bi se Hrvatska tom divnom i velikom čovjeku morala odužiti danom žalosti, otići ću do hrvatske vlade da predložim takav spomen na Juana Antonija Samarancha<, završio je potreseni Vrdoljak. [A. Kačić-Karlin]

Novosel: >Da nije bilo Samarancha, ne bismo nastupili u Barceloni<
>Tek sam sada saznao, jako mi je žao. Samaranch je bio veliki čovjek i veliki prijatelj hrvatskog sporta. Kao predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora odigrao je važnu ulogu u prijamu Hrvatske u olimpijsku obitelj 1992. godine. Da nije bilo njegova pristanka, ne bismo nastupili na Olimpijskim igrama u Barceloni i naši košarkaši tada ne bi igrali finale protiv Dream Teama. Družili smo se puno puta, dolazio je rado u Zagreb. Posebno je volio Dražena Petrovića<, kazao je Mirko Novosel. [I. P. A.]

Juan Antonio Samaranch 11 puta posjetio Hrvatsku
Bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch, koji je u srijedu umro u Barceloni u dobi od 89 godina, među ostalim bio je poznat i po tome da je posjetio svaku zemlju članicu MOO-a barem jednom, a Hrvatsku čak u 11 navrata.
U Hrvatskoj je boravio:
15.-16. rujna 1979.
Kao član Međunarodnog olimpijskog odbora i potpredsjednik Međunarodnog odbora mediteranskih igara boravio je na svečanom otvaranju VIII. Mediteranskih igara u Splitu.
5. rujna 1981. godine.
Nazočan otvorenju 15. Prvenstva Europe u plivanju, vaterpolu, skokovima u vodu i sinkroniziranom plivanju u Splitu.
10. veljače 1985. godine
Tom je prigodom obišao gradilišta sportskih objekata na Univerzijadi u Zagrebu.
8.-10. srpnja 1987. godine
Nazočan svečanom otvaranju Univerzijade u Zagrebu.
20. lipnja 1989.
Uveličao svečano otvaranje Europskog prvenstva košarkaša u Zagrebu.
27.-28. kolovoza 1990. godine.
Nazočan otvaranju XV. Europskog atletskog prvenstva u Splitu.
26. kolovoza 1993. godine
Prva posjeta nakon formiranja Hrvatskog olimpijskog odbora. Za vrijeme boravka u Zagrebu roditeljima tragično preminulog košarkaškog asa Dražena Petrovića uručio je priznanje MOO i položio vijenac na njegov grob.
15.-16. veljače 1994. godine.
U plemenitoj misiji pomoći olimpijskom Sarajevu u dolasku i odlasku boravio je u Splitu, gdje se sastao sa čelnicima HOO.
17. siječnja 1995. godine.
Sudjelovao na proslavi trogodišnjice primanja sportaša Hrvatske u olimpijsku obitelj i pregledao radove pristigle na natječaj za izbor spomenika Draženu Petroviću koji će biti postavljen u olimpijskom parku u Lausannei i uručio priznanje Antunu Vrdoljaku.
7. kolovoza 1999. godine.
Nazočio otvaranju II. Svjetskih vojnih igara u Zagrebu.
17. siječnja 2007.
Bio na Velikom danu hrvatskog sporta, povodom 15 godina priznanja HOO-a. Vjesnik

U REKLAMI ZA ADIDAS
Blanka Vlašić u društvu Messija i Beckhama
Naša najbolja atletičarka pojavljuje se u reklami za sportku marku Adidas zajednosa nogometašima - Messsijem i Beckhamom.
Naša najbolja atletičarka i najbolja svjetska skakačica osvanula je u reklami Adidasa u društvu nekih od najboljih sportaša današnjice.
Zajedno sa Blankom zaštitna lica ovog sportskog branda su nogometaši David Beckham i Lionel Messi. Ova reklama još je jedan dokaz uspješnosti svjetske prvakinje.

SVJETSKO RUKOMETNO PRVENSTVO - HRVATSKA 2009.