Accomodation in Croatia
HIA-porta
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 
 


10.srpnja 2015.

BALKANSKA TURNEJA
Kancelarka Angela Merkel u dvodnevnom posjetu Albaniji, Srbiji i BiH.

Kancelarka Angela Merkel doputovala je doputovala u dvodnevni posjetu balkanskim zemljam tijekom kojeg je posjetila Albaniju, Srbiju i BiH zemlje kojima je zajednička velika nezaposlenost, velika korupcija, autoritarne političke elite. Međutim, to nisu najvažnija pitanja na programu jer su još ovdje u pitanju granice i prekogranične aspiracije, kao i aspiracije koje ne skriva Rusija.
Kancelarka dolazi tri dana prije 20. obljetnice genocida u Srebrenici, nekoliko sati nakon rasprave o rezoluciji o genocidu u Srebrenicu u Vijeću sigurnosti UN-a koja je u Beogradu izazvala burne reakcije.



Posjet Beogradu .

Nakon susreta sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem u Beogradu Merkel je kazala da ta država može računati na podršku Berlina u vezi razgovora sa Kosovom, piše RTS. - Vidimo da postoji velika spremnost i kompromis sa srpske strane, a to ćemo i istaći tijekom rasprava unutar Europske unije - kazala je Merkel i dodala da je "samo pitanje vremena" kada će se otvoriti pregovaračka poglavlja EU sa Srbijom.
U našem je interesu mir na Zapadnom Balkanu, a zajedničko članstvo u EU omogućava taj mir - kazala je Merkel, a Vučić je kazao da sinoć njemačku kancelarku nije molio "ni za novac ni za otvaranje poglavlja", ali joj je istaknuo da Srbija očekuje podršku njezine države. - Volio bih da su svi pouzdan partner kao Njemačka, a trudit ću se i dat ću sve od sebe da Srbija bude barem upola pouzdan partner kao Njemačka - rekao je Vučić. Smatra da je Merkel "ključni igrač" u stabilizaciji situacije na Balkanu.

Ljudi moraju stegnuti remen"
- Srbija se ponašala kao stup stabilnosti u regiji i tako će se ponašati i dalje - kazao je Vučić koji je sa njemačkom kancelarkom razgovarao o regionalnoj stabilnosti, ekonomskim reformama u Srbiji i europskim integracijama.
Njemačka kancelarka se posredno dotaknula i nezaobilaznog pitanjaGrčke kada je govorila o reformama u Srbiji. - Ljudi moraju stegnuti remen, ali te mjere daju prve rezultate i u tom pravcu idu i procjene MMF-a - kazala je Merkel i dodala da je situacija u Srbiji drugačija nego u Grčkoj.

- Ovdje postoji Vlada koja je voljna da ne ide baš najjednostavnijim putem, ali koji će uroditi plodom, kao u Portugalu i Španjolskoj. U to sam uvjerena - kazala je Merkel govoreći o Srbiji. - Grčka je naš prijatelj, ali ekonomske mjere i ekonomski put koji smo izabrali je drugačiji i uvjeren sam da će donijeti dobre rezultate za Srbiju - kazao je Vučić.

Sve radimo kako bismo ubrzali proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Za otvaranje novih poglavlja u pregovorima sa Srbijom uvjet je napredak u odnosima između Kosova i Srbije – poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel uoči jučerašnjeg dolaska u Beograd.


Nasilje nad Romima
Ipak, pokazalo je istraživanje agencije Faktor plus među građanima u Srbiji, većina od 64 posto ispitanih misli da bi Vučić trebao otići u Srebrenicu, a 21 posto misli da ne treba ići jer nema sličnog poteza bošnjačke strane. Vučić bi odlaskom na komemoraciju pridonio pomirenju Srba i Bošnjaka i dobrosusjedskih odnosa između Srbije i BiH, misli 38 posto ispitanika. Prema ovoj anketi, dakle, Vučić nema straha od negativne reakcije javnosti, osim ako ne računa na one koji još nisu napustili Vojislava Šešelja.

Osim Srebrenice, Republike Srpske i Kosova, na stolu u Beogradu bit će i ljudska prava u Srbiji, a Merkel će se sastati i s predstavnicima civilnog društva, među njima i sa Sonjom Biserko, šeficom srbijanskog Helsinškog odbora. Jedan od problema je i diskriminacija Roma, što ističe i američki State Department, izvještavajući o nasilju nad pripadnicima manjina. Tu je i korupcija u zdravstvu, obrazovanju, policiji, neefikasno pravosuđe, loš tretman zatvorenika. Međutim, očito je da su ljudska prava manjina u Srbiji ipak u drugom planu, a da je Njemačkoj u prvom planu rješenje kosovskog pitanja. – Odnos EU prema Beogradu određen je ponašanjem Srbije prema Kosovu, odnosno procesu implementacije kosovske nezavisnosti. Sve ostalo je u trećem ili petom planu, uključujući spomenute europske vrijednosti, ljudska prava, slobodu govora, tretman oporbe. Jer Vučićeva vlada ne zaslužuje prolaznu ocjenu u tim područjima čak i kada su oni sniženi, balkanski – rekao je Đorđe Vukadinović, glavni urednik časopisa Nova srpska politička misao, za Deutsche Welle.

Pregovori između EU i Srbije otvoreni su još u siječnju 2014., ali sad su na ledu jer se od Srbije očekuje rješenje odnosa s Kosovom. Njemačka tako nudi model koji je primijenjen nekad između Zapadne i Istočne Njemačke, jedna drugu nisu priznale, ali nisu ni priječile ulazak u Ujedinjene narode. Povjesničar Ivo Banac kaže kako najave zahtjeva koje donosi kancelarka u Beograd – snižavanje ovlasti Republike Srpske i mogućnost ulaska Kosova u UN – zvuče optimistično, ali ne vjeruje da je Vučić spreman ispuniti ih ili mu raspoloženje javnosti može biti dobrodošla isprika da to ne učini. – Vučić se ponaša kao čovjek koji je već previše dao, a i pritisnut je od mnogih, među njima i od vlastitog predsjednika. Mnogo toga pokazuje da se Vučić bori na dvije fronte, a Srbija je u ovom trenutku važna i kako bi kancelarka nakon grčke drame pokazala da nije sve izgubljeno na Balkanu – kaže Banac dodajući kako je važno kamo ide Srbija, ide li prema EU ili stagnira kao necivilizirani prostor.

Granice i Rusija

Zbog važnosti Srbije u ovom trenutku, ponekad joj se i gleda kroz prste. Možda je poučno za Vučića prisjetiti se da je kancelarka u Beogradu bila i u kolovozu 2011. godine, sastala se s tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem i otišla nezadovoljna Tadićevim stavovima o Kosovu, optužila ga je da je prekršio obećanja, a analitičari su uvjereni da je tada umjesto Tadića kancelarka dala prednost naprednjacima. Već u svibnju iduće godine Tadić je izgubio izbore, u kampanji lavirajući s tezom da je
moguće oboje, i zadržati Kosovo i ići prema EU, a na vlast su došli Vučić i Tomislav Nikolić.



Posjet Sarajevu

Njemačka kancelarka Angela Merkel nakon Beograda stigla je u Sarajevo. kazala je u četvrtak kako Bosna i Hercegovina ima europsku perspektivu, no pod uvjetom da njeni političari ozbiljno shvate priliku koja je toj zemlji pružena novom inicijativom Europske unije čiji je cilj potaknuti bržu provedbu reformi i time ubrzati europski put BiH.

"Europska perspektiva svih država regije leži nam na srcu no cijela regija može prosperirati samo uz razvoj BiH", kazala je Merkel novinarima u Sarajevu nakon službenih razgovora koje je vodila najprije s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, a potom na radnom ručku s predsjedateljem i članovima Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem.

Komentirajući razgovore koji su pritom vođeni Merkel je istaknula kako je za Njemačku važna budućnost BiH te kako su bilateralni odnosi dvije države dobri no da "ima još puno posla" koji valja obaviti.

Najavila je mogućnost otvaranja tržišta rada u Njemačkoj i za sve državljane BiH ovisno o iskazanim potrebama, što je ujedno način smanjenja goleme nezaposlenosti u BiH.

Potvrdila je kako Berlin, kao i cijela Europska unija, ozbiljno rade na poticanju reformi u cijeloj regiji, kao i na njenu što jačem povezivanju, čemu će biti posvećen i regionalni summit koji se potkraj kolovoza treba održati u Beču.

Objasnila je kako to znači da ni Njemačka niti EU ne promatraju države regije pojedinačno nego potiču njihovo "srastanje kroz zajedničke projekte".

Merkel je ocijenila kako je europski projekt i danas veoma važan, bez obzira na krize s kojima je suočen.

"Europska perspektiva jako je bitna, EU je nastala iz zastrašujućih iskustava Drugog svjetskog rata i s tim osjećajem dolazimo i ovdje kako u regiji ne bi bilo više straha od ratova", kazala je njemačka kancelarka.

Angela Merkel pritom je posebice ukazala na iskustvo Srebrenice.

"Sjećamo se genocida u Srebrenici i svima nam je nužna hrabrost kako bi se oblikovala budućnost da se takve zastrašujuće stvari nikada više ne ponove", kazala je Merkel, koja nije željela posebice komentirati ruski veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom je trebalo osuditi zločin genocida.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izrazio je "istinsko zadovoljstvo jako dobrim međusobnim odnosima" ističući zahvalnost za ono što je Njemačka u proteklih dvadeset godina učinila za BiH.

"Jasno sam rekao da BiH nije idealna zemlja, no ipak dobro funkcionira kada se zna kakve je teškoće imala", kazao je Ivanić konstatirajući kako BiH danas treba više pozitivnog pristupa i zajedničkog rada na reformama koje bi donijele korist svima.

"Moja poruka (Njemačkoj) je da ostanu uz nas bez obzira na sukobe i nerazumijevanja koje ponekad imamo", kazao je Ivanić dodajući kako je uvjeren da će se potpora Njemačke nastaviti.

Konstatirao je kako je mjesto BiH u EU, a na političkim liderima je da provedu reforme koje su za to nužne te da prevladaju razlike.

Kazao je kako je uvjeren da se "uz malo napora" može doći do konkretnog plana provedbe reformi pa bi se onda do kraja godine ili početkom iduće podnijela aplikacija za status kandidata za punopravno članstvo BiH u EU.

"Naš je plan do 2017. godine biti u statusu kandidata i tako sustići druge zemlje regije", kazao je Ivanić.

Njemačka kancelarka se na kraju posjeta Sarajevu susrela s članicama udruga koje okupljaju žene Srebrenice, a s njima je razgovarala u galeriji u kojoj je stalni postav posvećen srebreničkom genocidu.

Ovo je ujedno bio prvi posjet Merkel BiH, a prije te zemlje posjetila je i Albaniju te Srbiju.

 



vecernji.hr/hic




Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre