HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
vijesti-svijet


made in croatia, suveniri


01.rujna 2019.
NA DANAŠNJI DAN 1939.POČEO II SVJETSKI RAT
Njemački predsjednik zmolio Poljsku za oproštaj

Steinmeir u Poljskoj

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u nedjelju je u govoru u Wielunu, prvom gradu koji je bombardirala Luftwaffe, zamolio Poljake za oproštaj za njemačke zločine počinjene za vrijeme II. svjetskog rata. 

 Odajem počast  žrtvama napada na Wielun. Odajem počast poljskim žrtvama njemačke tiranije i molim za oproštaj, rekao je Frank-Walter Steinmeier na njemačkome i na poljskom.

Steinmeier, zajedno s nizom predsjednika država i vlada, boravi u Poljskoj radi komemoracije 80. godišnjice  izbijanja II. svjetskog rata.

U Wielunu je u 4,30 sati ujutro bio u pratnji poljskoga predsjednika Andrzeja Dude i gradonačelnika Pawela Okrase

Prije zore 1. rujna 1939. Luftwaffe je bombardirala bespomoćni grad bez vojnog značenja, čiji su stanovnici još spavali. 

Bombe njemačkih aviona ubile su tada oko 1200 ljudi. 

Prve bombe njemačko zrakoplovstvo bacilo je na gradsku bolnicu, koja je na svom krovu imala nacrtan crveni križ.

Njemački bombarderi uništili su 75 posto gradskog središta.

Napad je označio  početak II. svjetskog rata u kojemu je smrtno stradalo 6 milijuna poljskih državljana, uključujući 3 milijuna Židova.



Napad na Wielun


Napad na Wielun često se naziva svojevrsnom poljsko-židovskom Guernicom iako je mnogo manje poznat od nacističkog bombardiranja baskijskog grada dvije godine ranije, tijekom Španjolskog građanskog rata, kasnije ovjekovječenog Picassovim remek-djelom.

Točan broj žrtava u Wielunu nikada nije utvrđen, a procjene variraju od nekoliko stotina do više od tisuću. Grad je u to doba imao 16 tisuća stanovnika.

“Wielun, gdje su umrli djeca, žene i starci, simbol je totalnog rata”, kazao je povjesničar i direktor mjesnog muzeja Jan Ksiazek.

Totalni rat je rat koji se ne vodi samo protiv vojske, nego i protiv civila.

Priča preživjele

Bilo je to prije 80 godina, ali poljska umirovljenica Zofia Burchacinska nema problema dozvati u sjećanje dan kada je njezin grad, ponekad nazvan ‘poljskom Guernicom’, postao prvom metom u Drugome svjetskom ratu, prenosi Hina.

“Bila je zora i još je sve bilo sivo. Probudio me neobičan zvuk, snažno brujanje kakvo nisam prije čula”, pripovijeda 91-godišnjakinja.

Naredbu za bombardiranje Wieluna dao je general Wolfram Freiherr von Richthofen, koji je vodio napad i na Guernicu 1937.

Sličnosti su zapanjujuće, u oba slučaju bombardirani su civili u nebranjenom gradu kako bi se raširila panika.

“Majka i ja smo bježale preko tržnice koja je već bila puna šute. Dio tržnice je gorio”, priča Burchacinska.

“Nisam se vratila u Wielun sve do takozvanog oslobođenja, do dolaska boljševičke armije”, dodaje.

“Grad nisam prepoznala. Otac me za ruku vodio do škole. Nije više bilo tržnice, nije bilo ulica”.

Danas još oko dvadesetak svjedoka bombardiranja živi u Wielunu. Tadeusz Sierandt, kojemu je tada bilo osam godina, također se sjeća užasa.

“Ljudi su bezglavo trčali, bježali, neki i bez odjeće. Vidio sam mrtve, ranjene.. Dim, buku, eksplozije. Sve je gorjelo”, kazao je.

Bijeg iz pakla

Wielun je nakon rata postupno obnovljen. Danas je to prelijep grad pun života, dobro održavanih ulica, ponosan na svoj identitet bivšeg kraljevskog grada osnovana u 13. stoljeću.

“Jedino mjesto na kojem možete vidjeti tragove bombardiranja su ruševine župne crkve u središtu grada. To vam pokazuje razmjere razaranja. Sve ostalo je ponovo izgrađeno”, rekla je dogradonačelnica Joanna Skotnicka-Fiuk.

Ove su ga godine zajedno posjetili njemački i poljski predsjednici Frank-Walter Steinmeier i Andrzej Duda.

Neki se pitaju zašto su nacisti napali gradić bez ikakva vojnog značaja. Odgovor možda leži u tadašnjem etničkom sastavu mještana.

“Vjerojatno su bili svjesni da je Wielun bikulturalan grad. Poljsko stanovništvo je bilo u većini, ali bilo je i mnogo židovskog, otprilike trećina”, kaže povjesničar Tadeusz Olejnik.

Njemačke manjine, za razliku od mnogih drugih gradova u središnjoj Poljskoj, ondje nije bilo.

“Kada su bombe pale na uspavani grad i razorile ga, stanovnici su iz tog pakla bježali u kolonama, blokirali ceste i time zakomplicirali kretanja poljske vojske”, dodao je Olejnik.

Židovi koji su preživjeli bombardiranje prvo su odvedeni u wielunski geto, a poslije u koncentracijske logore Chelmno i Nerem, gdje su pobijeni u plinskim komorama.

(Hina) xdj ykga





hrt.hr/ HIC.hr
foto:

 


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre