ADRESAR HRVATA
IZVAN RH (2700adresa
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

 

24.rujna 2015.
PRVI POSJET
Nakon Kube Papa Franjo stigao u SAD

Papa Franjo i Barack Obama

Papa Franjo stigao je u utorak u Sjedinjene Države gdje ga je u vojnoj bazi u blizini Washingtona dočekala obitelj predsjednika Baracka Obame i potpredsjednika Joea Bidena. Papa Franjo stupio je na američko tlo prvi puta u svom životu. Zadnji Papa koji je posjetio SAD bio je Benedikt XVI. godine 2008.
Papa je u SAD stigao iz posjeta Kubi, a u zrakoplovu je novinarima kazao kako se nada da će Sjedinjene Države ukinuti dugogodišnji embargo prema Kubi kao rezultat pregovora između dvije zemlje.

"Javna je stvar da se ide putem dobrih odnosa koje žele.. Moja je želja da oni (SAD i Kuba) postignu dobar rezultat, da postignu sporazum koji će zadovoljiti obje strane", rekao je novinarima.

Papa je u 6.dnevnom posjetu SAD-u , u Washingtonu ostaje do četvrtka, u petak ide u New York a posjet završava u Philadelphiji u subotu i nedjelju.

U srijedu ujutro Papa je primljen u Bijeloj kući. U kratkom govoru na engleskom jeziku održanom pred 15.000 uzvanika na travnjaku Bijele kuće, Papa apelirao na SAD da poduzme akcije u borbi protiv klimatskih promjena ključnom povijesnom trenutku te je pozvao Amerikance na izgradnju istinski tolerantnog i uključivog društva. Pohvalio je Obamine napore za smanjenje zagađenja zraka. ...Klimatske promjene su problem koji se više ne može ostavljati budućoj generaciji. Kada je u pitanju briga za naš zajednički dom, mi živimo u ključnom povijesnom trenutku, rekao je Papa.

Poglavar Rimokatoličke Crkve također je govorio o migrantima, brizi za one na marginama društva kao i izgradnji tolerantnog i uključivog društva. Navodio je i citate iz slavnog govora Martina Luthera Kinga I Have A DreamKao sin iz imigrantske obitelji sretan sam da sam gost u ovoj zemlji, koju su većinom izgradile takve obitelji, kazao je. Zajedno s ostalim građanima, američki katolici su predani izgradnji društva koje je istinski tolerantno i uključivo, očuvanju prava pojedinaca i zajednica i odbacivanju svakog oblika diskriminacije", istaknuo je Papa. Želio bih da svi muškarci i žene dobre volje ove velike nacije podrže napore međunarodne zajednice da zaštiti ranjive u našem svijetu i da potiče cjelovite i uključive modele razvoja kako bi naša braća i sestre posvuda mogli upoznati blagoslove mira i napretka koje Bog želi svoj svojoj djeci.


Američki predsjednik iskoristio je prigodu da zahvali Svetom Ocu za pomoć siromašnima te predanost u borbi protiv klimatskih promjena. Također mu je zahvalio na doprinosu u zatopljavanju odnosa između SAD-a i Kube i rekao da njegova poruka milosti ističe potrebu pružanja utočišta ratnim izbjeglicama i migrantima. 

Papa Franjo iz Kube je doputovao u šestodnevni posjet SAD-u. Zbog argentinskog Pape i američki je predsjednik napravio iznimku. Zajedno s obitelji Barack Obama poglavara katoličke crkve osobno je dočekao na vojnom aerodromu u Marylandu. 

Ispraćen uzvicima oduševljenja skromni se Papa u Washington odvezao u malenom Fiatu. Vjernici su ga dočekali i ispred vatikanskog veleposlanstva gdje je Papa smješten. U SAD-u ima oko 70 milijuna katolika, no Papa je osvojio i mnoga druga srca.

Sastanak s predsjednikom Obamom u Bijeloj kući, vožnja Nacionalnom šetnicom, susret s američkim biskupima i prva kanonizacijska misa uopće u SAD-u, bili su na jučerašnjem rasporedu 78-godišnjeg Pape.
(hrt/ rtl/hic)

 





20.rujna 2015.
PAPA U POSJETI KUBI
Papa Franjo: Poboljšanje odnosa s Amerikom primjer je pomirenja za cijeli svijet
Potičem kubanske i američke političke dužnosnike da ustraju na tom putu te razviju sav svoj potencijal kao primjer pomirbe za čitav svijet, rekao je na Kubi papa Franjo.

Papa Franjo i Raul Castro

Papa Franjo u posjetu je Kubi gdje će provesti četiri dana, a nakon toga putuje u SAD. Papu je dočekao predsjednik Kube Raul Castro, a on je u svom prvom govoru pozvao crkvu u Kubi na slobodu kako bi nastavila svoju misiju.
Pozdravio je poboljšanje odnosa između Kube i SAD-a  te nazvao to "primjerom pomirenja za cijeli svijet", piše BBC.

Potičem kubanske i američke političke dužnosnike da ustraju na tom putu te razviju sav svoj potencijal kao primjer pomirbe za čitav svijet – rekao je papa.

Raul Castro zahvalio je papi na doprinosu za poboljšanje odnosa Kube i Sjedinjenih Američkih Država.

U svom govoru koji je održao na aerodromu papa je pozvao na daljnju potporu katoličkoj crkvi kako bi ona mogla nastaviti poticati i podržavati kubanski narod u svojim nadama i brigama



Braća Castro otvaraju vrata Crkvi, odnosi s Papom zatopljavaju.


Iako su kršteni i odgajali su ih jezuiti, braća Fidel i Raul Castro po dolasku na vlast okrenuli su se protiv Crkve i Kubu proglasili ateističkom državom, progonili svećenike i plijenili crkvenu imovinu.U svojoj starijoj dobi, međutim, zatoplili su odnose s Crkvom i postali ljubazni i iskusni domaćini redovnim papinskim pohodima. Papa Franjo Kubi treći je poglavar Katoličke Crkve u nizu koji dolazi u posjet Kubi.

Njegov četverodnevni boravak na otoku naglasit će novi odnos Crkve i države i još jednom pokazati mekši odnos braće Castro prema religiji u kojoj su rasli, ali se poslije s njome ‘tukli’.

Zauzvrat, Crkva se s državom sve manje konfrontira. Ona i dalje želi povratak imovine konfiscirane
poslije revolucije 1959., ali je prihvatila strategiju dijaloga s vladom umjesto sukoba.

Fidel Castro, sada 89-godišnji umirovljenik, više je puta pohvalno govorio o kršćanskim vrijednostima i blizak je prijatelj s brazilskim svećenikom i intelektualcem Freijem Bettom.

Raul Castro, Fidelov pet godina mlađi nasljednik na čelu države, otišao je i korak dalje i pokrenuo dijalog s kubanskim svećenstvom i odobrio neke ustupke poput oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja vjerskih procesija.

Crkva podržava Castrove napore da reformira kubansku ekonomiju sovjetskog tipa, a papa Franjo bio je posrednik u uklanjanju napetosti između Kube i Amerike, zaostalih još iz doba Hladnog rata.

Raul Castro sreo s Franjom u početkom godine u Rimu i rekao da je impresioniran tim “mudrim i skromnim” čovjekom. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, poručio je novinarima.

Ta je izjava izazvala nemalo čuđenje svuda u svijetu, a posebno na Kubi. Tamošnja je Crkva reagirala suzdržano.

“Nisam čuo da su se vratili Crkvi, ali ljudi evoluiraju u životu”, rekao je Dionisio Garcia, nadbiskup Santiaga i predsjednik kubanske biskupske konferencije.

Naglasio je zato da se vjera na Kubi prakticira slobodnije. “Stvari su se popravile za sve religije. Mislim da se država mentalno promijenila. Nije idealno, ali je svakako bolje”, kazao je nadbiskup.

Ivan Pavao II., kao prvi papa u povijesti, stigao je na Kubu 1998. godine. Benedikt XVI. bio je tamo 2012. Obojica su se sastala s braćom Castro.

Ti posjeti dali su zamah sporom i opreznom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata.

Iako vlada i dalje zlostavlja disidente i nema namjeru odreći se dominacije komunističke partije i dopustiti višestranačje, pustila je na slobodu mnoge političke zatvorenike. Vlada nastoji i unaprijediti odnose s umjerenim američkim Kubancima i sada se nakon odmrzavanja odnosa s Washingtonom od Havane očekuju i nove reforme.

Crkva je jasan dobitnik. Božić je vraćen kao državni praznik nakon posjeta Ivana Pavla II., a Uskrs nakon dolaska Benedikta. Dvije nove crkve se grade, jedna u Havani, druga na zapadu zemlje, prvi put od 1959.

Unatoč blažem tonu, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’.

Godine 1959. većina svećenika na Kubi bili su duboko konzervativni Španjolci i sukob s revolucionarnom braćom Castro bio je neizbježan.

“Oni su bili duboki antikomunisti zbog Španjolskog građanskog rata, stali su uz Ameriku i bili pobornici starog Batistinog režima. Njihov sukob počeo je zbog političkih, a ne vjerskih razloga”, rekao je povjesničar Enrique Lopez Oliva s fakulteta u Havani.

“Da, braća su se promijenila, ali se promijenila i Crkva. Zato je pomirenje moguće”, naglasio je.

Oba brata Castro tvrde da su Kristov nauk i socijalizam kompatibilni. “Ako me ljudi zovu kršćaninom, ne sa stajališta religije nego sa stajališta socijalne vizije, onda se proglašavam kršćaninom”, rekao je Fidel 2006. godine, prije nego što ga je bolest prisilila da kormilo države preda bratu.

Lopez Oliva tvrdi da su braća promijenila stajalište prema Crkvi nakon raspada SSSR-a, što je izazvalo duboku ekonomsku krizu i političku izolaciju Kube.

“Crkva je najveća nevladina organizacija na Kubi i ima značajnu sljedbu. Oni trebaju Crkvu za legitimitet i posredništvo u domaćim i međunarodnim pitanjima”, rekao je Lopez Oliva.

(vecernji.hr/dnevno.hr/HIC )

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre