HIC
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama



HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku


14.kolovoza 2022.
DOBRA TURISTIČKA GODINA
Događa nam se galopirajući turizam

more, plaža
































Nama se ove godine događa – galopirajući turizam. Što sad znači taj izraz? Brojke su nam izuzetne, rekordi se obaraju već u kolovozu, "hvata" se zadnja velika godina 2019., ona prije korona-krize koja je opustošila dolaske i noćenja i u kojoj su domaći hotelijeri, ugostitelji i vlasnici apartmana i kampova, disali na škrge uz pomoć državnih dotacija, piše zadarski.slobodnadalmacija.hr.

 

A onda je ova 2022. godina sve promijenila. Turisti su nahrupili na Jadransku obalu, čini se, kao nikad prije. Iznajmljuju se čak šupe i podrumi, traži se krevet više, pa iako cijene lete u nebo, nikome se zbog toga ništa ne događa loše, čini se kao da će (ovakva) sezona trajati zauvijek.

Zapravo podsjeća na godinu Velike svjetske krize 1929. godine, kad je, bilježili su kroničari, rast dionica na burzama probijao plafone. Tko je imao išta stvarnog, pravog novca, bjesomučno je kupovao dionice koje su na papiru vrijedile milijune, sve dok se jednoga crnog petka ili koji li je već bio dan, cijene nisu srušile kao kule od karata. Umjesto bogataša, ljudi su preko noći osiromašili, dionice su postale bezvrijedne. Nešto se slično, ali znatno kompliciranije dogodilo i 2008. godine, ali o tome neki drugi put.

Uglavnom, čini se da aktualna turistička 2022. godina izgleda poput razdoblja najvećeg procvata mešetarstva u povijesti. U turizam se ulaže svom snagom, otvaraju se apartmani, investira se u hotele i restorane. Sve to prati rekordan buking i cijene koje paraju nebo. Pa tko ne bi ulagao u takav biznis?

Gost uvijek u pravu

Više je pokazatelja da nam se u pozadini toga događa nekontrolirani - galopirajući turizam. Iskusni turoperatori iz inozemstva već upozoravaju da se ne zanosimo, jer će nam se pretrpavanje turistima i gomilanje brojki, vratiti kao bumerang u glavu već iduće godine, osobito u kombinaciji s enormnim porastom cijena, koje još uz to potpaljuje i rastuća inflacija. Gosti su već ovoga ljeta ostali neugodno iznenađeni rastom cijena kod nas, čak i Nijemci zbog prijeteće energetske krize znatno manje troše nego prije, pa umjesto opijenosti trenutnim "golom u gostima" već treba misliti na iduću godinu, a ne se ponašati poput pijanih novostečenih multimilijardera, upozoravaju turoperatori. Ali čuje li ih itko?

Turizam je, jednostavno kazano, vrijednost za novac u kojemu je, a to je pravilo br. 2 – gost uvijek u pravu. Znači možete jedne godine pretrpati apartmane gostima, pošteno ih derati na svakom koraku, nuditi im kaos, ali ako cijene usluga ne prati odgovarajuća vrijednost te iste usluge, gost će zaključiti dvije stvari: ili da mu je destinacija preskupa ili da nije dovoljno kvalitetna, a najpogubnije je ako zaključi istovremeno jedno i drugo, što zbrojeno znači da je – prevaren.

Što mi zapravo nudimo gostima, osim smještaja? Pretrpane gradove u kojima mlađarija urla i piša na svakom koraku, gdje ne postoje jasno određene zone noćne zabave i turistička središta grada gdje vlada komunalni i građanski red i mir. Nudimo im uzurpirane plaže ležaljkama po sistemu "kupi ciglu ili ćeš je dobiti u glavu", bespravno zidane muliće, ograđena pomorska dobra, divlje probijene ceste, bespravno podignute građevine uz obalu (čitaj Vruju), a bome i u planinama (čitaj Veliko Rujno Velebit), nered na svakom koraku, nelegalne noćne klubove koji bukom maltretiraju cijele gradove (čitaj Ledana Zadar), izriganu povijesnu jezgru (čitaj Dioklecijanova palača Split), razularenost i orgijanje u povijesnim jezgrama (čitaj Dubrovnik), bjesomučno nabijanje cijena (čitaj jumbo pizza iz pekare na Hvaru 500 kuna)...

Opijenost brojkama

Mogli bismo tako nabrajati do sutra, primjera ima u izobilju, a svi oni sugeriraju da nam se događa galopirajući turizam bez reda i kontrole, koji dodatno podložan domaćom korupcijom, pohlepom i grabeži, prijeti da iseli čitave stare gradove od stanovnika i ljeta pretvori u komunalni i infrastrukturni kaos u kojima vlada divljaštvo po sistemu "pustimo, neka se zaradi dok se može".

Zato bi se valjalo otrijezniti od opijenosti brojkama i iluzije uspjeha dok je još na vrijeme. Okrene li turistički vjetar samo malo smjer, a naša konkurencija već priprema protumjere za povratak turista u svoje destinacije, može nam se dogoditi katastrofa i (polu)prazna sezona, možda već i dogodine. Što ćemo onda s kreditima uloženim u apartmane i restorane, tko će osigurati plaće, od čega će turistički sektor preživjeti? Svi se svjetski ekonomisti hvataju za glavu kad u nekoj zemlji turizam ima vodeći udio u nacionalnom BDP-u, a u Hrvatskoj je on rekordan u Europskoj uniji i u 2018. i 2019. godini iznosio je čak 18,3 posto i 21 posto BDP-a, što je alarmantno i već odavno zvono za uzbunu.

Lijepo je bilo čuti zadovoljne konstatacije državnog vrha iz Zatona pored Zadra prije nekoliko dana o megauspješnoj sezoni, ali iza tih istih uspjeha stoji galopirajući turizam.

Koji melje sve pred sobom.

 

 



ZADNJI SRPANJSKI VIKEND


01.kolovoza 2022.: Iza nas je zadnji srpanjski, drugi udarni , turistički vikend . Protekao je u znaku pojačanog prometa i gužvi na cestama u smjeru mora ali i na povratku - prema unutrašnjosti. Vozilo se otežano u kolonama u pokretu uz povremene zastoje. Posebicje je bio veliki priljev vozila na naplatnim postajama.
Kilometarske kolone stvarala su se već u jutarnjim satima.
U subotu na graničnim prijelazima na ulazu u zemlju čekalo se i do dva sata, a na izlazu - i više. Na Maclju se na izlazak iz Hrvatske u nekim trenucima čekalo i do 4 sata, a na Bajakovu prema Srbiji čak 10 sati jer je kolona bila duga 13 kilometara.
Na graničnom prijelazu Bajakovo i kod tunela sv. Rok, čekalo se u kolonama od 12 kilometara. Kako bi gostima olakšali putovanje, Hrvatska turistička zajednica organizirala je podjelu vode na graničnim prijelazima.

Ovog vikenda je bila i smjena turista, mnogi su se vraćaćali s odmora, pa su zamiječene kolone i na ulasku u Zagreb, na naplatnim postajama Demerje i Lučko.

Da je turistička sezona u punom jeku, potvrđuju i gužve koje su zamiječene u trajektnim lukama u smjeru ka otocima. Posebice je zamiječena velika gužva u Splitskoj trajektnoj luci ali sve se odvija urerdno i svi turisti su sretno stizali na svoja otočna odredišta. U dva dana vikenda procjene su da će prema srednjodalmatinskim otocima prevesti se 80 tisuća putnika i 17 tisuća vozila. Za Supetar i Starigrad su uvedena i izvanredna linija.


Dobri turistički rezultati

 

Na udarni turistički vikend u Hrvatskoj boravi oko milijun i 70 tisuča turista - većinom stranaca. Najviše ih je iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Poljske. Rovinj, Vir, Medulin, Poreč, Umag i Dubrovnik i dalje su najtraženija odredišta. U odnosu na pretpandemijski srpanj ostvareno je 94% rezultata u dolascima i 96% u noćenjima. Najdraža im je, čini se, Istra, jer Rovinj se približava broju od 3 milijuna noćenja.

- Što se rezultata tiče, Istra je već dostigla i prestigla rekordnu 2019. godinu. Trenutno smo negdje 2%
bolji i konkretno u fizičkim pokazateljima oko 270.000 noćenja viška. Međutim jasno, uvijek je pitanje koliko ćemo od turizma zaraditi, rekao je Denis Ivošević, direktor TZ Istarske županije.


Ova sezona bi mogla nadmašiti rekordnu 2019, to pokazuju i podaci HAC-a koji bilježe rast broja vozila od početka godine, u odnosu na 2019., od 8,5%.

Na moru je mnogo jahti , u Rijeku su proteklog vikenda uplovila dva kruzera i 10 manjih kruzera jedrenjaka. U njima je više od 4.500 putnika i 1600 članova posade.
- Do kraja godine imat ćemo nekih 300 dolazaka malih i 17 velikih kruzera s nekih 40.000 putnika koji su došli u Rijeku, rekao je Rajko Jurman iz Lučke uprave Rijeka.

Slijede još dva kolovoška vikenda kada se u našu zemlju očekiva veliki dolazak turista.


Dobri turistički rezultati prvih 7 mjeseci



U Hrvatskoj je tijekom prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno 10,3 milijuna dolazaka i 54,3 milijuna noćenja, odnosno 60 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego li u istom razdoblju lani, izvijestili su u ponedjeljak iz Ministarstva turizma i sporta. Navode kako je riječ o prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).


ČETVRTI SRPANJSKI VIKEND

Tijekom dana očekuje se pojačan promet također na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, Istarskom ipsilonu u
smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, otoku Krku i Krčkom mostu u oba smjera, Jadranskoj magistrali (DC8), u blizini turističkih središta na obali i pojedinim trajektnim lukama i pristaništima. Povremeni zastoji i usporena vožnja mogući su na autocestama u zonama tunela, blizini odmorišta i pred naplatnim postajama, na gradskim cestama i dionicama gdje su u tijeku radovi, javlja HAK.

Promet je pojačan na gradskim cestama i obilaznicama te pojedinim autocestama, a posebice na zagrebačkoj obilaznici u smjeru naplate Lučko, autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče u smjeru mora, A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba te na pojedinim graničnim prijelazima, javlja HAK.Tijekom dana očekuje se pojačan promet također na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, Istarskom ipsilonu u smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, otoku Krku i Krčkom mostu u oba smjera, Jadranskoj magistrali (DC8), u blizini turističkih
središta na obali i pojedinim trajektnim lukama i pristaništima. Povremeni zastoji i usporena vožnja mogući su na autocestama u zonama tunela, blizini odmorišta i pred naplatnim postajama, na gradskim cestama i dionicama gdje su u tijeku radovi.


Gužve na cestama bile su tijekom vikenda. Na ulazu u Hrvatsku iz smjera Slovenije čekalo se i do dva sata. Od jutra su se stvarale kilometarske kolone na zagrebačkoj obilaznici kod Lučkog, kao i na ulazima u turistička središta, kod Krčkog mosta te na autocestama. U nedjelju poslijepodne kod Svetog Roka prema moru, zbog prometne nesreće nastala kolona duga 13 kilometara. Gužve su bile i u trajektnim te zračnim lukama.
Od ranog jutra prometnice u smjeru mora su bile krcate automobilima, gužve su bile i u trajektnim i zračnim lukama. Gužve su i na graničnim prijelazima. Na izlazak iz Hrvatske u BiH i Srbiju čekalo se između sat i čak tri sata, a na ulazak u Hrvatsku najviše su strpljenja morali imati putnici iz smjera Slovenije kao i oni koji su stizali na Kvarner.

Posebice veliki pritisak na trajektni promet, iz Jadrolinije su prognozirali preko 75 tisuća putnika i preko 15 tisuća vozila.



20.srpnja 2022.: U Hrvatskoj trenutačno boravi oko 980 000 turista - što je 97 posto rezultata noćenja ostvarenih u srpnju rekordne 2019. Te najnovije podatke iznio je direktor Hrvatske turističke zajednice u Šibeniku, gdje je održan koordinacijski sastanak s predstavnicima turističkih zajednica s područja Šibensko-kninske županije.

Uz direktora HTZ-a Kristjana Staničića i 13 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina s područja županije, na koordinaciji su među ostalima bili i šibensko-kninski župan Marko Jelić te Rudolf Štefan, član turističkog vijeća HTZ-a, a ujedno i vlasnik šibenske konobe i vinoteke Pelegrini, priopćili su iz HTZ-a.

Tijekom sastanka govorilo se o turističkoj ponudi te atrakcijama na području županije, pri čemu su predstavnici lokalnih turističkih zajednica istaknuli da su vrlo zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone i najavama za posezonu.

Tako je u Šibensko-kninskoj županiji, gledajući prema destinacijama, najviše noćenja ostvareno u Vodicama, Šibeniku i Rogoznici, dok je primjerice Betina nadmašila turistički rezultat iz rekordne 2019.

Da će u srpnju dosegnuti rezultate iz rekordne 2019., vjeruju i u Primoštenu, Knin bilježi porast smještajnih kapaciteta kao što su obiteljski apartmani, a isti je slučaj i sa Skradinom, posebno u segmentu luksuznijih kuća za odmor s bazenom, naveli su iz HTZ-a dodajući i da Tisno iduće godine slavi 100 godina organiziranog turizma što će, u suradnji s HTZ-om, iskoristiti u promidžbi na emitivnim tržištima.



Staničić: Hrvatska trenutno na razini 97 posto noćenja iz srpnja 2019.

Staničić je naglasio važnost zajedničke suradnje, ali i projektnog udruživanja na razini lokalnih turističkih zajednica.

- Na taj način možete ostvariti veću promotivnu vidljivost i veću prepoznatljivost koju će turisti znati cijeniti i valorizirati, poručio je.

Izvijestio je da u Hrvatskoj trenutno boravi oko 980 tisuća turista, dok ih je prošle godine u ovo vrijeme bilo oko 900 tisuća.

- Trenutno smo na razini 97 posto rezultata noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine. Ono što je svima cilj jest disperzija turista kroz cijelu godinu, kao i ostvarenje što većeg prihoda od turizma, izjavio je Staničić, poručivši i da se za što bolju posezonu planiraju dodatne promotivne aktivnosti, posebno na tržištu Slovenije, Mađarske, ali i Njemačke.



Jelić: Ovogodišnja sezona značajno bolja od lanjske

Župan Jelić je istaknuo da je ove godine sezona značajno bolja nego lani.

- Ono što je nama i našim posjetiteljima itekako važno je da se u županiji osjećaju sigurno, a posebno bih pohvalio turističke sadržaje i brojne manifestacije u našim destinacijama. Vjerujem da bismo mogli, ako ovako nastavimo, nadmašiti rezultate iz rekordne 2019. godine, izjavio je Jelić.

Također, izvijestili su iz HTZ-a, tema sastanka je bila i dodjela sredstava iz Fonda za udružene turističke zajednice, razgovaralo se o sustavu eVisitor, a predstavljen je i dosadašnji tijek izrade Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje do 2026. godine, koji će biti prekretnica u provedbi budućih promotivnih aktivnosti hrvatskog turizma.

Riječi je bilo i o skorašnjim promjenama koje će nastupiti u Hrvatskoj s uvođenjem eura te ulaskom zemlje u šengenski prostor, za što je ocijenjeno da će pozitivno utjecati na buduće turističke tijekove i trendove.
(HRT.hr)


Ovogodišnja turistička sezona bi mogla nadmašiti rekordnu 2019.




U 20 dana srpnja ostvareno 2,4 milijuna turističkih dolazaka


18.srpnja 2022.: Prema prvim podacima sustava eVisitor u Hrvatskoj je od 1. do 20. srpnja ostvareno 2,4 milijuna dolazaka, odnosno 15,2 milijuna noćenja, izvjestili su u četvrtak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

U navedenom razdoblju su najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske i Austrije.

Destinacije s najviše noćenja u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja su Rovinj, Poreč, Medulin, Dubrovnik, Umag, Mali Lošinj i Crikvenica.

Promatrano po županijama, najviše noćenja, 4,15 milijuna, u srpnju je ostvareno u Istarskoj županiji, gdje najveći turistički promet ostvaruju njemački, slovenski i austrijski turisti.

U Primorsko-goranskoj županiji je ostvareno 3,08 milijuna noćenja, a u toj je županiji najviše slovenskih, njemačkih i austrijskih turista.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je ostvareno ukupno 2,84 milijuna noćenja, boravi najviše čeških, poljskih i slovačkih turista.

U Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji u srpnju je ostvareno 2,10 milijuna noćenja, s time da u Zadarskoj boravi najviše slovenskih, njemačkih i čeških turista, dok u Šibensko-kninskoj županiji boravi najviše čeških, poljskih i slovenskih turista.

"Dosad ostvareni rezultati u mjesecu srpnju pokazuju kako su naša očekivanja, odnosno najave s početka sezone bile točne", istaknuo je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić napominjući kako veseli što se turistički promet u srpnju odvija uredno i što se svakim danom u Hrvatskoj ostvaruje sve više noćenja.

"Tako smo u ponedjeljak, 18. srpnja, po prvi put u ovoj godini u jednom danu ostvarili više od 900 tisuća noćenja, a ta se brojka zadržala i ovih dana. Očekujemo da će noćenja u narednim danima doseći brojku od milijun po danu, a svakako očekujemo i nastavak pozitivnih pokazatelja kako se bližimo mjesecu kolovozu, koji bi također trebao biti vrlo uspješan", kazao je Ivičić.

Iz HTZ-a navode kako sustav eVisitor omogućuje detaljan uvid u razne pokazatelje turističkog pa tako i o broju turista prema spolu i dobnim skupinama.

Tako su u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja najveći udio u dolascima imali turisti u dobi od 35 do 54 godine, a nakon njih slijede mlađi u dobi od 15 do 34 godine te djeca u dobi do 14 godina.

U mjesecu srpnju je ostvaren podjednak broj muških i ženskih turista, a najveći je turistički promet ostvaren u utorak, 19. srpnja kada je realizirano više od 922 tisuće noćenja, navodi se u priopćenju.

(lidermedia.hr)



PRVI SRPANJSKI VIKEND

04.srpnja 2022: "Ostvareni rezultati tijekom proteklog, prvog vikenda srpnja pokazuju da smo ušli u glavni dio turističke sezone tijekom koje će u hrvatskim destinacijama boraviti najveći broj turista i kada ostvarujemo najbolje
rezultate, odnosno najveće volumene turističkog prometa", poručio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir
Ivičić.

U Hrvatsku je tijekom prvog srpanjskog vikenda, od 1. do 3. srpnja, došlo 371,6 tisuća turista koji su
ostvarili nešto više od 1,7 milijuna noćenja, od kojih najviše ili 36 posto u obiteljskom smještaju, neki su od podataka iz sustava eVisitor o kojima su u ponedjeljak izvijestili iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji HTZ za prijavu i odjavu turista primjenjuje od početka ove godine, u prvom srpanjskom vikendu top pet stranih tržišta prema noćenjima bila su Slovenija, Njemačka, Češka, Poljska i Austrija, dok su najposjećenije destinacije bile Rovinj, Poreč, Dubrovnik, Medulin i Umag.

Obiteljski (privatni smještaj) po udjelu u ostvarenim noćenjima protekloga vikenda slijede hoteli s gotovo 23 posto od ukupnih noćenja te kampovi s udjelom od 21 posto

Kako je eVisitor kompleksan sustav s velikim obuhvatom različitih podataka o kretanju i boravku turista u Hrvatskoj, novi podaci pokazuju i da je od tri dana prvog srpanjskog vikenda najviše noćenja ili gotovo 600 tisuća ostvareno u subotu 2. srpnja, a na taj su dan hoteli u prosjeku imali popunjenost od 79,5 posto,
 kampovi oko 50 posto, dok je obiteljski smještaj bio na 39,3 posto popunjenosti.

– Ostvareni rezultati tijekom proteklog, prvog vikenda srpnja pokazuju da smo ušli u glavni dio turističke sezone tijekom koje će u hrvatskim destinacijama boraviti najveći broj turista i kada ostvarujemo najbolje rezultate, odnosno najveće volumene turističkog prometa – poručio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.

On je zadovoljan i turističkim rezultatima u prvom polugodištu ove godine jer pokazuju, kako kaže, da "Hrvatska postiže sve bolju afirmaciju kao destinacija koju vrijedi posjetiti i izvan vrhunca sezone".

Samo u ovogodišnjem lipnju, također po podacima iz eVisitora, u Hrvatskoj je bilo nešto malo više od 1,9 milijuna turista i 9,4 milijuna noćenja, a top strana tržišta bila su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka i Poljska.

Iz Glavnog ureda HTZ-a napominju da u to nisu uvršteni podaci nautike, kao i da ovogodišnje podatke iz eVistora nije uputno uspoređivati s brojkama iz prošle godine zbog drugačije ovogodišnje metodologije prijave i odjave turista. Najavljuju i da će tijekom ljeta češće davati podatke o fizičkom turističkom prometu iz eVisitora, za vikende ili neke frekventnije dane. (HRT.hr)




Turistički promet u prvih šest mjeseci gotovo na razini 2019.

01.srpnja 2022.: U Hrvatskoj je tijekom prvih šest mjeseci ove godine turistički promet gotovo na razini
2019., a i financijski rezultati bolji su za 24 posto u odnosu na tu rekordnu godinu, priopćilo je u
petak Ministarstvo turizma i sporta.

Ministarstvo se pritom oslanja na pokazatelje eVisitora i Porezne uprave o turističkom prometu ostvarenom u komercijalnim i nekomercijalnim objektima i nautičkom charteru te o vrijednosti fiskaliziranih računa.

Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 5,7 milijuna turističkih dolazaka i 24,7 milijuna noćenja. To je 120 posto više dolazaka i 107 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.

Strani turisti ostvarili su 21,4 milijuna noćenja, a domaći 3,3 milijuna.

U odnosu na prvo polugodište 2019. godine, ostvareno je 83 posto dolazaka i 94 posto noćenja. 

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (7,9 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,2 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4,2 milijuna). Zatim slijede Zadarska županija (2,8 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (2 milijuna) te Šibensko-kninska županija (1,2 milijuna).

Prema odredištima, najviše je noćenja od početka godine ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču i Zagrebu.

Gledano prema tržištima, od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Ujedinjene Kraljevine i Češke. Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u hotelima, objektima u domaćinstvu i kampovima.

- Trenutni rezultati koje ostvarujemo gotovo su na razini onih iz 2019. godine te nas iznimno veseli velik
interes za Hrvatskom kao jednom od najtraženijih destinacija u Europi. Dosadašnji podaci posebice su važni
jer potvrđuju sve značajniju potražnju za Hrvatskom izvan ljetnih mjeseci te pozitivne rezultate aktivnosti usmjerenih na prepoznatljivost Hrvatske kao održive i kvalitetne destinacije za cijelu godinu", izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Ona ističe i svježe podatke o fiskaliziranim računima u vrijednosti od 12,9 milijardi kuna u prvih šest mjeseci
u turističkim djelatnostima, koji također upućuju na vrlo uspješan početak turističke godine.

Prema njezinim riječima, u prvoj polovini godine ostvareno je 24-postotno povećanje vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na prvu polovinu rekordne 2019. godine. Ujedno, to je i 129 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

U lipnju je pak u turističkim djelatnostima fiskalizirano računa u vrijednosti 4 milijarde i 713 milijuna kuna, odnosno 39 posto više nego u lipnju 2019. godine.


- Vjerujemo kako će se pozitivni trendovi nastaviti do kraja godine te kako će Hrvatska još jednom potvrditi
status jedne od najpopularnijih destinacija, kaže Brnjac.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić kaže da u glavni dio turističke godine ulazimo s pozitivnim trendovima i velikim očekivanjima te da trenutno u zemlji boravi više od 640 tisuća turista, a tijekom srpnja i kolovoza očekuje da će ta brojka premašiti milijun onih koji će na dnevnoj bazi boraviti u Hrvatskoj.

- Vrlo smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima koje su ostvarile hrvatske regije i destinacije, a posebno vesele odlični rezultati na tržištima kao što su Njemačka, Austrija, Poljska i Češka, gdje smo imali pojačanje promotivne aktivnosti i na kojima smo u dosadašnjem dijelu godine ostvarili rezultate koji premašuju one iz
istog razdoblja rekordne 2019. godine, izjavio je Staničić.

Lipanj gotovo na razini lipnja 2019. 

Tijekom lipnja ove godine ostvareno je 2,8 milijuna dolazaka i 14,7 milijuna noćenja, odnosno 81 posto više dolazaka i 84 posto više noćenja nego u lipnju 2021. godine. Ostvareno je 89 posto dolazaka i 98 posto noćenja ostvarenih u lipnju 2019. godine.

Pri tome su u Hrvatskoj od stranih turista najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (4,4 milijuna), Austrije (1,4 milijuna), Slovenije (1,3 milijuna) i Poljske (1 milijun). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj
(4,8 milijuna), Primorsko-goranskoj (2,6 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,6 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 738.000 noćenja, Poreč (560.000)
i Dubrovnik (530.000). (HRT.hr)



PRVI SRPANJSKI VIKEND 2021.

06.srpnja 2021.: Prvog srpanjskog vikenda u Hrvatsku došlo 326 756 ljudi, što je više za 25,61% nego lani, a manje za 34,9% nego 2019. godine. Slična je slika i kod noćenja. Turisti su ostvarili gotovo 1.637.651 noćenja. To je 27,34% više nego lani, a u usporedbi s prvim vikendom u srpnju 2019. ovogodišnji rezultat
ponovno je lošiji, i to za 34,62%. 

U Hrvatskoj je trenutačno oko 545.000 turista evidentiranih u sustavu eVisitor, od kojih je čak 89% stranaca. Najviše ih je u Istri, zatim u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Turistima je i dalje najprivlačniji Rovinj, slijede Vir, Poreč, Medulin, Umag i Mali Lošinj. Najviše gostiju stiglo je iz Slovenije, Njemačke i Češke.

Prvi srpanjski vikend donio je i pojačan promet na hrvatskim autocestama. Od petka do nedjelje zabilježeno
je 644.159 vozila. To je 27% više u odnosu na isti vikend lani, a manje je za 9% nego 2019. godine. Naplaćeno je 34.432.357 kuna cestarine, što je 35% više nego 2020, a manje za 12% nego 2019.A kako je već najavljeno ovog ljeta neće biti sezonskog povećanja cijena naplate cestarine.

Turistička 2021.godina u Hrvatskoj

hrt/HIC.her
foto:arhiv

Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre