Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | Nekretnine | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

 


Turizam - Arhiv

24. siječnja 2008.
ADAC: kvaliteta hrvatskih kampova porasla za 5,3 posto
Njemački autoklub ADAC, kojemu Nijemci vjeruju više nego ijednom mediju, ocijenio je hrvatske kampove 5,3 posto boljima nego prethodne godine u svom vodiču kampova za 2008., u kojem je hrvatski kamping općenito prezetniran u pozitivnom tonu. Vodič Camping Caravaning Biblija njemačkih je kampera, koji u hrvatskim kampovima ostvaruju trećinu noćenja, a Hrvatska je među 17 država predstavljena sa 102 kampa koje su inspektori ADAC-a lani osobno testirali. Od toga su 22 kampa označili kao kampove u kojima su prilikom obilaska registrirali "znatna poboljšanja" u odnosu na godinu prije. I Nijemcima je dobro poznata jedna od najvećih kočnica razvoja hrvatskog kampinga - neriješen status turističkoga zemljišta, no ističu da unatoč tome ima poboljšanja navodeći kako je u tijeku značajan investicijski val usmjeren na poboljšanje kvalitete i obogaćivanje ponude novim sadržajima. A to bi, poručuju svojim kamperima, trebalo osigurati kvalitetniji odnos vrijednosti za novac kod naših kampova. Skreću, naime, pozornost upravo na cijene kao jedan od nedostataka, koje su u gornjoj trećini cjenovne ljestvice Europe, ali i na preglasnu glazbu koja smeta gostima u našim kampovima. "Troškovi života u Hrvatskoj još su primjereni, što se ne može reći za kampove. Cijene su se posljednjih godina znatno povećale, mnogo kampova objavljuje cijene u eurima, ali ispostavljaju račune u kunama. Ovisno o dnevnom tečaju, cijene tako variraju u odnosu na objavljene. Naknada za rezervaciju i prijavu također je visoka, a PDV je 10 posto", upozoravaju u najtiražnijem njemačkom kamperskom vodiču koji izlazi u više od 130 tisuća primjeraka. Ujedno ističu kako su pomaci učinjeni u znatnijem povećanju parcela s vodom i odvodom te u ponudi za slobodno vrijeme. Iako se hrvatskoj turističkoj ponudi općenito spočitava nedostatak zabave i kvalitetnih dodatnih sadržaja, u ADAC-u ističu kako je u nas zabava non-stop te da hrvatska turistička naselja u Europi prednjače po "gomili ponude za slobodno vrijeme".

Gastronomskoj ponudi i opskrbi dali su najbolje ocjene, dok ostale segmenete, poput sanitarija, kamp mjesta, plaža, sport i animacije, ocjenjuju boljima za 6,5 do 6,9 posto. Među kampovima obalnih regija istarski kampovi prednjače s prosječnom ocjenom kvalitete od 3,13 za 2008. godinu. Najveći porast u ocjenama inspektora ADAC-a imaju kampovi Kvarnera i dijela Ličko-senjske županije, a prosječna ocjena kvalitete im je 2,36. Kvaliteta raste i kampovima Dubrovačko-neretvanske županije iako su njezini kampovi još nisko ocijenjeni. Uz posebnu nagradu kampu Slatina na Cresu za inovativnost u ponudi, odnosno projekt "Camping cum cane", koji jamči kvalitetan boravak i suživot u kampu vlasnika, pasa i ostalih gostiju, ADAC je "Žutu ploču", odnosno priznanje za posebna postignuća u prethodnoj godini dodijelio za 8 kampova. I ove su je godine dobili FKK Kanegra, Stella Maris, Finida, Park Umag, Poljana i Zaton, a prvi put u ovoj godini Naturist resort Solaris (Poreč) i kamp Vira (Hvar). "Iako su ocjene kampova u prosjeku porasle za 5,3 posto, u ADAC-ovom vodiču "Kamp odmorišta" uopće nije zastupljena Hrvatska. U situaciji gdje je u 2007. godini u Europi registrirano više kampera (kombiji u kojima se može i spavati) nego kamp-kućica, Hrvatska bi se trebala zabrinuti jer trećina gostiju s kamperima zaobilazi našu zemlju jer nema kamp odmorišta, što je sigurno jedna od tema za razgovor s novim Ministarstvom turizma", upozorava Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske i dodaje kako su u prošloj godini noćenja u hrvatskim kampovima porasla za 2,9 posto, te da su uz Njemce najbrojniji strani gosti bili Slovenci, Nizozemci, Talijani i Austrijanci. Eleonora Dukovac (www.poslovni.hr)


23. siječnja 2008.
U idućih 10 godina Split dobiva 5000 novih hotelskih soba
U razvoj turizma na razini županije uložit će se 1,7 milijardi eura
ZAGREB - Nakon tridesetogodišnje turističke stagnacije Splita, u kojem se zadnji investicijski ciklus dogodio za Mediteranskih igara, dalmatinska je metropola napokon živnula, što potvrđuju i velika ulaganja u turistički sektor. Uz otvaranje novih i obnovu postojećih hotelskih kuća, važno je zadržati i kvalitetnu strukturu gostiju, pri čemu se misli na Amerikance, Francuze, Talijane, Španjolce i Japance, koji spadaju u kategoriju turista visoke platežne moći. Predsjednica tamošnje Turističke zajednice Ružica Mikačić ističe je kako Split na dobrom putu da postane turističke metropola Hrvatske, što potvrđuje i lista Europske federacije turističkih gradova na kojoj je Split zauzeo treće od 150 mjesta.
Kao središte županije, koja u zadnjih nekoliko godina bilježi najveći rast turističkog prometa, Split bi u idućih 10 godina trebao dobiti još 5000 novih hotelskih soba ili 10.000 ležajeva. Na razini županije, koja je u protekloj godini zabilježila najveća ulaganja u turističkom sektoru (1,9 milijardi kuna) te najveći broj noćenja , također je pokrenut plan za desetogodišnje razdoblje u čiju će se provedbu investirati 1,7 milijardi eura.
Prema riječima direktora županijske Turističke zajednice Milija Razovića, predviđeno je i ulaganje 1,1 milijarde eura u jačanje smještajnih kapaciteta kako bi Splitsko-dalmatinska županija spremno dočekala 2015. kada se očekuje čak 20 milijuna noćenja. Čak 98.000 od ukupno 136.000 smještajnih kapaciteta je u privatnom smještaju. Jedna od zadaća Ministarstva je prenamjena takvog smještaja u male obiteljske hotele. Prošle je godine u takve je hotele investirano 1,3 milijarde kuna kredita, čime je otpočela provedba četverogodišnjeg plana po kojem bi Hrvatska do 2012. trebala imati 500 malih i obiteljskih hotela. [Dobrila Stella], Vjesnik


21. siječnja 2008.
Stvara se flota brodova s četiri i pet zvjezdica
Jadrolinija u ovogodišnju turističku sezonu planira uploviti s dva novija polovna broda, stara oko deset godina, kapaciteta oko sto automobila
Nacionalni putnički brodar Jadrolinija trenutačno ima 55 brodova, kapaciteta 27.000 putnika i 3360 automobila, a prosječna starost trajekata je oko 20 godina, kao što imaju Norveška i Švedska, dok je, primjerice, prosječna starost grčkih trajekata - 25 godina.
U prošle četiri godine Jadrolinija je svoju flotu obnovila s devet brodova, od kojih su tri polovna, stara oko deset godina, kupljena u inozemstvu, dok je šest novih brodova sagrađeno u domaćim škverovima - četiri u brodogradilištu Kraljevica i dva u Brodosplitu.
Predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar Vjesniku kaže da do kraja ovog mjeseca planiraju ugovoriti s domaćim brodogradilištima gradnju još dvaju novih brodova veličine >Hrvata< i >J. Dalmatinca<, a to je kapacitet 140 vozila i 1200 do 1400 putnika. Lončar dodaje da će najvjerojatnije jedan od tih brodova biti ugovoren s Kraljevicom, a drugi s Brodosplitom, a najvjerojatnije će ta narudžba biti proširena za još dva do tri broda za sezonu 2010.
Proteklih dana pričalo se o tome da se Jadrolinija ne može dogovoriti s Kraljevicom o cijeni gradnje novog broda, jer, navodno, Kraljevica ne pristaje na iznos manji od 10 milijuna eura, dok u Jadroliniji smatraju da je to previsoka cijena, s obzirom na to da je gradnja >Hrvata< koštala 8,75 milijuna eura, a >J. Dalmatinca< 200.000 eura manje. Predsjednik Uprave Jadrolinije uvjeren je pak da će na kraju biti postignut dogovor glede cijene.
Jadrolinija u ovogodišnju turističku sezonu planira uploviti s dva novija polovna broda, stara oko deset godina, kapaciteta oko sto automobila. Nabavom ta dva broda višak postaje šest brodova starih oko 40 godina, poput >Borika< i >Božave<, kapaciteta niti 20 automobila, te 76 godina stari trajekt >Ero<, kao i derutni >Nehaj<, kapaciteta 50 automobila.
Lončar pojašnjava da smanjenjem broja starih brodova, a nabavom novijih i gradnjom novih, Jadrolinija istodobno povećava kapacitet prijevoza vozila i putnika, što znači efikasnije i financijski racionalnije poslovanje, a dobiva se i na sigurnosti plovidbe.
Taj brodar kreće i u obnovu dijela flote za otvorena mora, a u vezi s tim imaju projekt gradnje broda kapaciteta 212 automobila i 1200 putnika. Naši škverovi trenutačno za gradnju takvog broda traže osjetno više novca nego strani, a i rok isporuke nimalo ne odgovara Jadroliniji.
U 2007. Jadrolinija je prevezla 9,4 milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila, što je oko pet posto više nego godinu prije, a pritom je ostvarila prihod od 830 milijuna kuna, što je više od planiranog, te bruto dobit od šest milijuna kuna. Damir Herceg, Vjesnik


17. siječnja 2008 .
Moskvi danas Hrvatski turistički dan
ZAGREB - U organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u četvrtak će se u Moskvi održati Hrvatski turistički dan u sklopu kojeg će biti predstavljena hrvatska turistička ponuda, izvijestili su u srijedu iz Glavnog ureda HTZ-a. Hrvatski turistički dan u Moskvi počet će konferencijom za novinare nakon koje slijedi poslovna radionica ruskih i hrvatskih turističkih djelatnika. Za tu se radionicu prijavilo više od 30 turističkih tvrtki iz Hrvatske i Rusije. Navečer će se u moskovskom restoranu >Sol< održati hrvatska večer na koju su pozvani predstavnici društveno-političkog života te turistički novinari. Vjesnik


16. siječnja 2008.
Vlasnik častio sve Poljake, Nijemce i Islanđane

Restoran >Kaptolska klet< na poseban način obilježio Dan priznanja Republike Hrvatske
Restoran >Kaptolska klet<, preko puta katedrale, jučer je na jedinstven način obilježio Dan priznanja neovisnosti Republike Hrvatske. Drugu godinu zaredom na taj je datum besplatnim ručkom i večerom počastio sve Islanđane, Poljake i Nijemce. Gosti su mogli birati između tri menija, a uz to su počašćeni pićem i aperitivom. Jedino što su trebali napraviti je pokazati putovnicu. Vlasnik restorana Željko Mikulić, koji sa suprugom vodi restoran zadnje tri i pol godine, rekao je kako će ovaj običaj postati tradicija u njihovom restoranu. S ovim je važnim datumom za Hrvatsku i privatno vezan.
Naime, supruga i on su kao povratnici iz Australije za vrijeme rata bili jako angažirani i uključeni u promidžbu Hrvatske u zemlji u kojoj su dotad živjeli.
>Supruga i ja smo u Australiji i Americi lobirali za priznaje Hrvatske, imali smo osjećaj da bi rat prestao ako bi Hrvatska bila priznata zemlja<, rekao je Mikulić. Kad se to napokon i dogodilo osjećali su potrebu da nekako zahvale zemljama koje su prve odlučile priznati našu zemlju. Nakon što su ušli u posao s ugostiteljstvom, odlučili su barem na taj dan - u znak zahvalnosti - svim turistima i poslovnim ljudima iz Islanda, Poljske i Njemačke omogućiti da kod njih besplatno ručaju i večeraju. Ističe kako bi bilo lijepo da se njegova inicijativa proširi i na ostale ugostitelje te da i drugi restorani barem na taj dan ponude nešto takvo turistima iz tih zemalja.
To bi, kaže, bilo izuzetno dobro i za naš turizam. Lani su ugostili četrdesetak Poljaka i Nijemaca, a ove ih se godine najavilo stotinjak. >Zanimljiva je situacija bila kad nas je grupa studenata Nijemaca nazvala još u listopadu i rekla da su pročitali u nekoj knjižici da častimo za Dan priznanja Hrvatske i već tada najavila svoj dolazak<, kaže Mikulić. Iako na ručku nije bilo puno gostiju, kaže kako ih se dosta predbilježilo za večeru, a to su većinom Nijemci.
Međutim, za ručkom smo zatekli i dvije Poljakinje koje već više od 30 godina žive u Zagrebu. Walentyna Lončarić predstavnica je poljske nacionalne manjine, a u ručku je uživala s prijateljicom Jolantom Wieckowskom Matić. Obje smatraju da je ovo odlična ideja i da je lijepo podsjetiti ljude na ovaj datum. >Stvarno mi se sviđa ova inicijativa vlasnika restorana, a i zgodno je da sretnemo još nekoga našeg<, rekla je Walentyna Lončarić.
Martina Pauček Šljivak, Vjesnik


10. siječnja 2008.
U PLANU Novi turistički iskorak u Slavonskom Brodu
HOTEL U TVRĐI
Zgrada površine 2500 četvornih metara bila bi smještena paralelno uz zgradu nekadašnje Slavonske vojarne, sada Klasične gimnazije
Anita BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Prema planovima Gradskog poglavarstva Slavonskog Broda, taj bi grad u doglednoj budućnosti trebao dobiti još jedan hotel i to u samom >srcu Broda< - Tvrđavi. Ideja o gradnji hotela na mjestu nekadašnje Stožarne vojarne stara je desetak godina. Prema riječima Pere Zubaka iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i urbanizam, hotel površine 2500 četvornih metara bio bi smješten paralelno uz zgradu nekadašnje Slavonske vojarne, sada Klasične gimnazije.

Podrum i tri etaže

Budući da će cijela zgrada biti građena od temelja, postoji mogućnost gradnje podruma, što ne bi utjecalo na vanjski izgled, pa bi hotel imao podrum i tri etaže - prizemlje, kat i potkrovlje.

Prema idejnom rješenju, na katu i u potkrovlju bilo bi smješteno tridesetak soba i nekoliko apartmana, a u prizemlju recepcija, bar, restoran, kuhinja, manje dvorane za sastanke i uredi, dok bi podrum mogao biti iskorišten kao skladišni prostor i mjesto za mali bazen, saunu, prostor za rekreaciju. >Izgled hotela bio bi identičan onome Klasične gimnazije, uz možda nešto drukčije gabarite<, pojašnjava Zubak. Dodaje da je ta investicija >prevelik zalogaj< za grad pa bi se realizacija povjerilo budućem koncesionaru, slično kao što je planirano i za gradnju stadiona, hotela i stambenog naselja na Vijušu.

Natječaj do 11. siječnja

Zubak napominje da je do 11. siječnja otvoren javni natječaj za izradu projektne dokumentacije, za što je Grad osigurao 500.000 kuna. Izrada projektne dokumentacije bi, prema njegovim procjenama, mogla potrajati šest mjeseci, pa bi se na vidljiv početak realizacije tog ambicioznog projekta moglo računati eventualno u drugoj polovici godine. Budući da je Tvrđava spomenik nulte kategorije morat će se voditi računa i o zahtjevima konzervatora, a s obzirom da se teži vratiti Tvrđavi njezin izvorni izgled u planu je i obnova drvenog mosta, identičnog originalu, između Kapelanovog stana i Klasične gimnazije.

OBNOVA

U Tvrđavi već radi niz ustanova
Do danas je u Tvrdavi obnovljen nekadašnji Časnički paviljon, zgrada u kojemu je smješteno Gradsko poglavarstvo; Glazbena škola, odnosno nekadašnje sje dište zapovjednika Tvrdave; Slavonska vojarna, gdje se sada nalazi Klasična gimnazija, Kapelanov stan u kojemu je Turistič koinformativni centar te Galerija Branka Ružića u jugozapad nom dijelu kavalira. [A. B.], Vjesnik


10. siječnja 2008.
U PLANU Novi turistički iskorak u Slavonskom Brodu
HOTEL U TVRĐI
Zgrada površine 2500 četvornih metara bila bi smještena paralelno uz zgradu nekadašnje Slavonske vojarne, sada Klasične gimnazije
Anita BENIĆ
SLAVONSKI BROD - Prema planovima Gradskog poglavarstva Slavonskog Broda, taj bi grad u doglednoj budućnosti trebao dobiti još jedan hotel i to u samom >srcu Broda< - Tvrđavi. Ideja o gradnji hotela na mjestu nekadašnje Stožarne vojarne stara je desetak godina. Prema riječima Pere Zubaka iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i urbanizam, hotel površine 2500 četvornih metara bio bi smješten paralelno uz zgradu nekadašnje Slavonske vojarne, sada Klasične gimnazije.

Podrum i tri etaže

Budući da će cijela zgrada biti građena od temelja, postoji mogućnost gradnje podruma, što ne bi utjecalo na vanjski izgled, pa bi hotel imao podrum i tri etaže - prizemlje, kat i potkrovlje.

Prema idejnom rješenju, na katu i u potkrovlju bilo bi smješteno tridesetak soba i nekoliko apartmana, a u prizemlju recepcija, bar, restoran, kuhinja, manje dvorane za sastanke i uredi, dok bi podrum mogao biti iskorišten kao skladišni prostor i mjesto za mali bazen, saunu, prostor za rekreaciju. >Izgled hotela bio bi identičan onome Klasične gimnazije, uz možda nešto drukčije gabarite<, pojašnjava Zubak. Dodaje da je ta investicija >prevelik zalogaj< za grad pa bi se realizacija povjerilo budućem koncesionaru, slično kao što je planirano i za gradnju stadiona, hotela i stambenog naselja na Vijušu.

Natječaj do 11. siječnja

Zubak napominje da je do 11. siječnja otvoren javni natječaj za izradu projektne dokumentacije, za što je Grad osigurao 500.000 kuna. Izrada projektne dokumentacije bi, prema njegovim procjenama, mogla potrajati šest mjeseci, pa bi se na vidljiv početak realizacije tog ambicioznog projekta moglo računati eventualno u drugoj polovici godine. Budući da je Tvrđava spomenik nulte kategorije morat će se voditi računa i o zahtjevima konzervatora, a s obzirom da se teži vratiti Tvrđavi njezin izvorni izgled u planu je i obnova drvenog mosta, identičnog originalu, između Kapelanovog stana i Klasične gimnazije.

 

OBNOVA

U Tvrđavi već radi niz ustanova
Do danas je u Tvrdavi obnovljen nekadašnji Časnički paviljon, zgrada u kojemu je smješteno Gradsko poglavarstvo; Glazbena škola, odnosno nekadašnje sje dište zapovjednika Tvrdave; Slavonska vojarna, gdje se sada nalazi Klasična gimnazija, Kapelanov stan u kojemu je Turistič koinformativni centar te Galerija Branka Ružića u jugozapad nom dijelu kavalira. [A. B.], Vjesnik


8. siječnja 2008.
Gradi se turistička zona na zapadnoj strani otoka Ugljana
Riječ je o turističkom naselju za 2000 gostiju koje će se graditi na površini od 40 hektara
Teren za turističko naselje Općina Preko zamalo je prije nekoliko godina prodala tvrtki Duboko plavetnilo Studija o utjecaju na okoliš ugostiteljsko-turističke zone Mačjak - Šumljak na otoku Ugljanu izložena je na javnom uvidu u vijećnici Općine Preko od ponedjeljka 7. siječnja do 21. siječnja do kada mještani mogu dati svoja mišljena i prijedloge, a javna rasprava će se održati 14. siječnja u vijećnici Općine Preko. Riječ je o turističkom naselju za oko dvije tisuće gostiju koje će se graditi na površini od ukupno 40 hektara sa zapadne strane otoka Ugljana na predjelu brda Mačjak i Šumljak. Zapadna strana otoka Ugljana do sada je bila potpuno turistički neiskorištena. Teren za turističko naselje prije nekoliko godina je Općina Preko zamalo prodala za 11 eura po četvornom metro tvrtki Dubokom plavetnilo, da bi se potom, nakon reakcije Državnog odvjetništva, ispostavilo da je riječ o državnom zemljištu. Dosadašnje projektantske radove financiralo je Duboko plavetnilo sa tri milijuna kuna, a ako ne budu najpovoljniji ponuđači na javnom natječaju za gradnju turističkog naselja, Općina će im vratiti dosadašnju investiciju, što će pokriti izabrani investitor. Tvrtka Duboko plavetnilo u međuvremenu je izgradila marinu s dvjesto vezova u Sutomišćici, na zadarskoj strani Ugljana, najveću na zadarskom otočju. Duboko plavetnilo i dalje iskazuje namjeru da gradi turističko naselje na zapadnoj strani otoka. U dogovoru sa tri nadležna ministarstva, Državnog odvjetništva i Hrvatskih šuma, teren na predjelu brda Mačjak i Šumljak neće se prodavati već ostaje državni, a investitor će naselje graditi uz koncesijsko pravo, odnosno kroz model javno-privatnog partnerstva. Turistička zona Mačjak - Šumljak prostire se uzduž tisuću i pol metara obale i oko tristo do četiristo metara u dubinu kopna i u blizini je nacionalnih parkova Kornati i Krka, i tri parka prirode Telašćica, Vransko jezero i Paklenica. DPU-om je na predjelu Mačjak - Šumljak planirana gradnja hotela s oko petsto kreveta s restoranom, wellness centrom, konferencijskom salom i trgovinama, te 126 vila i 82 apartmana veličine pedeset do sto metara četvornih, sa dva do šest kreveta.
Vile su planirane kao stambene jedinice višeg standarda od 110 do 235 metara četvornih s vrtovima od četiristi do tri tisuće četvornih metara. Zagrebački Urbing izradio je detaljni plan uređenja ove ugostiteljsko-turističke zone. Budući hotel s četiri zvjezdice visinom i izgledom će se uklopiti u zapadnu obalu Ugljana. Na sto metara od obale nema nikakve građevine, a na samoj obali su predviđena i dva privezišta s ukupno dvjesto vezova za brodove. Predviđena je gradnja potrebne infrastrukture, kao i biološki pročišćivač za otpadnre vode, a planira se i korištenje sunčeve energije. U ovom turističkom kompleksu trebalo bi raditi oko 500 ljudi budući da se predviđa visoka razina usluge. Općina Preko će provesti proceduru usvajanja planske dokumentacije, nakon čega će država kao vlasnik zemiljišta odlučiti kada će biti raspisan natječaj, a budući će investitor trebati otkupiti dokumentaciju vrijednu tri milijuna kuna. Otok Ugljan primio je nagradu za najuređenije mjesto po izboru Zadarskog lista i Turističke zajednice Zadraske županije za prošlu godinu. Ovaj otok u zadarskom arhipelagu od kopna dijeli Zadarski kanal, a s otokom Pašmanom povezuje ga most preko prolaza Ždrelac. Ugljan se ubraja među najnaseljenije hrvatske otoke, a sva otočna naselja (Preko, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Kali, Ošljak i Kukljica) leže uz obalu obrađene istočne, zadarske strane otoka. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)


7. siječnja 2008.
Carstvo siga u utrobi brda Rebrice
Na ugodnih devet stupnjeva, presijavaju se stalaktiti i stalagmiti pod blagim osvjetljenjem lampi formirajući likove
Cijeli Samobor ovih dana bruji o fascinantnom otkriću poznatog samoborskog ugostitelja Josipa Grgosa. Na svom posjedu u Otruševcu, ispod brda Rebrice, uz već postojeću spilju, koju je slučajno otkrio 1973., Grgos je pred sam Božić otkopao čak 120 metra novog podzemnog carstva.
Grgos i njegovi susjedi, koji posljednjih desetak dana iz utrobe izvlače kubike i kubike jalove zemlje, gline i odlomljenog kamenja, odveli su nas u spiljske prostorije. Nakon desetak metara strmih i uskih hodnika, pred nama se ukazala čarobna prostorija od poda do stropa ispunjena sigama različitih veličina i oblika. Na ugodnih devet stupnjeva, stalaktiti i stalagmiti presijavali su se pod blagim osvjetljenjem lampi formirajući likove, kao u kakvom muzeju.
>Slučajno sam otkrio spilju pokušavajući proširiti parkiralište kada se odjednom otvorila rupa!<, priča Grgos. Ispočetka su naišli samo na duge hodnike i planirali odustati misleći da nema ničega osim hodnika, ali tada se pred kopačima ukazala velika spiljska prostorija, koju je, ponirući, stvorio potok Bistrac. Na rubovima te prostorije još je nekoliko kaverni obloženo sigama, koje vode i do 20 metara dubine, nekoliko prolaza, zapečaćenih nakupinama gline. S mnogih siga kaplje voda, što svjedoči da još traje višestoljetni proces njihovog formiranja.
>Kada sam otkrio prvu špilju, rekao sam da je dosta jer čovjek mora biti zadovoljan s malim, ali nekako ne mogu odoljeti da ne krenem dalje<, kaže Grgos. I prvo otkriće, prije 30 godina, zbilo se u prosincu, a špilja je potom zaštićena kao spomenik prirode. Tada je Grgos radio kao miner i proizvođač vapnenca pa je kupio zemljište zbog pribavljanja vrijedne sirovine. No, kada je počeo minirati, shvatio je da je pred njim šuplje brdo iz kojega izlijeću šišmiši. Poduzetni Samoborac nije očajavao, nego je građevinsku djelatnost zamijenio turizmom. Danas kraj špilje njegova obitelj vodi nadaleko poznati restoran.
Grgosova špilja u Samoborskom gorju je, uz Veternicu na Medvednici, danas jednina spilja u Zagrebu i Županiji, prilagođena turističkim obilascima. Svojevremeno, tu su se odražavala i vjenčanja, a bude li interesa i dozvola nadležnih službi, to će biti moguće i u novoj prostoriji. Kada je u potpunosti uredi i osigura, u nju će, predviđa Grgos, stati do 60 ljudi. Do tada će se posjetitelji još strpjeti jer treba dovršiti staze i platoe, urediti struju i rasvjetu.

Jelena Oberman, Vjesnik



3. siječnja 2008.
The Independent turistima u 2008. preporučuje Cres
Piše: Luka Benčić
Foto: Srđan Vrančić/Cropix
Uopće me ne čudi što je Velika Britanija prepoznala ono što Cres jest, rekla je Gordana Medved, direktorica županijskog ureda TZ

RIJEKA - U svojem pregledu najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija za 2008. godinu, ugledni britanski časopis The Independent u današnjem broju, između ostaloga, predlaže i otok Cres.

- Na hrvatskom otoku Cresu možete kombinirati odmor na toplom i prekrasnom mjestu s pomaganjem u spašavanju ugroženih bjeloglavih supova i čuvati ranjivu šumu, piše The Independent.

Nadalje, u članku se navodi da Eko Centar Beli (Caput Insulae) s otoka Cresa ima sedam ekoloških programa koje je kreirao osnivač Goran Sušić. Objavljen je i telefonski broj te web stranica Eko centra (www.supovi.hr), uz podatak da se Centar već 14 godina bavi očuvanjem otočne bioraznolikosti i prirodnih bogatstava.

- Ekoturizam je danas u svijetu trend, ali često se nudi lažni ekoturizam. Ako se, primjerice, reklamiraju prirodne ljepote nekog nacionalnog parka, a ekološki turisti saznaju da se tamo u isto vrijeme vrši organizirani lov, odmah križaju tu destinaciju. Kod nas turisti pomažu u striženju ovaca, građenju suhozidova, branju maslina ili spašavanju supova.

Mi ne prodajemo toplu vodu, mi samo radimo ono u što vjerujemo i ljudi to prepoznaju. U BBC-evoj turističkoj reportaži o Hrvatskoj udarni je prilog bio o našem centru i nakon toga sam pozvan na predavanje u London, a svoj dolazak na proljeće najavila je i ekipa uglednog turističkog časopisa Wanderlust.

Englezi su vrlo senzibilizirani s očuvanjem prirode i ugroženih životinjskih vrsta, a kod nas u Beli dolazi ih sve više. Inače, u 2007. godini u našem malom otočnom selu bilo je čak 12 tisuća turista - kaže Goran Sušić, osnivač Eko centra Beli.

- Osobno, uopće me ne čudi da je Velika Britanija prepoznala ono što Cres jest. Goran Sušić je sa svojim Eko centrom jako puno napravio i turističke grupe danas ciljano posjećuju Caput Insulae. Cres ima ono što je u Hrvatskoj, pa i šire, raritetno - zaštićenost otoka, neizgrađenost, sačuvanost i predivnu arhitekturu.

U posljednje vrijeme imamo i dobre avioveze - komentirala je Gordana Medved, direktorica Turističke zajednice Primorsko-goranske županije.

Prema njezinim riječima, broj britanskih turista na Kvarneru je, na žalost, pao u odnosu na nekadašnje godine, no vjeruje da će ovakve preporuke doprinjesti povratku Britanaca na ova područja.

Eko centar Beli spominje se i u turističkom prilogu BBC-a

Independent savjetuje i kako doći do otoka Cresa (zrakoplovom Croatia Airlinesa ili EasyJeta do Rijeke, Ryanairom do Pule pa autobusom ili katamaranom do otoka ). Osim Cresa koji je jedina predložena hrvatska destinacija, britanski časopis savjetuje odlazak na još nekoliko europskih destinacija, a zastupljene su i Srbija i BiH, odnosno Kapaonik, Jahorina, Bjelasnica, Beograd i Sarajevo.

Turistički prilog BBC-a o Hrvatskoj počeo je Zagrebom, uz napomenu da je to grad s najvećim brojem galerija po četvornom metru u svijetu. Navode i da je u Hrvatsku dobro doći i zbog vrlo jeftinih zubarskih usluga. Prilog o eko centru Beli udarni je dio priloga.

Jutarnji list


2. siječnja 2008.
Ledena jezera neodoljiv mamac za turiste
Biser ličko-senjskog i hrvatskog turizma posjetilo više od 940 tisuća posjetitelja
Nacionalni park Plitvička jezera, biser ličko-senjskog i hrvatskog turizma, ove godine obara sve rekorde posjećenosti, a u nacionalnom parku procjenjuju da je ove godine Plitvička jezera posjetilo više od 940 tisuća posjetitelja. Prema službenim podacima u prvih devet mjeseci prodano je 806.356 ulaznica, a u kampovima i hotelima ostvarena su ukupno 220.173 noćenja. Najviše je gostiju bilo iz Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Španjolske i Japana, dok su domaći gosti na sedmom mjestu prema broju noćenja.
Pravi ljubitelji prirode kažu da niste vidjeli Plitvička jezera ako ih niste posjetili u sva četiri godišnja doba. Svaki dan na jezerima jedinstven je i neponovljiv, a kad se zalede slapovi, Plitvička jezera u zimskom ruhu još su više očaravajuća nego u druga godišnja doba. Tako i potkraj prosinca, kad su Plitvička jezera pokrivena snijegom i ledom, a temperatura se nerijetko spušta ispod ništice, gostiju još uvijek ima.
Da se oni koji jednom dođu na Plitvička jezera uvijek vrate objasnili su nam Angelo iz Padove i Paola iz Milana, koji su zajedno obilazili Donja jezera na Plitvicama.
>U Hrvatskoj smo često, a na Plitvicama smo drugi put. Bili smo ovdje ove jeseni i htjeli smo doći vidjeti kako izgledaju slapovi u zimi<, objasnili su nam razlog svoga zimskog posjeta Plitvičkim jezerima.
U sklopu Nacionalnog parka u naselju Mukinje uređeno je maleno istoimeno skijalište s vučnicom, koje zimi posjećuje mnogo gostiju.
Na skijalištu smo sreli i Ahmeda Murnića iz Bihaća, koji je došao >snowboardati<. Tu je došao s prijateljima, a ističe da je zadovoljan skijalištem, a posebno njegovom blizinom.
Maja Marić iz Biograda svoja prva skijaška znanja naučila je upravo na tom skijalištu.
>Staza je pogodna skijaše početnike jer nije jako strma i zahtjevna<, istaknula je Maja.
Kako nam je objasnio Josip Bičanić, voditelj skijališta, radnim danom na skijanje dođe oko 200 do 300 posjetitelja, a vikendom i za vrijeme školskih praznika ondje skija i do 1000 skijaša.
>Dio skijaša dolazi iz Hrvatske iz okolnih mjesta, ali i iz Zadra, Šibenika i drugih dalmatinskih gradova. Mnogo ih dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine, ponajviše iz Bihaća<, kaže Bičanić.
U centru se mogu iznajmiti skijaški kompleti i oprema - skije, pancerice, štapovi, >snowboard< i saonice.
Da su u zimskim mjesecima Plitvička jezera popularna dokazuje i činjenica da su tražena destinacija za doček Nove godine, pa su tako plitvički hoteli bili rasprodani za doček Nove godine. Kako nam je objasnila glasnogovornica NP Plitvička jezera Vlatka Ružić, oko 600 gostiju u hotelima Jezero i Grabovac uživalo je u bogatom novogodišnjem aranžmanu.
>Zanimljivo je da se gosti nakon što odlaze iz hotela unaprijed raspituju od kada su moguće rezervacije za idući doček Nove godine tako da oni koji žele dočekati Novu godinu na Plitvicama mjesecima unaprijed rezerviraju svoj smještaj u hotelima<, objašnjava glasnogovornica. Tomislav Grdić, Vjesnik
2. siječnja 2008.
Na otoku Ugljanu umjesto škvera marina i turističko naselje
Na prostoru tvrtke Nauta Lamjane u općini Kali uskoro umjesto brodogradnje turistički sadržaji
Na prostoru brodoremontne tvrtke Nauta Lamjane u općini Kali na otoku Ugljanu uskoro će nuknuti turistički sadržaji. Remontno brodogradilište koje je tamo 25 godina zamijenit će marina sa servisnom i trgovačkom zonom na 11 hektara , te turističko naselje koje bi se prostiralo na 10 hektara unatoč činjenici da državna koncesija za brodograđevnu djelatnost vrijedi čak do 2031. godine. Tri urbanistička plana uređenja prema kojima se u uvali Velika Lamjana planira proširenje postojeće ribarske luke te uređenje turističke zone su izložena na javnom uvidu do 13 siječnja. Nakon rasprava o planu kreće procedura usvajanja. Škver koji je prije 25 godina preselio iz zadarske luke u Velu Lamjanu na zapadnu stranu otoka Ugljana i zapošljava stotinjak ljudi za dvije godine će postati prošlost. Uprava Nauta Lamjane ove je godine u bugarskom brodogradilištu u Varni prodala dok za brodove i kupila "travel lift" koji će služiti za dizanje motornih jahti u budućoj suhoj marini. Tvrtka Nauta Lamjana - Remontno brodogradilište iz Kali 90 posto je u vlasništu švicarskog investicijskog fonda Jupiter Adria grupe koji je tvrtku kupio lani od Hypo grupe za 10 milijuna eura. Hypo grupa je prodala svoj vlasnički udio od 80 posto dionica koje je prije tri godine preuzela od Waltera Wolfa, koji je taj otočni škver kupio za jednu kunu od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Nauta Lamjana je od Čačićeva Coning turizma kupila i hotel u Preku, sagrađen prije četrdesetak godine te dio privezišta u samome mjestu. Hotel Preko, koji je ovog ljeta bio zatvoren, goste će ponovno primiti u sezoni 2009. godine, do kada će biti renoviran kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje pet zvjezdica. Uz Hotel Preko, koji je sagrađen sedamdesetih godina prošlog stoljeća te je bio u vlasništvu PZ Preka, novi vlasnici su kupili i restoran Ivo u prizemlju zgrade od bivšeg igrača Hajduka Ive Jerolimova. Jupiter Adria grupa zakupila je četrdeset vezova u privezištu koje gradi tvrtka Marina Preko koji će biti dio njihove ponude za bogatu klijentelu. Investicijski fond Jupiter Adria osnovan je u srpnju prošle godine da bi se ulagalo u turističke projekte na hrvatskom Jadranu. Temeljni kapital fonda je 100 tisuća švicarskih franaka, a sjedište mu je u Luzernu. Registriran je za financijske djelatnosti, promet nekretninama, realizaciju turističkih projekata, graditeljstvo i trgovanje vrijednosnim papirima. U općini Kali se slažu s prenamjenom Velike Lamjane, no u Županijskim prostornim planom u Velikoj Lamjani nije predviđena ni turistička zona ni gradnja marine već samo ribarska luka koja će biti produbljena i proširena za dodatnih dvjesto metara obale i zaobalnih površina potrebnih za promet ribom, a u planu je i gradnja crpne stanice za brodove. Ribarska luka u Veloj Lamjani svrstana je u luku od državnog značenja, a za realizaciju projekta proširenja ribarske luke osigurana su sredstva iz državnog proračuna u iduće dvije godine. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)


28. prosinca 2007.
SLAVLJE
Kako će >najluđu noć< proslaviti stanovnici Gospića, Sinja i Imotskoga
PLANINARSKI DOMOVI PUNI, USKORO I HOTELI I TRGOVI
GOSPIĆ/SINJ - Kao i ranijih godina, Poglavarstvo grada i Turistička zajednica Gospića organiziraju doček Nove godine na Trgu Stjepana Radića. Uz nastupe domaćeg vokalno-instrumentalnog sastava Kekoa nastupit će i popularna Lana Jurčević s grupom Rusvaj, a mjesto u programu našao je i tamburaški sastav Likote iz Ličkog Lešća. Program će se održati pod šatorom, a uz bogatu ugostiteljsku ponudu Novu 2008. popratit će i ponoćni vatromet. Zanimljivo, gospićki hoteli ne priređuju novogodišnji program, vjerojatno stoga što se najveći broj Gospićana opredjeljuje upravo za doček - na trgu. No, poseban doček organiziraju planinari na Baškim Oštarijama, pa će u planinarskoj kući >Vila Velebita< u silvestarskoj noći >ludovati < više od 30 domaćih planinara, koliko i u bungalovima >Kod Prpe<. U planinarskom domu >Ravni Dabar< mjesta je rezerviralo 50 planinara, a jedini hotel na Velebitu, >Velebno<, popunio je svih 180 mjesta uz popularnu cijenu od 430 kuna. Nova godina u prigodno okićenom Sinju i cetinskom kraju obilježit će se u veselom ozračju, uz obilje koncerata po hotelima i restoranima, ali i na otvorenome. U gradu će se održati tradicionalni koncert klape >Sinj<, a od gostiju će nastupiti ženska klapa >Neverin<. Prihod će biti darovan Caritasu Čudotvorne Gospe Sinjske.

U Gradskom kinu koncert će prirediti i Sinjska glazba, a nastupit će i sinjska operna diva Sanja Erceg Vrekalo. Dakako, mnogi će Novu dočekati na Trgu kralja Tomislava, popularnoj Pijaci, uz prigodan program i vatromet. Zanimljiv je i program svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske koji počinje već u nedjelju, 30. prosinca, svetkovinom svete obitelji, a nastavlja se u ponedjeljak Misom zahvalnicom. Na Novu godinu u 10 sati na programu je svetkovina sv. Bogorodice, a svečanost se nastavlja 2. siječnja blagoslovom obitelji. Doček 2008. za svoje će goste organizirati sinjski hotel >Alkar< i konoba >Ispod ure<, motel >Matanovi dvori < u Glavicama, hotel >Sveti Mihovil<, restorani >Borac < u Trilju te >Vreba< u Hrvacama... Najveselija će noć u >Alkaru< proteći uz bogatu lutriju, a goste će zabavljati Trio Adria. Brojni će Sinjani i Cetinjani s prijateljima i gostima Novu 2008. dočekati i u obnovljenim kamenim vikendicama na Kamešnici i Svilaji, ali i na Kupresu i Blidinju. [Tomislav Čanić, Nedjeljko Musulin], Vjesnik


28. prosinca 2007.
Gorski kotar - uspjeh obitelji Sobol
Piše: Ivica Radoš
Foto: Ivan Marinković/CROPIX
Alen Sobol, carinski djelatnik, i njegova supruga iz Crikvenice, Silvija, inače menadžerica u hotelu Risnjak, željeli su sagraditi goransku kuću iz snova za turizam i iznajmljivanje, što su im preporučivale i turističke agencije.

No, podršku i kredit preko Odjela za gospodarstvo Primorsko-goranske županije dobili su nakon što je administracija EU prepoznala potencijal Gorskog kotara.

- Kako moja i ženina obitelj iznajmljuju sobe u Delnicama, željeli smo proširiti ponudu. U agenciji s kojom najviše surađujemo bili su zainteresirani za turizam u ruralnom ambijentu.

U Kočićinu, 'mrtvom' selu koje su tijekom Drugoga svjetskog rata spalili talijanski vojnici, pronašli smo idealnu lokaciju: rijeka Kupa je samo stotinu metara udaljena od kuće - objasnio je Alen Sobol.

Uz kredit, pomoć obitelji, mnogo rada i papirologije, Soboli su dovršili projekt, rađen prema savjetima Konzervatorskog odjela iz Rijeke. Eksterijer je ambijentalan, a interijer je uređen prema potrebama suvremenoga gosta, s kuhinjom, kaminom, kupaonicama, vinotekom i francuskim ležajima. Objekt će uskoro imati i mali wellness.

- Kuća je kategorizirana s četiri zvjezdice, ima dvije sobe i može primiti do šest osoba. Najčešće je unajmljuje jedna ili dvije obitelji - napominje Sobol.Njegova seoska kuća je tijekom godine popunjena najmanje 120 dana, a na tome bi mu mogli pozavidjeti turistički djelatnici iz Dalmacije i Istre. Veliko zanimanje rezultiralo je i pristojnom cijenom koja je postignuta: od 100 do 140 eura po danu.

- Nova godina je jako tražen termin u Gorskom kotaru. Već smo početkom rujna iznajmili kuću za doček Nove godine. Cijenu smo postavili na temelju aranžmana minimalno četiri noćenja, i to 200 eura po danu.

Kad se uzme u obzir površina unutarnjeg prostora od 240 četvornih metara, onda to i nije skupo za šest osoba - rekao je Sobol koji tvrdi da na kući još ne zarađuje, nego tek uspijeva vraćati kredit.

Kako kuća nema više od deset ležajeva, Sobol nema registriran obrt, nego "ugostiteljske usluge građana u domaćinstvu". Turističku ponudu moći će širiti tek kad se, za godinu-dvije, realiziraju projekti koje financira EU.

- Najviše problema zadaje nam više kišnih dana u kontinuitetu jer dva dana gosti mogu otići u kuglanu ili na bazen, ali je problem gdje će treći dan. Zbog toga nas veseli namjera Grada Delnica da se dvorac Zrinskih u Brodu na Kupi pretvori u muzej. Gradnja multifunkcionalne dvorane, koja se financira iz pretpristupnih fondova EU, proširit će turističku ponudu - uvjeren je Sobol.

Jutarnji list

 

20. prosinca 2007.
Porečkom hotelu Pical priznanje za izvrsnu kvalitetu hrane
Porečki hotel Pical u vlasništvu Riviere Poreč d.d., osvojio je priznanje britanskog turoperatora Saga Holidays u kategoriji >Good Food< (dobra hrana) u 2007. godini priopćeno je u srijedu iz hotela. Pical je na temelju rezultata anketa koji Sagini gosti nakon boravka u svim hotelima ispunjavaju, osvojio tzv. >2 Rosettes< za izvrsnu kvalitetu i raznovrsnost hrane. To znači da je većina Saginih gostiju ocijenila gastronomsku ponudu u Picalu najvišom mogućom ocjenom.
>Izuzetno smo zadovoljni da su po drugi put zaredom gosti Sage prepoznali i priznali izvrsnu hranu koja se priprema u našem hotelu. To nam je dodatna stimulacija i motiv da dajemo kvalitetu ne samo u prehrani, već i u svim ostalim segmentima hotelskih operacija. Naravno, za ovu su nagradu, osim naših ulaganja u restoranske i kuhinjske kapacitete, najzaslužniji naši zaposlenici, čiji savjestan i odgovoran pristup poslu rezultira ispunjenjem očekivanja gostiju<, rekao je direktor Bažon[I.Ke.], Vjesnik

17. prosinca 2007.
Vina vrijedna milijun eura na putu za Opatiju
Piše: M. Pažanin
Foto: Karmen Mrkić/CROPIX
U projekt najboljeg hrvatskog restorana novi je vlasnik krenuo angažiravši najboljeg našeg sommeliera za 2007. godinu, Branka Muždeka
OPATIJA - Naš cilj je jasan: želimo imati restoran s najboljom vinskom kartom u Hrvatskoj - tvrdi Branko Muždeka, poznati hrvatski sommelier koji je odnedavno preuzeo brigu o ponudi pića u kultnom restoranu Bevanda u Opatiji.

Sjetimo se, nakon što je svoje životno djelo slavni opatijski ugostitelj Branko Bevanda ovog ljeta prodao Zoranu Maržiću za 4,7 milijuna eura, on je u svoj projekt stvaranja najboljeg restorana u Hrvatskoj krenuo angažiravši najboljeg hrvatskog sommeliera za 2007. godinu.

Muždeka se odmah dao na posao, a samo za prvu nabavku biranih vinskih etiketa dosada je potrošeno 150 tisuća eura.

- Do sada smo doslovce nabavili sva vina koji se u ovom trenutku uvoze u Hrvatsku, što znači da raspolažemo vrhunskim izborom pjenušaca iz Boreduxa, vinima iz Toscane, Australije, Čilea te naravno cjelokupnom ponudom domaćih vinara - kaže Muždeka.

To u praksi znači da Bevanda već sada nudi 250 renomiranih etiketa, a za sada najveću pojedinačnu cijenu drži pjenušac Kristal od tri litre koji će se nuditi po cijeni od 30 tisuća kuna.

Da bi na adekvatan način pohranili toliku vrijednost, u restoran Bevanda će ovih dana biti instaliran i prvi vinski sef u Hrvatskoj, koji po svojim osobinama nimalo ne zaostaje za pravim bankarskim sefovima.

- Radi se o blindiranom sefu posebno dizajniranom za čuvanje vrhunskih vina koji može primiti 1500 boca - tumači Muždeka.

Ovakav prestižan izbor pića zahtijevat će i dodatnu edukaciju osoblja kako bi što bolje upoznali sve ono što mogu ponuditi svojim gostima.

- Naša je želja da možemo izaći u susret svim tipovima gostiju, od onih koji za manje novca žele kušati dobro hrvatsko ili strano vino, do onih koji za vrhunsku kvalitetu neće žaliti posegnuti dublje u džep - poručio je Muždeka.

Jutarnji list



11. prosinca 2007.
Kopački rit: povećanje broja gostiju
Uprava PP Kopačkog rita u razminiranje je ove godine utrošila oko milijun kuna
Čak 24 posto više gostiju posjetilo je park prirode Kopački rit ove godine u odnosu na prošlu, a taj broj i dalje raste. Konkretno, riječ je o 28.507 posjetitelja koji su najveću europsku močvaru obišli u prvih devet mjeseci, dok ih je tijekom cijele prošle godine bilo 23.029. Najveći problem u posebnom zoološkom rezervatu i dalje predstavljaju minski sumnjiva područja, pa je stoga prioritetni zadatak Uprave PP Kopački rit razminiranje u što je ove godine putem različitih donacija utrošeno oko milijun kuna. Kako je izvijestila ravnateljica JUPP-a Biserka Vištica, radovi na obnovi novoga dvorac u Tikvešu kao i njegova aneksa obavljaju se sukladno priljevu novca iz državnoga proračuna. Tako je prošle godine Ministarstvo kulture izdvojilo 1,5 milijuna kuna za obnovu krovišta i gromobranskoga sustava objekta, dok je ove pristiglo novih 2 milijuna kuna s kojim se uredio poslovno-prezentacijski prostor aneksa novoga dvorca Tikveš. U ritske vode ponovno je početkom godine porinut obnovljeni turistički brod "Liska". Drugi je to turistički brod za posjetitelje koji Kopački rit žele obići vodenim putem. Prvi, "Orao I." s kapacitetom od 75 sjedećih mjesta, zaplovio je još 2004. godine. Dok je brodskim prijevozom lani Kopački rit obišlo 21.095 gostiju, u prvih devet mjeseci ove godine bilo ih je 27.202. U suradnji s tvrtkom Belje d.d. park prirode Kopački rit restaurirao je dio poljoprivrednih površina uz južni dio prometnice Podunavlje - Kozjak koji su postali staništem za slavonsko-srijemskoga podolca i Hereford goveda te službeno otvorili farmu nazvanu "U skladu s prirodom", a koju mogu obići svi posjetitelji Kopačkoga rita. Na popisu velikih ovogodišnjih radova, kako se navodi u izvješću o radu ove ustanove, nalazi se i puštanje u funkciju staza Veliki Sakadaš i Vidikovac. (www.poslovni.hr)
6. prosinca 2007.
Milijun eura za turistički centar u Lepoglavi
Grad Lepoglava, poznat po brojnim posebnostima, od pavlina i Rangerovih slika, preko lepoglavske čipke, do ahata u posljednje vrijeme, uskoro će dobiti još jednu prepoznatljivost, piše internet-portal VTV televizija. Projekt Turističko-kulturno-informativnog centra, kandidiran za sredstva Europske unije, ovih je dana i službeno odobren, te je grad za njega dobio gotovo milijun eura. Dobivenim sredstvima u potpunosti će se urediti objekt u vlasništvu grada koji dugi niz godina nije bio u funkciji, a do sada su, kako bi se spriječilo daljnje propadanje, uložena znatna sredstva u njegovo održavanje. Projekt rekonstrukcije zgrade bivšeg Doma partizana započet je 2005. ulaganjem milijun kuna proračunskih sredstava u obnovu krovišta, a nastavljeno protekle godine financiranjem grubih građevinskih radova u unutrašnjosti s milijun i pol kuna. Izrađenim troškovnikom nastao je izračun od oko 10 milijuna kuna neophodnih za uređenja prostora.

(pd)


5 prosinca 2007.
Predstavljen 'Stepinčev put' u Bistricu
Piše: Senka Susović
Foto: Krunoslav Pavlina/Cropix
Osnovni ciljevi su stvaranje hodočasničkih putova za sve štovatelje Majke Božje i odavanje posebnog priznanja bistričkom hodočasniku kardinalu Alojziju Stepincu
MARIJA BISTRICA - Turistička zajednica općine Marija Bistrica pod pokroviteljstvom općine Marija Bistrica i svetište Majke Božje Bistričke pokrenula je projekt hodočasničkih putova pod nazivom "Stepinčev put" kao atraktivnu ponudu vjerskog turizma predstavljen danas u bistričkom Domu kulture.

- Osnovni ciljevi ovog programa su stvaranje hodočasničkih putova za sve štovatelje Majke Božje, odavanje posebnog priznanja bistričkom hodočasniku kardinalu Alojziju Stepincu, koji je zbog svoje privrženosti Majci Božjoj Bistričkoj proglašen blaženim u Mariji Bistrici, te povezivanje s ostalim svetištima u Hrvatskoj i izavan nje - istaknuo je na predstavljanju autor projekta dr. Eduard Kušen.

Što se same izvedbe projekta tiče, u njegovoj prvoj fazi identificirat će se trasa puta do najvećeg marijanskog svetišta u Hrvatskoj, slijedi odabir najidealnijeg puta do Marije Bistrice, koji će potom biti označen.

Kao što je to i uobičajeno, bit će tiskani prigodni leci te drugi promidžbeni materijal vezan za Stepinčev put. Prema riječima rektora svetišta Majke Božje Bistričke, Zlatka Korena, koji je na predstavljanju "Stepinčevog puta" govorio o važnosti kardinala Stepinca koji je uz papu Ivana Pavla II. jedan od najdražih hodočasnika u Mariju Bistricu, postoji mogućnost uspostavljanja međunarodne veze, odnosno hodočasničkog puta između bistričkog svetišta i Mariazella u Sloveniji.

Partneri u izradi Stepinčevog puta su Lepoglava, Krašić i Sveti Ivan Zelina, lokalni partner je planinarsko društvo "Grohot" Marija Bistrica, a podržava ga Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska turistička zajednica te turističke zajednice grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Jutarnji list


4. prosinca 2007.
Sljemenski domovi ugodni, a hoteli uštogljeni
>Treba nam samo dobro vrijeme i posao ide odlično<, slažu se vlasnici domova
Iako rade svaki dan puno radno vrijeme, jedino nedjeljom su planinarski domovi na Sljemenu popunjeni do posljednjeg mjesta. I ovog vikenda su, unatoč lošem vremenu, Zagrepčani su pobjegli od gradske vreve na obronke Medvednice. Krijepili su se u planinarskim domovima, koje su obišli Vjesnikovi reporteri, usporedili ponudu, cijene i ugođaj.

Tri planinarska doma zaslužuju čistu peticu. To su >Runolist<, >Puntijarka< i >Grafičar<. U njima vlada topla, obiteljska atmosfera i opuštenost, a katkad se čuje i pjesma. Cijene su prihvatljive i skoro identične, kao i ponuda hrane.
Planinarski dom >Runolist< vodi Ilka Bilić 14 godina uz pomoć obitelji. Po odlasku u mirovinu, prihvatila je ponudu prijatelja, ubrzo i sama preuzela posao. >Runolist< je na kraju postao i njezin pravi dom, gdje živi i radi, a osobito u kuhinji.

>Poznati smo po srnećem gulašu i pašticadi<, kaže gospođa Ilka, a njena unuka, studentica Valentina, dodaje da su im štrudle apsolutni hit. U >Runolistu< se može i prespavati - u jednoj od devet soba s osam kreveta za 50 kuna. Doručak se naplaćuje 20 kuna. Za dobar posao joj je, kaže Ilka Bilić, potrebno samo lijepo vrijeme.

S tim se slaže i vlasnica >Puntijarke< Božica Glaser, koja vodi planinarski dom, zajedno s obitelji, posljednjih 11 godina. >Puntijarki< ima 10 soba i 35 kreveta, ali iako je cijena i tamo samo 50 kuna, rijetko se događa da netko prespava. >Posao je specifičan, različit od ugostiteljstva u gradu jer smo mi šest dana u tjednu gotovo prazni, a samo je u nedjelju navala<, kaže Božica Glaser.

Krešimir Crnić je vlasnik planinarskog doma >Grafičar< bavi 12 godina. Prednost tog posla je, kaže, što se može odmaknuti od gradske buke, ali >ponedjeljkom smo zatvoreni, pet dana dođe samo pet, šest ljudi, a nedjeljom smo puni<, kaže Krešimir.

Jesen je najbolje doba zbog kestenijade i berbe gljiva koje pravlače mnogo posjetilaca. Zimi se zbog snijega zatvori cestu, a građani baš i ne obilaze >Grafičar< jer je udaljen skijaških staza. No, ima i vjernih posjetitelja. Jedan gost, primjerice, dolazi srijedom, kada i 20-ak članova istog društva, koji upriliče pravu feštu.

Nakon tople i ugodne obiteljske atmosfere u planinarskim domovima, uštogljenu i neprirodnu atmosferu zatekli smo u >Snježnoj kraljici<. Bivšem domu >Izviđača< koji je postao apartmanska kuća, ne pomaže ni luksuzna oprema, poput jacuzzija i saune, privući građane.

Dok se u domovima stoji u redu za štrukle i traži mjesta više, u >Snježnoj kraljici< zatekli smo pet, šest gostiju, iako mlade dame na recepciji tvrde da im posao ide odlično. Ako je u nedjelju, kada građani masovno odlaze na Sljeme, u >Snježnoj kraljici< pusto, pitanje je kakva je situacija ostalih dana. Martina Pauček Šljivak, Vjesnik


28. studenoga 2007.
PRIZNANJE Knjiga >Kamping _ saga o jednoj profesiji<
Jerko Sladoljev - zidar europskog kamping turizma
Francuski autor Jacques Gout našeg je stručnjaka uvrstio među 14 Europljana, graditelja europskog kamping turizma
Davor VERKOVIĆ
Za Jacquesa Gouta, francuskog autora knjige >Kamping - saga o jednoj profesiji<, objavljene nedavno u Parizu, Jerko Sladoljev, dugogodišnji hrvatski turistički stručnjak, jedan je od 14 odabranih zidara europskog kamping turizma.

U knjizi je spominjao ljude koji su najzaslužniji što je europski kamping tako cijenjen i u svjetskim razmjerima. Evo što o Sladoljevu misli Gout: >Spominjemo ovo ime jer imamo na umu i pred očima najljepši mediteranski krajobraz, pa je zato sve jednostavnije i lakše. To Hrvati znaju bolje od bilo koga. Gradili su turističku industriju dajući vrlo velik prostor kampovima još za vrijeme komunističkog režima.

Nakon toga su se morali suprotstaviti ratu i zatim ponovno početi graditi. Vrlo sretne okolnosti dozvolile su da profesionalci osiguraju kontinuitet unutar dva režima i dvije epohe. Jerko Sladoljev, donedavni glavni tajnik Kamping udruženja Hrvatske, nikad nije stao, pa čak ni u ratnim okolnostima, i prepustio rutinski razvoj hrvatskih kampova.

Uložio je svu svoju energiju kako bi hrvatski kamping ponovno izišao na europsku kamping scenu. Govoreći vrlo dobro francuski, njemački i talijanski uspio je u najtežim trenucima ponovno instalirati brojne kontakte s kamping čelnicima cijelog kontinenta.

Prihvaćao je veliki broj francuskih studijskih grupa Hrvatskoj i vodio na studijskim putovanjima direktore hrvatskih kampova u Francusku, Španjolsku, Italiju, Njemačku i Austriju. Sada kada je njegova misija kamping udruzi završila, posvetio se novom izazovu borbi za kvalitetu i bolju promociju najboljih hrvatskih kampova<. Vjesnik

22 studenoga 2007.
Dugi Rat spreman za turistički preporod
Početkom 2008. kreće rušenje tvornice ferolegura i gradnja turističkog kompleksa
Građevinska dozvola za rušenje bivše tvornice ferolegura Dalmacija u Dugom Ratu očekuje se početkom iduće godine, nakon što je prihvaćena Studija o utjecaju rušenja tvornice na okoliš. "Građevinsku dozvolu za rušenje očekujemo početkom iduće godije, a tvornica bi trebala biti srušena do početka iduće turističke sezone. Do 31. ožujka trebamo uskladiti prostorni plan općine sa županijskim jer nam je Županijsko poglavarstvo izbacilo turističku zonu iz plana, te sa vladinom uredbom o zaštićenom obalnom pojasu. Prema prostornom planu Općine Dugi Rat cijeli prostor tvornice prenamijenjen je u zonu ugostiteljsko-turističke, stambene namjene i luku nautičkog turizma", kazao je za Poslovni dnevnik donačelnik općine Dugi Rat Domagoj Vuković. Vlasnik bivše tvornice je tvrtka Projekt uvala koju je britanski investitor Landmark Property registrirao samo za realizaciju projekta turističkog kompleksa s marinom na mjestu nekadašnje tvornice. Dugoratska tvornica u stečaju prodana je u lipnju prošle godine Projekt uvali na devetom natječaju po cijeni od 8,5 milijuna eura, a kupac je preuzeo i vraćanje hipotekarnog kredita Hrvatskom fondu za privatizaciju u iznosu od 15,8 milijuna kuna. Obvezali su se i zaposliti 104 bivša radnika. Projekt Uvala već je vlasnik i pogona CG stupovi u krugu tvornice koji je u u ožujku prošle godne kupio za 20,4 milijuna kuna. Iza investicijskog fonda Landmark Property Management stoje islandska nacionalna banka i Deutsche bank sa po 42 posto udjela, te engleski privatni kapital sa 16 posto. Ovaj investicijski fond osnovan je u travnju 2005. godine s početnim kapitalom od 36 milijuna eura s ciljem ulaganja dvije milijarde eura u tranzicijske zemlje jugoistočne Europe, a Dugi Rat je prva investicija u Hrvatskoj u kojoj planiraju investirati polovicu tog iznosa. Do sada su ulagali u Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj, uglavnom u poslovne objekte.

U Hrvatskoj su, uz dugoratsku tvornicu, na otoku Hvaru u uvali Ključna kupili milijun četvornih metara poljoprivrednog zemljišta za samo 20-ak milijuna eura koje je potom promjenama Prostornog plana postalo građevinsko. U Istri su prisutni kroz Citygreen Holdings koji raspolaže s više od 55 posjeda, uglavnom luksuznih vila za iznajmljivanje. U Dugom Ratu namjeravaju na 80 tisuća četvornih metara zemljišta bivše tvornice sagraditi hotelski kompleks s marinom od 130 vezova, istezalištem brodova i suhi vezom i trgovačkim centrom, a u cijeli projekt planiraju investirati oko 200 milijuna eura. Gradnja turističkog kompleksa znači i 200 novih radnih mjesta za malu općinu između Splita i Omiša. No kako još nije donesen Detaljni urbanistički plan Dugog Rata nema ni idejnog riješenja budućeg turističkog kompleksa. "Imamo više varijanti idjenog riješenja no čekamo konačn prostorni plan općine Dugi Rat. Izmjene prostornog plana će biti dovršene do konca ožujka", kazao je Željko Raguž, direktor Projekt Uvale. Potvrdio je kako Landmark nema namjeru prodavati zemljšte već izgraditi turističko naselje na mjestu bivše tvornice. Cijeli kompleks tvornice s pomorskim dobrom obuhvaća oko 180 tisuća četvornih metara, a otvoreno ostaje još rješavanje 37 tisuća četvornih metara koji se vode kao javno dobro u državnom vlasništvu. Oko tih 37 tisuća kvadrata zemljišta vodio se dugogodišnji spor između države i tvornice, a presudom Općinskog suda u Omišu koncem 2005., odobren je zahtjev države da se na to zemljište uknjiži kao vlasnik. "U tijeku su pregovori općine Dugi Rat s Vladom da se općini na upravljanje prepusti 37 tisuća metara četvornih zemljišta u sklopu tvornice koje se tretira kao javno dobro", kazao je donačelnik Vuković.

Radioaktivni otpad

Prema Studiji o zaštiti okoliša pri rušenju tvornice 'Dalmacija' Dugi Rat koju je izradio IPZ Uniprojekt Terra iz Zagreba, radioaktivni otpad iz kruga tvornice otpremit će se u Institut 'Ruđer Bošković', a ulja i ostali štetan otpad na za to predviđena mjesta. Ispitivanjem tla utvrđeno je da nema potrebe za dodatnim zahvatima jer je troska koja se nalazi na određenom lokalitetu neotopljiva i nema štetnoga zračenja. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)

 

16. studenoga 2007.
Virtualna Antonija turiste preko mobitela vodi gradom

Piše: Boba Blašković
Foto: Davor Pongračić/Cropix
Nezavisna Država Hrvatska formirana je 1941., a na njezinu čelu bio je poglavnik Ante Pavelić. Njegov govor možete čuti ako podignete desnu crnu slušalicu ispred vas, ispričala je u mobitel sveznajuća Antonija u Muzeju grada Zagreba.
Naime, Antonija je virtualna operaterka Mobile Guidea koji je danas kao projekt prvi put u svijetu predstavljen i u sklopu kojeg se mogu čuti razne kulturne, povijesne i gospodarske informacije o 200-tinjak znamenitosti u Zagrebu, kao i 60-ak zanimljivih podataka o eksponatima u Muzeju grada Zagreba.

Mobile Guide prvi je audiovodič grada Zagreba uz pomoć kojeg se nakon poziva na broj 0800 1213 i nakon javljanja virtualne operaterke Antonije u četiri sata može obići centar grada, naučiti stotine podataka o povijesti spomenika, trgova, ulica, zgrada te doznati gdje se nalaze najbliži restorani s talijanskom, meksičkom ili domaćom kuhinjom.

Virtualni vodič Mobile Guide, koji će sljedeće godine osim Zagreba nuditi i 40 sati podataka o cijeloj Hrvatskoj, smislio je Nedeljko Tišler, direktor tvrtke Astarta. Kaže da su za Mobile Guide zainteresirane mnoge turističke zemlje poput Italije, Francuske, Portugala, Španjolske i Cipra, a možda će taj hrvatski izum u potpunosti zamijeniti aparate sa slušalicama te klasične turističke vodiče.

- Nakon kupnje bona od 35 ili 100 kuna te nakon utipkavanja PIN-a kao kod pre-paid bona, na mobitel nazovete besplatan broj 0800 1213 i odaberete rutu koju želite posjetiti i o kojoj želite dobiti informacije. Za sada s audiovodičem možete razgledati Gornji i Donji grad te Muzej grada Zagreba, a kroz nekoliko dana uz pomoć mobilnih uređaja moći ćete razgledati i Mimaru, Gliptoteku, Trakošćan, a u izradi su i vodiči za Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Arheološki, Muzej suvremene umjetnosti, Modernu i Strossmayerovu galeriju, kao i Split, Dubrovnik i Pulu te ostale gradove u Hrvatskoj - rekao je Tišler i dodao da je u planu i uvođenje GPS tehnologije uz pomoć koje će korištenje Mobile Guidea biti još jednostavnije.

Jutarnji list danas je testirao Mobile Guide za koji je, zbog lakšeg snalaženja, nužna pripadajuća karta na kojoj su s brojevima od 100 do 1000 obilježene mnoge znamenitosti grada, i to od spomenika, ulica i trgova, do povijesnih ličnosti. Primjerice, nakon što smo utipkali broj 232, čuli smo cijelu povijest Cvjetnog trga: od toga da je nekada bio sajmište sa stokom i sijenom do toga da je na mjestu Oktogona nekada bilo groblje. S brojem 111 načuli smo kako je Ilica dobila ime, a za 35 kuna, odnosno za 20 minuta slušanja Antonije, naučili smo mnogo zabavnih i zanimljivih podataka o Zagrebu koji će osim turistima koristiti i građanima te učenicima prilikom pisanja domaćih zadaća. Jutarnji list

 

7. studenoga 2007.
Kamp 'Slapić' jedan od najboljih u EU
Kamp "Slapić" iz Mrežničkog Briga pokraj Duge Rese, po ocjeni francuskog turoperatora Campinq Chequea, proglašen je jednim od najboljih i najugodnijih kampova u Europi, prenosi Radio Mrežnica. Direktorica Turističke zajednice Karlovačke županije Dina Begić pojašnjava da se glasovanje provodi putem kupona koji se nalaze u svakoj brošuri Campinq Chequea i koji gosti, prema vlastitom nahođenju, ispunjavaju kada su zadovoljni uslugom i svim ostalim faktorima koji ih ne ostavljaju ravnodušnima. "U izbor ulazi svih 600 kampova iz njihove brošure, a ove godine nagrađeno je 27 kampova, među kojima i naš 'Slapić', kao jedini nagrađeni kamp iz Hrvatske", kazala je Begić. Dodjela nagrada i proglašenje pobjednika bit će održano u Francuskoj, od 13. do 16. studenog, u dane Kongresa Camping Chequea, uz veliki broj stranih novinara, ljubitelja kampiranja te ostalih turoperatora koji posluju diljem Europe. "Ovo je događaj koji pridonosi promociji ne samo Karlovačke županije, nego i Hrvatske u cjelini pa će i predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Parizu popratiti događaj, u koordinaciji sa spomenutim francuskim touroperaterom. Predstavnici obitelji Mataković, koja je vlasnik kampa, prisustvovat će dodjeljivanju nagrade u Nici", najavila je Begić.

(PD)


6. studenoga 2007.
Nove biciklističke stazeu Starigradu i Jasenicama
ZADAR - Na području općina Starigrad i Jasenice u ponedjeljak su započeli radovi na uređenju biciklističkih staza. Nova kružna biciklistička staza, duga četrdesetak kilometara, nadovezat će se na već postojeću dionicu u općini Starigrad.Riječ je o projektu potpore iz Programa UN-a za razvoj (UNDP) u okviru njegovoga programa lokalnog razvoja. Radovi su vrijedni 548.000 kuna, od čega UNDP daje više od 243.000 kuna, dok ostatak financiraju Općina Jasenice, turističke zajednice Jasenica i Zadarske županije te Hrvatska turistička zajednica. [Lj. I. B.]

7. studenoga 2007.
Novi ukras u središtu grada
Šibenik dobio renesansni mediteranski vrt
ŠIBENIK - Povijesna gradska jezgra Šibenika obogaćena je od utorka novim atraktivnim sadržajem koji će, nema sumnje, oživjeti ovaj kameni dio grada. Riječ je o novom renesansnom samostanskom mediteranskim vrtu Sv. Lovre koji je uređen u dijelu samostanskog kompleksa Svetog Lovre. Zvonko Pešić, ravnatelj privatne šibenske gimnazije Svetog Lovre, najzaslužniji je za realizaciju ovoga projekta čiji je i idejni začetnik. Samostanski vrt prostire se na 600 >kvadrata< zemljišta na kojem je niknulo začinsko i ljekovito bilje, kapare, smokve, starinske ruže, te biljka konopljika koju još zovu >nevino janje<, a služila je za smirivanje požude. U središtu vrta, po zamisli Dragutina Kiša, najpoznatijeg hrvatskog parkovnog arhitekta, nalazi se zdenac napravljen prema povijesnom predlošku. Mediteranski vrt podijeljen je u četiri dijela, karakteriziraju ga bordura od niskog šimšira, kamene klupe postavljene uza staze... Svečano je otvaranje vrta u utorak navečer. [Jadranka Klisović] , Vjesnik


29. listopada 2007.
Turistička signalizacija na vinogorju Plešivice
Budući da je vinogradarsvo i podrumarstvo jedna od najrazvijenijih gospodarskih grana u Zagrebačkoj županiji, raznim projektima se pokušava stvoriti dodatna vrijednost razvojem turizma. Za razvoj turizma u ovom području posebno su važne tzv. vinske ceste koje prolaze vinogorjem, a uz koje su mnogi vinogradari otvorili svoje podrume za putnike namjernike, a sve se više radi na organiziranom turističkom programu. Najpoznatija vinorodna područja u županiji su zasigurno Plešivičko vinogorje, kao i ono u Sv. Ivanu Zelilni. Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije iz proračuna je dodijeljeno 240.000 kuna kapitalne donacije za postavljanje turističke signalizacije upravo na Plešivičkoj i Zelinskoj vinskoj cesti. Ova signalizacija sukladna je projektu Instituta za promet i veze označavanja vinskih cesta, čime se poštuju svi važeći propisi potrebni za dobivanje dozvola. Vinske ceste Zagrebačke županije na području ova dva grada, Sv. Ivana Zeline i Jastrebarskog, datiraju od 2001., a kako je vinski turizam sve popularniji, potrebno je unapređenje infrastrukture. (www.poslovni.hr)

23. listopada 2007.
Događaji i manifestacije kao dio turističke ponude
ZAGREB - Događanja i manifestacije moraju karakteristikama odgovarati zahtjevima turističkog tržišta, a to je u Hrvatskoj ostvarivo kroz snažniju i kvalitetniju suradnju, te lokalno partnerstvo i povezivanje ponuđača usluga i organizatora manifestacija, rečeno je u srijedu na okruglom stolu >Organizacija događanja i manifestacija kao dio turističke ponude Hrvatske<, u organizaciji Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) i USAID-a.
Višnja Čerić, članica Savjeta kongresnog turizma HTZ-a, predstavila je inicijative pri Hrvatskom kongresnom i insentiv uredu, kao i prijedlog kriterija za profesionalne organizatore kongresa i drugih skupova, dok je Dubravka Davidović iz tvrtke Adriatica.net govorila o praktičnim problemima i iskustvima koja se javljaju pri organizaciji događaja i manifestacija.
Cilj okruglog stola bio je, prema riječima organizatora, ukazati na mogućnosti razvoja, kriterije kvalitete, složenost i evaluaciju organizacije događanja i manifestacija. [Luka Capar], Vjesnik

16. listopada 2007.
>Biser Paga< - močvara usred kamena
Pag je jedini naš otok na kojem su močvarna staništa proglašena ornitološkim rezervatima još 1988. godine
Na otocima i uz obalu ostalo je još jako malo močvara, najznačajnija je ona u donjem toku i delti Neretve. Močvarna staništa prisutna su i na otoku Pagu, koji slovi za otok kamena, pa su time još zanimljivija. Pag je k tomu jedini naš otok na kojem su močvarna staništa proglašena ornitološkim rezervatima još 1988. Riječ je o ornitološkim rezervatima Kolansko blato pokraj mjesta Kolan te Veliko i Malo blato pokraj Povljane, koji su danas rijetka utočišta pri gniježđenju, selidbi i zimovanju više od 200 vrsta ptica močvarica. >Močvarnih površina ima i na Krku, Cresu, Mljetu i drugim otocima, ali na Pagu su najprostranije<, kaže ornitolog Dragan Radović, ravnatelj Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Naziv blata dolazi od lokalnog naziva u Dalmaciji za močvarna područja. Mediteranske močvare danas su rijetkost i njihovo značenje stalno raste s obzirom na sve veću ugroženost močvarne ornitofaune i nestanak močvarnih staništa u cijeloj Europi.

>Na Malom blatu jedno je od najvažnijih gnjezdišta ugrožene eje livadarke u Hrvatskoj. Tamo gnijezdi oko desetak parova te grabljivice koja gnijezda savija na tlu. Na Pagu je, uz nasuprotne mu obalne uvale Plemići, Privlaku i Ljubač, jedino gnjezdište ugroženog morskog kulika u Hrvatskoj, i najveće odmorište 15-ak vrsta čurlina. To su ptice šljukarice koje gnijezde na arktičkoj tundri, a zimuju u Africi. Za vrijeme selidbe zadržavaju se na plitkim, muljevitim površinama. A prostrani kamenjarski pašnjaci gnjezdišta su najbrojnije populacije ćukavica u Hrvatskoj<, kaže Radović. U Nacionalnoj ekološkoj mreži važnih područja za ptice u Hrvatskoj paška su blata proglašena kritično ugroženima. Iako su močvarna područja na Pagu rezervati prirode još od 80-ih godina prošlog stoljeća, a to je najveća kategorija zaštite i isključuje gospodarske djelatnosti, na njima su i dalje prisutni nedopušten lov ptica i ribolov.
>Ribolov, kako gospodarski tako i sportski, jedan je od glavnih uzroka ugrožavanja živog svijeta u paškim rezervatima<, kaže biologinja Morana Babajko, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije. U Veliko blato su, osim toga, sredinom 80-ih godina 20. stoljeća ubačeni šarani, koji prirodno ne obitavaju tamo, čime je poremećena prirodna ravnoteža jezera. >Početkom ljeta počeli smo s ronjenjem u Velikom blatu da utvrdimo vrste riba koje u njemu žive, kolika im je brojnost i u kakvom su stanju. Istraživanja će se nastaviti i tijekom jeseni<, kaže Morana Babajko.
>Paška blata jako su se izmijenila, sada je puno manje otvorenih vodenih površina i pliće su, što zbog prisutne poljoprivrede, što zbog naselja i kampa te zagađenja od njih, što zbog nanosa koje donosi vjetar, a što je sudbina svih močvarnih površina. Budući da su prolaznog karaktera, one nastaju i nestaju. No, danas je problem što ima jako malo rijeka koje teku svojim prirodnim koritima, zahvaljujući kojima su se nekada stvarale stalno nove močvare<, priča Radović, dodajući da bi paškim blatima pomoglo čišćenje.

U Javnoj ustanovi kažu da su u Malom blatu proširili kanal u dužini od 150 metara, ali da nekih većih čišćenja nije bilo.
>Veliko blato nije u neposrednoj blizini naselja, za razliku od Kolanskog koje je uz naselje Gajac, što ga naravno ugrožava. Ali pri kraju je izrada novog prostornog plana Općine Kolan u kojem je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture odredila mjere, što se smije, a što ne smije u blizini rezervata<, kaže Morana Babajko, dodajući da je Ministarstvo dozvolilo i proširenje kampa uz Kolansko blato uz uvjete zaštite prirode.
>Situaciju donekle spašava vodocrpna stanica na Velikom blatu, jer se zbog nje na područje više pazi, no s druge strane iz njega se crpi dosta vode<, kaže Radović. Morana Babajko kaže da Veliko blato još nikada nije presušilo, no da studije o količinama i dotoku vode u Veliko blato nisu rađene. Malo blato je ljeti presušeno što je posljedica zagušenosti naslagama močvarne flore s obzirom da je kosidba ševara za pokrivanje kuća i štala vrlo rijetka, a u prošlosti se redovito odvijala.
>Za sada ne postoji poseban projekt zaštite i očuvanja paških blata, ali svake godine planiramo i pomalo ostvarujemo zahvate kojima bi očuvali ta vrijedna močvarna staništa. Još prije početka rada Javne ustanove, dakle prije 2003., Ministarstvo zaštite okoliša izradilo je prijedlog revitalizacije Kolanskog blata, ali s obzirom na visoku cijenu za sada ga nije moguće realizirati<, kaže Morana Babajko. Sada Javna ustanova provodi jednogodišnje istraživanje ptica na Velikom blatu. Napravit će popis vrsta za promatrače ptica, edukacijsko-popularizacijski letak, a postojeća osmatračnica za promatrače ptica opremit će se odgovarajućim fotografijama ptica. Gordana Petrovčić, Vjesnik

4. rujna 2007.
Rast turizma pet posto godišnje
Analitičari Hypo Alpe-Adria banke ove godine u Hrvatskoj predviđaju ostvarenje neto direktnih investicija od 2,5 milijarde eura
ZAGREB - Očekivani rast hrvatskog BDP-a ove godine od gotovo šest posto odražava snažnu domaću potražnju, još jednu rekordnu turističku sezonu, solidnu vanjsku potražnju te predizborno intenziviranje javnih investicija. Istaknuo je to u ponedjeljak Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, predstavljajući makroekonomske analize.
>Iako će solidno vanjsko okruženje poduprijeti hrvatski izvoz te investicijske aktivnosti i u idućem razdoblju, usporavanje rasta gospodarstva u idućoj godini na procijenjenih 5,2 posto, analitičari Hypo banke temelje na usporavanju rasta osobne potrošnje, visokom stupnju uvozne ovisnosti ekonomije te neutralnijoj fiskalnoj politici<, rekao je Stojić.
Istaknuo je kako se očekuje da će industrijska proizvodnja nastaviti iznad-trendni rast tijekom ove i iduće godine, po stopi od šest posto, odnosno 5,4 posto, zahvaljujući snažnoj potražnji iz EU-a, povoljnim uvjetima financiranja te rastu produktivnosti. Rast realnog raspoloživog dohotka, povrat duga umirovljenicima te ubrzanje rasta socijalnih transfera podržavaju rast osobne potrošnje u rasponu od četiri do pet posto u drugoj polovici ove te u idućoj godini.
Što se tiče inflacije na kraju ove godine, analitičari Hypo banke vide je na razini od 3,4 posto, zahvaljujući baznim efektima, poskupljenju prehrambenih proizvoda te ekspanzivnoj fiskalnoj politici. Očekivani rast cijene električne struje od najmanje deset posto podržat će pak ubrzanje inflacije na prosječnih 3,3 posto u 2008. s ovogodišnjih 2,5 posto.
Stojić je istaknuo i kako rast platnobilančnog deficita na 8,6 posto BDP-a u 2007. analitičari temelje ponajviše na pogoršanju trgovinske bilance. Dodaje kako se očekuje rast turističkih prihoda po stopi od pet posto u sljedećih nekoliko godina zahvaljujući godišnjim investicijama u iznosu od dvije milijarde eura te poboljšanju ukupne turističke infrastrukture. U ovoj godini predviđaju kako će se ostvariti neto direktnih investicija od 2,5 milijarde eura uz dominantnu ulogu dokapitalizacija banaka te pokriće platnobilančnog deficita od 77 posto.
U nastavku godine analitičari očekuju kretanje kune u rasponu od 7,26 do 7,36 za euro. Pritom, profilu jake kune pogoduje izravno inozemno zaduživanje kompanija, postojeći monetarni instrumentarij s 0,5-postotnim mjesečnim limitom rasta te priljevi od dokapitalizacije banaka. Stabilizirajući utjecaj na tečaj dolazit će od intenzivnije konverzije kredita u valutnoj klauzuli u kunske, isplate 1,2 milijarde kuna dospjelog, a nepodmirenog duga veledrogerijama, isplate T-HT-ove dividende DT-u u iznosu od 125 milijuna eura te sezonski povrat gotovine iz optjecaja. Ivan Smirčić, Vjesnik

7. kolovoza 2007.
Putovima branitelja vozit će i turisti na biciklima
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić/Cropix
VUKOVAR - Posjetitelji Vukovara, a posebice turisti koji u taj grad dolaze iz Europe i svijeta, uskoro će njegove najvažnije znamenitosti moći pogledati i u vožnji biciklom.
Putnička agencija Danubiumtours u svoju je ponudu, naime, stavila vožnju biciklima, i za tu je namjenu već izradila prvu bike-kartu grada Vukovara i označila sve točke obilaska u kojoj prioritet imaju "Putovi vukovarskih branitelja".

- Veliki je broj turista koji u Vukovar, Dunavskom biciklističkom rutom, dolaze na dva kotača, pa smo odlučili ponuditi im detaljan prikaz Vukovara i većine zanimljivih mjesta. Bike-kartom obuhvatili smo ukupno 12 točaka obilaska i osvježenja na putu dugom 38 kilometara , koju sam osobno prošao i utvrdio, uz neizostavne bicikl-servise, restorane, medicinsku pomoć, mogućnost smještaja - pojašnjava Zoran Šesto iz Danubiumtoursa. Turistima biciklistima ponuđena je ruta čiji je polazak predviđen iz središta grada, preko Eltzovog dvorca, bolnice, do Trpinjske ceste i glasovitog tenka, potom "kukuruznog puta", Bogdanovaca, Veleprometa, Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, Ovčare. Na raspolaganju im je mogućnost samostalnog obilaska na pet bicikala ili u pratnji osposobljenih turističkih vodiča.

- Biciklističkom rutom koja vodi od Dalja, preko Vukovara do Iloka turisti nam samo dođu i prođu i nemaju nikakve konkretnije informacije o Vukovaru. Znaju da je tu Dunav, da je bio rat i da su grad i građani doživjeli stradanja - dodaje Šesto.

Sada nude i obilazak Baranje Baranje i Kopačkog rita

Osim "Putova vukovarskih branitelja", bike-ruta proširena je i na Ilok, kroz program "Ilok - kolijevka vina i starina", ali i obilazak Baranje, Kopačkog rita, Vinkovaca i Županje. Vukovarski turistički radnici bike-kartu će prevesti na tri jezika i na skorašnjem sajmu turizma u Njemačkoj ponuditi je agencijama koje organiziraju biciklistička putovanja. Jutarnji list

20. srpnja 2007.
TURIZAM U sedam mjeseci 15 posto više gostiju nego lani
Pag bilježi turističke rekorde
U Pagu ističu da su na te rekorde umnogome utjecali dobra suradnja Grada i Turističke zajednice
PAG - U srpnju je na Pagu boravilo oko 32.000 gostiju koji su ostvarili 232.600 noćenja, što je čak 12 posto više nego lanjskog srpnja! Pag je stoga zasad sigurno županijski rekorder po većem broju gostiju. Budući da su trenutačno puni gotovo svi kapaciteti, od hotela do privatnog smještaja, očekuje se da će i kolovoz također imati rekordne rezultate. Najbrojniji na Pagu su Slovenci, kao i na cijelom zadarskom području, a slijede ih Nijemci, Talijani, Česi, Poljaci, Austrijanci i Slovaci. Najviše noćenja ostvareno je u privatnom smještaju u apartmanima i sobama te u autokampu >Šimuni<, gdje je u srpnja bilo čak 67.448 noćenja. Nezanemariv je broj noćenja u novootvorenim hotelima >Pagus< i >Meridijan< te u ostala četiri manja hotela. Dobra je sezona počela još za uskrsne blagdane s otvorenjem novih hotela, a, prema najavama, i posezona bi trebala biti izvrsna. Ne samo u hotelima nego i u autokampu >Šimuni<, jedinome u županiji koji je otvoren cijelu godinu. Lani je u Pagu tijekom cijele godine zabilježeno 652.000 noćenja, a predviđa se da će ih ove godine biti više od 700.000. U prvih sedam mjeseci 15 je posto više gostiju i noćenja, a u Pagu ističu da su na te rekorde umnogome utjecali dobra suradnja Grada i Turističke zajednice koji su, osim kvalitetnog smještaja i dobre hrane, gostima ponudili brojne druge sadržaje. U obnovljenom starom dijelu Paga ovog se ljeta nudi mnoštvo kulturnih manifestacija, od festivala >Paško ljeto<, koji vodi pijanist Lovro Pogorelić i na kojem je nastupio svjetski poznati pijanist Stefan Milenković, do raznih izložbi, zabavnih i sportskih događaja. Priređen je i sportski spektakl, boksački meč Stjepana Božića i Longina Mocka, međunarodni biciklistički maraton, humanitarne nogometne utakmice... [Lj. I. Balen]

17. srpnja 2007.
Klizanje s pogledom na more
Piše: Jasmin Đečević
Foto: Tea Cimaš/CROPIX
KRK - Otok Krk, jedno od najpopularnijih kvarnerskih turističkih odredišta, odnedavno u svojoj ponudi ima jedinstveni mamac za goste. U bespoštednoj borbi za svakog gosta na Krku su se dosjetili neobične ideje i turistima usred ljetnih vrućina ponudili - klizanje. Smješteno ispred glavne autobusne stanice, u neposrednoj blizini mora, klizalište se prostire na 430 četvornih metara, a sedam centimetara debela površina za klizanje napravljena je od pravog leda. Natkriveno je šatorom, a uz otvorene bočne strane, posjetitelji imaju jedinstvenu priliku klizati s pogledom na more, barke i ljude koji se kupaju. I dok domaći ljudi još pomalo sumnjičavo gledaju na jedino jadransko klizalište, gosti su ugodno iznenađeni. - Takvo što još nigdje nisam vidio. Upravo se vraćamo s plaže pa smo odlučili napraviti nekoliko krugova po ledu, iako zapravo ne znamo klizati. Super je - rekao je 20-godišnji Mario Condello iz Italije, kojega smo, s grupom prijatelja, susreli na klizalištu. Iako je mogućnost klizanja tijekom sunčanih dana poseban doživljaj, najviše klizača okuplja se ipak u večernjim satima kada zabavu i atmosferu na klizalištu upotpunjuju light show i DJ-i. Cijena klizanja iznosi 60 kuna za 45 minuta, a u nju je uključena i oprema. - Sve je više onih koji na klizanje dolaze direktno s plaže u kupaćim kostimima. Na početku su mislili da je u šatoru hladno pa su dolazili malo jače odjeveni, ali polako se privikavaju pa dolaze i u kupaćim kostimima. Većina je oduševljena činjenicom da na ljetovanju mogu malo uživati i u zimskim radostima - istaknuo je Oleg Celić iz Pule, koji na klizalištu pomaže manje spretnim i neiskusnim klizačima.
Nesvakidašnji projekt realizirali su Grad Rijeka, TZ Krka i tvrtka Velemi
Osim što prvi put u svom gradu imaju klizalište, stanovnici Krka i njihovi gosti nedavno su mogli uživati i u prvoj hokejaškoj utakmici na svom otoku. Naime, na otvaranju klizališta gostovali su članovi kluba sinkroniziranog klizanja "Zagrebačke pahuljice" i klizačkog kluba "Medo" , a svoje su umijeće pokazali i mladi hokejaši "Zagreba".
Uz pokroviteljstvo Grada Krka i Turističke zajednice Krka, ovaj je nesvakidašnji projekt realizirala riječka tvrtka Velemi, koja inače svake godine postavlja i zimsko klizalište u Rijeci, također uz samo more. Jutarnji list

17. srpnja 2007.
ZA PET
UGLEDNI BRITANSKI DNEVNIK OBJAVIO VELIKU REPORTAŽU O HRVATSKOJ
The Guardian: Zadar prijestolica "coola"!
U do sada najopširnijem članku o turističkoj ponudi Hrvatske, koji je objavljen ovog vikenda, Britanci su nahvalili impresivnu transformaciju Zadra iz ratom uništene sredine u turističku meku

PIŠE ANA VUČETIĆ

Na internetskim stranicama uglednoga britanskog dnevnika The Guardian grad Zadar proglašen je novom hrvatskom "cool" prijestolnicom! Ni dva mjeseca nakon što je novinar londonskog Independenta Simon Clader Zadar opisao kao turističku selendru s previsokim cijenama i prelošom ponudom, gdje se pivo naplaćuje kao pjenušac, a recepcionari ne govore engleski, The Guardian u svojoj reportaži Zadar vidi kao najzanimljivije turističko odredište u Hrvatskoj.

U do sada najopširnijem članku o turističkoj ponudi Hrvatske, koji je objavljen ovog vikenda, Britanci su nahvalili impresivnu transformaciju Zadra iz ratom uništene sredine u turističku meku koja uspješno objedinjuje venecijanski duh prošlosti s uglađenim buticima i modernim klubovima "koji se uklapaju, ali ne dominiraju svojom okolinom".

"Široka promenada kao pozornica mladim i lijepim Zadranima, dok žene cupkaju na visokim petama, danju po ekskluzivnim buticima, noću po barovima i klubovima", opisuje zadarsku Kalelargu novinarka Guardiana Annabelle Thorpe, koju je najviše fascinirao noćni život zadarske Varoši, osobito kultni kafić "Đina". Za večeru preporučuje restoran "Zadar" na Rivi, opisujući ga kao mjesto "nešto nižeg standarda, ali zato nezaboravnog položaja uza samo more". Ipak, prema ocjeni Guardiana, "najcool" mjesto u gradu je klub "Garden", čiji su vlasnici upravo dvojica Britanaca, Nick Colgan i James Brown. Dok lagano ispijate maraskino i uživate u pogledu s gradskih zidina, u "Gardenu" je zajamčena čista uživancija. O zadarskim hotelima piše tek da su smješteni na Puntamici, izvan grada, a za smještaj preporučuju Villu "Nico", jedan od najpoznatijih gradskih restorana.

Britanci dolaze Ryan airom

Veliki interes britanski medija za Zadar, koji dobiva sve više prostora na tamošnjem turističkom tržištu, nije slučajan. Zbog dolaska Ryan aira, niskotarifnog avioprijevoznika koji od travnja Zadar tri puta tjedno povezuje direktno s Londonom, ovo se ljeto očekuje prava invazija britanskih turista na Sjevernu Dalmaciju.

Slobodna Dalmacija

 

12. srpnja 2007.
Splitski hotel Atrium otvara se u rujnu
Svečano otvorenje hotela Atrium, prvog hotela s pet zvjezdica u središtu Splita, namijenjenog prije svega poslovnim ljudima, očekuje se početkom rujna. U izgradnju i uređenje hotela koji se nalazi u sklopu stambeno-poslovnog kompleksa na Brodarici Zvonko Kotarac, vlasnik splitske građevinske tvrtke Dal-koning, uložio je 18 milijuna eura. Ovaj reprezentativni hotel čija je izgradnja trajala 15 mjeseci nastao je na temeljima antičkoga Splita čiji se originalni Dioklecijanov akvadukt može vidjeti i u posebno uređenom izložbenom prostoru u podzemnim prostorijama, a omogućen je i sam ulazak u kanal vodovoda. Atrium ima 99 moderno uređenih soba te dva VIP apartmana. Hotel je projektirao ugledni arhitekt Jerko Rošin, dok su za moderno uređenje unutrašnjosti zaslužni poznati splitski arhitekti Katja Dešković i Goran Pavlović. U prizemlju hotela smještena je recepcija, na prvoj etaži kongresni centar kapaciteta 130 mjesta. Na sedmom katu smješteni su luksuzni wellness te fitness i beauty centar kao i zatvoreni bazen. Uz hotelsku garažu za oko 40 vozila, u podrumu hotela smještena je i javna garaža sa 125 parkirališnih mjesta. U prvoj godini poslovanja hotel će imati promotivne, niže cijene smještaja koje će za sobu iznositi od 170 eura za sobu do 250 eura za apartmana. Hotel će zapošljavati oko 60 radnika, a poslovat će u okviru novog brenda City Luxury Hotels koji okuplja gradske poslovne hotele, a riječ je o podbrendu Jadranskih luksuznih hotela u vlasništvu Gorana Štroka. Uz Atrium u okviru novog brenda posluje riječki hotel Bonavia, a u skoroj budućnosti planirano je širenje na Zagreb i ostale gradove. Sandra Livajić (www.poslovni.hr)



10. svibnja 2007.
Odmorišta Dobra i Krka među najboljima u Europi
Ove godine testirano je 65 odmorišta u 12 zemalja. Najbolje je ocijenjeno odmorište Medenbach-istok u Njemačkoj, a najgore Ventimiglia Autoporto u Italiji
ZAGREB - Hrvatski autoklub (HAK) u ponedjeljak je predstavio rezultate testiranja pratećih uslužnih objekata (PUO) na autocestama koje je HAK, kao jedini autoklub izvan EU-a koji je sudjelovao u testiranju, proveo u sklopu EuroTest programa, tijekom ožujka i travnja 2007. godine. HAK je ove godine prvi put sudjelovao u tom međunarodnom projektu u kojem se ove godine u 12 europskih zemalja testiralo 65 PUO-ova, među kojima i dva hrvatska odmorišta: Dobra-zapad i Krka-istok, oba na autocesti A1 Zagreb-Šestanovac.
Oba hrvatska odmorišta ocijenjena su vrlo dobro.
>Na PUO-ove gledamo kao na jednu cjelinu autocestovne ponude koja je iznimno značajna zbog velikog tranzita. Zato želimo na svim novim dionicama autoceste dovesti odmorišta na najvišu razinu te dodatno povećati sadržaj<, rekao je Mario Crnjak, predsjednik Uprave HAC-a, najavivši uskoro dva nova odmorišta Zir i Brinje koja bi po kvaliteti trebala biti još bolja od testiranih. Kod odmorišta Dobra i Krka najbolje je ocijenjeno ugostiteljstvo u kombinaciji s ljubaznom uslugom i vrlo prihvatljivim cijenama, kao i dobro održavane sanitarije te okoliš. Tu se posebna pozornost posvećuje obiteljima, a odmorište Krka-istok nudi stazu s prekrasnim pogledom na zaljev, što joj je priskrbilo mnogo dodatnih bodova.
Inspektori, međutim, nisu bili zadovoljni uređenjem okoliša na odmorištu Dobri-zapad: nema staza uzduž parkirališta i pješačkih prijelaza od parkirališta do objekta, kao ni posebnog parkinga za autodomove i vučna vozila, a to znači da pristup zgradi nije siguran za invalide.
Najbolje ocjene uopće dobilo je odmorište Medenbach-istok u Njemačkoj, a najgore Ventimiglia Autoporto u Italiji.
Darko Brozović, zamjenik voditelja EuroTest projekta, rekao je da su ovi rezultati, kao što je to bio i slučaj s tunelima, velika promidžba Hrvatske, jer će rezultate saznati i vidjeti više od 60 milijuna ljudi. >Hrvatska su odmorišta u samom vrhu europske ponude, nasuprot, primjerice, nekim talijanskim, koja su ispod dopuštenog minimuma. Još smo jedanput dokazali da imamo odličnu infrastrukturu, barem kad je o autocestama riječ<, rekao je Brozović. Bojan Terglav, Vjesnik

 

 

 

18. svibnja 2007.
Bjeloglavi sup vraća se u Paklenicu
Kontrolirat će se broj posjetitelja u Maloj Paklenici, koji bi se ograničio na 80 do 100 na dan upravo radi osiguravanja mira za ptice
Iako su početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi obitavali na području cijele Hrvatske, danas još jedino žive na Cresu, Krku i Prviću, i to zahvaljujući brizi i stalnom praćenju Eko-centra >Caput insulae Beli< u Belom na otoku Cresu. Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj su izumrle tri vrste strvinara - kostoberina (Gypaetus barbatus), sup starješina (Aegypius monachus) i crkavica (Neophron percnopterus) - a i bjeloglavim supovima, zakonom zaštićenim pticama koje gnijezda svijaju na liticama uz more, što ih čini jedinstvenima u svijetu - i na Kvarneru prijeti nestanak. Razlog za to je smanjenje broja ovaca, unos divljači na otoke i s time povezano trovanje.
>Opstanak supova ovisi o opstanku ekstenzivnog ovčarstva, pri kojem ovce cijelu godinu ostaju vani, pa je u njih povećana smrtnost. A supovi su lešinari, hrane se uginulim lešinama. Tako supovi posredno ovise o čovjeku - ovčaru, ali i čovjek o njima, i to posebno na kršu gdje ne može zakapati uginule ovce. Supovi su, zapravo, sanitarna služba jer, hraneći se strvinama, čiste kraj pa ne dolazi do raspadanja tijela na otvorenome koje bi moglo biti izvor raznih zaraznih bolesti poput bjesnoće<, objašnjava ornitolog dr. Goran Sušić, voditelj Eko-centra >Caput insulae Beli<.
Ovčarstvo pak stagnira jer divljač - divlje svinje, čagljevi, medvjedi i jeleni lopatari - koja je dovedena na otoke a na njima inače prirodno ne obitava, kolje janjce i ovce te pase travu. Budući da nemaju pomoć svoje županije i države - iako Zakon o otocima nalaže uklanjanje divljači s otoka - ovčari u obrani stada i nasada od divljači postavljaju zatrovane lešine koje umjesto divljači pojedu supovi.
Upravo su zbog trovanja 1999. godine izumrla i posljednja tri para bjeloglavih supova u Nacionalnom parku Paklenica. Do 1997. u Paklenici je bilo između osam i deset parova.
>Od 1996. radi zaštite stada od vukova ljudi postavljaju otrovne mamce na kojima nastradaju supovi, a pri tome mogu stradati i vukovi, koji su zakonom zaštićeni<, rekao nam je biolog Gordan Lukač, stručni voditelj u Javnoj ustanovi NP Paklenica, koja je pokrenula projekt povratka supova u taj park. Prva faza projekta je pri kraju.
Na ulazu u kanjon Male Paklenice napravljena je ulazna recepcija i u pripremi je izrada panoa za Edukacijski centar za popularizaciju ptica grabljivica i sova. Te skupine ptica najugroženije su u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tu fazu dijelom financira projekt KEC - Zaštita krških ekosustava, Svjetske banke i dijelom iz sredstava Ministarstva kulture.
>Zahvaljujući ulaznoj recepciji kontrolirat će se broj posjetitelja u Maloj Paklenici, koji bi se ograničio na 80 do 100 na dan upravo radi osiguravanja mira za ptice. Naime kanjon Velike Paklenice područje je rekreacije, i to slobodnog penjanja i alpinizma, pa se ptice koje savijaju gnijezda na liticama uznemiravaju<, objašnjava Lukač. U drugoj fazi projekta napravila bi se volijera za supove.
>No, ako se trovanja vukova ne zaustave, nema svrhe pokušavati vratiti supove u Paklenicu, a nadamo se da će nam u tome pomoći Edukacijski centar<, kaže Lukač. Naime, trovanje je i dalje prisutno u nekim područjima uz granice Nacionalnog parka. Djelatnici parka nailaze na zatrovane mamce, a pronašli su i mrtvog vuka za kojeg se pretpostavlja da je otrovan.
>No, i krivolovci se neodgovorno ponašaju prema grabljivicama koje stradavaju i od metaka<, napominje Lukač.
Za povratak supova na Paklenicu treba uspostaviti i hranilište, jer je tradicionalno stočarstvo vrlo slabo razvijeno, a jedino ono omogućava hranu za te ptice. Broj supova na Cresu povećan je upravo zahvaljujući hranilištima koje je Eko-centar uspostavio na otoku.
>Planiramo uspostaviti i suradnju sa zoološkim vrtovima iz Zagreba i Skopja te s vrtovima iz Austrije i Njemačke kako bismo supove izležene u njima vraćali u prirodu u NP Paklenicu<, kaže Lukač i dodaje da su u zagrebačkom ZOO-u jedan ili dva supa iz Paklenice, pa je genetički materijal djelomično sačuvan. Lukač ističe da je povratak izumrlih vrsta dugotrajan proces koji ne mora uroditi uspjehom.
>Dok supovi još žive na kvarnerskim otocima, trebalo bi usmjeriti snage da se oni tamo razmnože toliko da se prošire i na druga područja s kojih su nestali. Oni bi se tada vratili i u Paklenicu ako im se osigura mir, sigurnost gniježđenje i dovoljno hrane<, napominje ornitolog Sušić i dodaje da su ti razlozi >zaslužni< i za nestanak orla zmijara, prugastog orla, sivog sokola i najmanjeg europskog strvinara, crkavice, kojoj je Paklenica bilo posljednje gnjezdilište u Hrvatskoj.
>Zaštita vrsta i staništa nije proglašavanje i označavanje granica zaštićenog područja i izdavanje knjiga s prekrasnim fotografijama, nego briga o stanovnicima tog područja, životinjama i biljkama te prirodnim znamenitostima. Realnost je ono što se vidi kada se dođe u jedno područje, kada vidite prazne stijene, "čujete" tišinu jer nema ptica, iako je područje pod zaštitom<, zaključuje Sušić. Gordana Petrovčić, Vjesnik

 

3. svibnja 2007.
LAJTE NA MISEC KUĆNIM LJUBIMCIMA PLAŽE DOSTUPNE SAMO NAVEČER
Desetak tisuća pasa na noćnom kupanju
Grad je odredio četiri plaže gdje je dopušteno kupanje i šetanje pasa, ali samo od 20 sati do 8 ujutro. Mjesta moraju biti obilježena. Za kršenje pravila kazna 200 kuna
PIŠE ANTONIJA ŽAJA
Svakoga ljeta naše sugrađane koji imaju pse muči isti problem - gdje kućnoga ljubimca odvesti da se rashladi od velikih vrućina i okupa u moru. Naime, u Splitu u kojemu, prema procjenama veterinarke Zdenke Filipović, ima više od deset tisuća pasa, ne postoji niti jedna javna plaža koja je službeno određena kao mjesto gdje se i životinje mogu slobodno kupati.

Kao kompromisno rješenje Grad je ipak, kako doznajemo od Milana Amižića, pročelnika Komunalnog redarstva, odredio četiri plaže gdje je dopušteno kupanje i šetanje pasa, ali samo u vremenu od 20 sati do osam ujutro. To je sjeverozapadni dio plaže Kašjuni, zapadni dio Kašteleta, prostor Kvadar na Žnjanu te Lumbarda ispod Pazdigrada.

- Na plažama gdje je dopušteno dovoditi pse moraju stajati oznake koje to zorno prikazuju kako bi građani, kao i strani gosti koji na ljetovanje vode kućne ljubimce, bili upućeni. Oni pak koji ne poštuju pravila mogu biti kažnjeni, i to iznosom od 200 kuna - kazao nam je Amižić, dodajući kako bi sankcije mogle, nakon izmjena prekršajnog zakona, iznosti 1000 kuna. Dirče Kružičević, iz udruge "Prijatelji životinja", tvrdi da većina vlasnika pasa doživljava neugodnosti od drugih građana, naročito onih koji dođu na plažu s djecom. Najproblematičnija lokacija je plaža Bačvice koja je inače najposjećenija.

- Bilo bi dobro kad bi Grad na jednoj od plaža ogradio mjesto posebno za pse. Ta ideja je u interesu ovdašnjih građana, ali i turističke ponude koja bi se tako obogatila.

Mnogo je turista koji ne žele putovati bez ljubimaca, a i naši ljudi nemaju gdje sa psima kad dođu ljeti na godišnji odmor na moru - kazala je Kružičević, dodajući kako bi se otvaranjem plaže za pse smanjio broj napuštenih pasa koji se poveća upravo u sezoni.

Pjati na vratima
Bolji život imali su "spliski pasi" tamo dvadesetih godina prošloga stoljeća nego ovi današnji. Općinska vlast tadašnjeg Splita, koji je brojio tridesetak tisuća duša, izglasala je, i što je važnije, u život provodila odluku da svaka butiga u središtu grada mora "na vrata držat pjat s hladnom vodom". I da se voda ima više puta dnevno mijenjati.

Posudice s vodom namijenjene su bile splitskim psima koji imaju vlasnike, ali i onima koje je "macakan" propustio uhvatiti. A kako je objašnjeno u "Novome dobu", i jedni i drugi psi "pate žeđ na ove afričke vrućine", pa se odluka odnosila samo na ljetne mjesece od lipnja do rujna, a provođenje su kontrolirali općinski redari.

Dlakava kupališta
- sjeverozapadni dio Kašjuna
- zapadni dio Kašteleta
- Kvadar na Žnjanu
- Lumbarda ispod Pazdigrada

Bez pansiona
U Splitu nema ni hotela koji nude gostima sa životnjama posebne aranžmane s uključenom hranom i čuvanjem psa... S druge strane, u metropoli se u hotelskom smještaju može pronaći čak i pseći jelovnik te druge pseće pogodnosti.


 

15. lipnja 2007.
Projekt >Parenzana - put zdravlja i prijateljstva< dobio dodatak u obliku enigmatske igre
Atraktivna igra za turiste željne lutanja i avanture
PULA - Na 100. obljetnicu otvaranja pruge Parenzane, još u lipnju 2004., pokrenuta je inicijativa za obnovu te jedinstvene željeznice koja je početkom 20. stoljeća spajala ljude i narode. S ciljem da se zarasla trasa pruge pročisti za pješake i bicikliste, kandidiran je i odobren projekt >Parenzana - put zdravlja i prijateljstva < u iznosu od 174.170 eura.

>Parenzanin kôd<

Partneri na projektu Istarske županije jesu Grad Kopar, općine Izola i Pirana te biciklistički klub MTB Istra- Pazin, a sve u okviru programa Interreg IIIA za susjedstvo čiji su članovi Slovenija, Mađarska i Hrvatska. U sklopu projekta je, uz radove raskrčivanja, čišćenja i posipanja, te ostalih edukativno-promocijskih aktivnosti, izrađen istraživačko- enigmatski vodič >Parenzana Code Kit< kroz koji se, korak po korak, otkrivaju dijelovi zanimljiva mozaika povijesti, svakodnevice Istre i znamenitosti Parenzane.

>To je snop kartica s uputama za kretanje terenom uz Parenzanu te niz informacija nužnih za rješavanje koda<, kaže Ana Pibernik, koordinatorica projekta koji se provodi od travnja 2006. Kartice su označene brojevima, a osnovni je zadatak otkriti pravilan redoslijed njihova čitanja i tako riješiti >Parenzanin kôd<. Kôd pokriva područje od Buja sve do Vižinade, a u rješenje se može uputiti pješice ili biciklom, ali i autom, sve uz pomoć prikladne karte. Ovisno o rijevoznom sredstvu, do rješenja se može doći za dan ili više.

Turistima avanturistima to će zasigurno biti napeto i zanimljivo, a putem će moći upoznati i neka od najatraktivnijih mjesta u Istri: Buje, Motovun, Grožnjan, Oprtalj, Završje i Kostanjice.

Uskoro muzej i utrka

90 posto iznosa iznimno zanimljivog projekta financira EU, a ostalih 10 posto Županija kao voditelj projekta.

U okviru projekta >Parenzana< zaživjet će još niz aktivnosti. Planira se otvaranje malog muzeja Parenzana u Livadama, održavanje etnološke radionice i biciklističke utrke, a u tijeku je i izrada DVD-a s 3D efektima prolaska vlaka, biciklističkih karata, ostalog promotivnog materijala te izrada i postavljanje informativno- signalizacijskih ploča. Izrađene su i dvije studije o daljnjem razvoju Parenzane i to s marketinškog i arhitektonsko-prostorno- planskog aspekta. Mnogi putnici namjernici sigurno će se uputiti u istraživanje Parenzane!

Vrata u svijet dugačka 132 kilometra

Vitki kameni vijadukt čiji lukovi premošćuju kanjon kakve rječice ili tunel urastao u šumoviti dio obronka, objekti su gradeni od kamenih blokova isklesanih u lokalnim kamenolomima, a izgledom su savršeno uklopljeni u mediteranski pejzaž. Oni su početkom 20. stoljeća bili dio željezničke pruge koja je povezivala pitoreskne gradiće i sela tog jela Istre s lukama Trstom i Porečom te tako cijelom kraju otvarala vrata u svijet. Pruga duga 123 km puštena je u promet 1. travnja 1902. kad je prvi vlak s postaje u Bujama krenuo put Trsta. Graditelji su je nazvali >Parenzaner Bahn< ili Porečka pruga, a talijansko ju je stanovništvo prozvalo Parenzanom. Ta je pruga mjestima kroz koja je prolazila značila život. Nakon svega 33 godine, željeznica je ukinuta, ali je na cijeli kraj ostavila neizbrisiv trag, budući da su se mjesta poput Motovuna i Grožnjana, razvila upravo zahvaljujući Parenzani. Vjesnik

 

14. lipnja 2007.
KAMO ZA VIKEND - DRUGIM DIJELOM PAZINSKOG PLANINARSKOG PUTA
Izazov za prave planinare
Planinari tvrde da za pripremu prije uspona na Triglav ili koju drugu težu planinu koriste rutu od Gorenje Vasi do Velikog Planika. Put pruža predivne vidike, a onima željnim bijega od gradskih gužvi i buke predstavlja idealno mjesto za meditaciju
Nakon što smo proteklog petka pisali o dionici koja iz Pazina preko Zelengrada vodi do Boruta, nastavljamo iz ovog malog srednjoistarskog mjesta napornu dionicu koja ide preko sela Lesišćina i Gorenja Vas i uspinje se na Veliki Planik, drugi najviši vrh Učke, pa preko Korita završava u Lupoglavu.

Zbog svoje dužine ova je dionica vrlo zahtjevna pa preporučam da ukoliko želite provjeriti svoju tjelesnu spremu krenete iz Gorenje Vasi na Veliki Planik i natrag. No, krenimo redom. S borutske željezničke stanice uz prugu se staza kreće do izvora Pazinčice i tada usponom na makadamsku cestu do mjesta Lesišćina. Do tog tihog naselja put, osim po makadamu, vodi i kroz šumarke >nagrizene<, na žalost, kotačima motocikala i ostalih >avanturista<. Put nadalje vodi do Gorenje Vasi, gdje se može nastaviti izlet na dvojak način.

Jedan je put serpentinama, a drugi vodi pokraj crkvice Blažene Djevice Marije, sagrađene 1691. godine. Putovi se spajaju, a s desne strane se nalazi zanimljiv detalj - ostaci kapelice koji svjedoče o nekadašnjem prometnom dijelu na tom mjestu, s obzirom da je dugo vremena ova lijepo popločana staza zarasla u travu bio jedini put preko Učke. Posebno je lijep ovaj kraj u proljeće kada se sve zazeleni. Nastavljamo uspon i nakon sat vremena laganog hoda stižemo do Tenkovskog polja na kojem su donedavno stajale stare olupine tenkova kao nijemi spomenici bivše JNA. Travnati put vodi nas do protupožarnog puta napravljenog prije nekoliko godina i dalje prema Velikom Planiku. Put je zaobilazan i izbjegava bezbrojne škrape koje se nalaze podno njega. Dobro označena staza skreće u šumi i nastavlja dalje spajajući se s Istarskim planinarskim putom. Na tom dijelu nije rijetkost sresti konje koji bezbrižno lutaju naokolo. Ovdje valja predahnuti i skupiti snagu za uspon na Veliki Planik na 1.272 metra nadmorske visine. Jako je lijep pogled i s Malog Planika koji je udaljen pet minuta i svakako preporučamo posjet i ovom vrhu. Ono što impresionira sve ljubitelje prirode je pogled na Kvarner, otoke, brojne vrhove Gorskog kotara i Slovenije. Pogled u zavjetrini seže s druge strane na središnju Istru, a Vojak se pruža kao na dlanu.

Nakon predaha staza nastavlja dalje prema Koritima, poznatom i dobro posjećenom izletištu do kojeg treba sat vremena. Ukoliko se već osjećate umorno možete skratiti put preko Brgudca, a u šumi su oznake jako dobro istaknute o čemu brinu članovi Planinarskog društva >Pazinka<. Iz Brgudca, markirana staza vodi do Lupoglava. Ukoliko se želite što brže vratiti u Gorenju Vas, pratite stazu iz Velikog Planika za Brgudac i za Učku, a do skretanja za Gorenju Vas stižete biciklističkom stazom broj 7.

Planinari s dobrim stažem u gorju tvrde da za pripremu prije uspona na Triglav ili koju drugu težu planinu koriste rutu od Gorenje Vasi do Velikog Planika, a nakon našeg iskustva još im više vjerujemo. Ruta pruža predivne vidike, a onima željnim bijega od gradskih gužvi i buke predstavlja idealno mjesto za meditaciju. A. FINDERLE, Glas Istre

12. lipnja 2007.
NOVA TURISTIČKA ATRAKCIJA Povratak krškog fenomena u javnost
Otvara se špilja ispod dubrovačkog aerodroma
Katica CIKOJA
Iako nije uobičajen posao kojim bi se trebale baviti zračne luke, dubrovački će aerodrom od ovoga ljeta biti gospodar i domaćin novoga turističkog sadržaja i rijetke prirodne ljepote - oko 5000 godina stare krške špilje. Putnici u dubrovačkoj zračnoj luci od idućega će mjeseca, u slučaju kašnjenja aviona ili bilo kakvog drugog zastoja, moći prikratiti vrijeme u posve novom i nadasve atraktivnom prostoru.

Od srpnja će moći razgledati špilju jedinstvene prirodne ljepote, domaćem stanovništvu poznate po imenu nekadašnjeg vlasnika zemljišta Đurovića špilja ili, kako je još zovu, Đurovića jama. Duga je oko 200 metara , visoka ponegdje do deset, a duboka između 23 i 25 metara . U njeno će uređenje Zračna luka Dubrovnik, kaže njen direktor i inicijator uređenja Tonči Peović, uložiti između 300.000 i 400.000 kuna.

Povratak šišmiša

To je zasad tek prva faza, dok troškovnik za ostatak, koji uključuje suvenirnicu, multimedijalnu prezentaciju i uređenje ostatka prostora (najvrednije sige su, kažu, u središnjoj prostoriji već nazvanoj Dvorana Dubrovačke Republike), još nije poznat. Ostatak uređenja neće zahtijevati preveliki iznos budući da je špilja ispod stajne piste, svega nekoliko koraka od upravne zgrade, te je sva potrebna infrastruktura već sagrađena. Zračna luka će u cijelosti preuzeti brigu oko Đurovića špilje za koju već postoji veliko zanimanje, posebice medija.

>Osim same prezentacije naše špilje, nastojat ćemo predstaviti i druge špilje u županiji, ispričati što su i kako su nastale i tako zaintrigirati posjetioce za ovu aktivnost koja, istina, nije naša djelatnost, ali je u svakom slučaju zanimljiva i smatramo našom obvezom omogućiti putnicima da se osjećaju ugodno i izvan prostora aerodroma<, kaže Tonči Peović. Špilja ima brojne stalaktite i stalagmite, živa je, kako kažu istraživači, jer oni i dalje rastu. Nekada je bila i dom tada brojnoj populaciji šišmiša. Početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme izgradnje aerodroma, od vanjskog je svijeta odsječena željeznim vratima, šišmiši su nestali, ali svi vjeruju u njihov povratak. Elaborat o uređenju Đurovića špilje izradilo je Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena Dinaridi, a uređenje je započelo zahvaljujući Ministarstvu kulture koje je dubrovačkoj zračnoj luci u siječnju ove godine odobrilo koncesiju, što ju smješta među dvadesetak uređenih špilja, od oko 8000 koliko ih Hrvatska ima. Đurovića jama generacijama je poznata ovdašnjem stanovništvu, ali i istraživačima, budući da su prva istraživanja napravljena još početkom 20. stoljeća. Istraživanja su, međutim, zaustavljena godine 1962., u vrijeme izgradnje zračne luke u Čilipima kada je špilja zaštićena betonskim oknom željeznim vratima. U međuvremenu se u špilju nije ulazilo, uglavnom iz sigurnosnih razloga, budući da nije bilo poznato što krije njena unutrašnjost.

Novi turistički proizvod hrvatskoga juga

O njenu postojanju Peović saznaje od zaposlenika, nakon čega 2001. inicira prve radnje. Danas je to novi turistički proizvod hrvatskoga juga koji će uskoro, osim putnicima aerodroma u Čilipima, biti dostupan i učenicima, građanima te svima onima koji će željeti nešto naučiti o paleontološkim, biospeleološkim, geomorfološkim i arheološkim vrijednostima špilje. Estetsku vrijednost špilje potvrđuju i naše fotografije.

Radovi teku vrlo sporo jer se svaki detalj radi ručno, zaštita prostora je maksimalna. Trenutačno je u tijeku uređenje ulaza u špilju. Izraziti pad nakon ulaza premostit će stubama. Naravno, koriste se prirodni materijali iz špilje, a krajnji je cilj potpuno konzervirati postojeće stanje. Zbog toga će broj posjetilaca biti ograničen na grupe od dvadesetak ljudi kako se ne bi remetila prirodna temperatura i vlažnost u špilji.

Što se tiče zarade od novoga turističkog sadržaja, uvjereni su kako, s obzirom na atraktivnost i spilje i lokacije, u minusu sigurno neće biti. Direktor Peović ističe kako je prvenstveni cilj zadovoljstvo putnika i turistička promocija i hrvatskoga juga i Hrvatske u cjelini, zbog čega su ovaj put procjene na temu potencijalne dobiti u drugome planu.

>Izgubljena na terenu<

Uz Đurovića jamu vezane su i brojne priče, od onih o spuštanju lokalnoga stanovništva u njenu unutrašnjost do onih 'suvremenih', među kojima se u jednoj spominje i Inspekcija zaštite okoliša. Naime, špilju je i Inspekcija imala upisanu pod nazivom Đurovića jama, ali su je >izgubili na terenu<, što se vrlo vjerojatno dogodilo tijekom izgradnje aerodroma početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tek kada je zračna luka izašla s podacima o ovom krškom fenomenu ispod zračne luke i u Inspekciji su shvatili o čemu je riječ i 'novootkrivenu špilju' povezali s Đurovića jamom. Vjesnik

 

6. lipnja 2007.
KAMO ZA VIKEND - PRVI DIO PAZINSKOG PLANINARSKOG PUTA
Nezaboravne vedute koja otkrivaju novu ljepotu središnje Istre
Za one koji nikada nisu otkrivali tajne središnje Istre, a htjeli bi doživjeti predivne vidike i vidjeti živopisne krajolike, te ujedno cijeli dan provesti u prirodi prvi dio pazinskog planinarskog puta pravi je izbor. Staza počinje u >srcu Istre<, a završava na željezničkoj stanici u Borutu. Također, ukoliko želite više od šest sati provesti u šetnji brežuljcima Pazinštine, tada je ova staza kao naručena za vas. Vrlo je dobro označena, što je zasluga članova Planinarskog društva >Pazinka<, koji održavaju ovaj put što spaja Pazin s istarskim planinarskim putem neposredno prije uspona na Veliki Planik, drugi najviši vrh na Učki.

Staza počinje u Pazina i ide prema Rijavcu cestom odakle se odvaja u šumu i prati seoski put koji vodi put Grdosela. Najprije treba krenuti laganim hodom kako bi se početni uspon što lakše svladao. Prolazi se lijepom šumskom stazom, što je pogodno i za ljubitelje trčanja. Ukoliko vodite malu djecu sa sobom uz stazu se nalazi malena sazidana kućica u kojoj se djeca mogu poigrati. Negdje na pola puta nalazi se odvojak za Beram, a s tratine Šanpjerovac pruža se prekrasan pogled na pazinsku kotlinu. Putokaz vodi do Grdosela, a desno od njega već se ukazuje akumulacijsko jezero Butoniga koje nas prati cijelim putem.

Šumoviti predio dovest će nas do Grdosela, simpatičnog mjestašca poznatog po glagoljskom natpisu. Uz lijepu crkvicu put vodi ravno pokraj kamenoklesarske radnje na obližnji makadamski put, a markacija nas vodi u šumu. Za otprilike sat vremena hoda stiže se u Zelengrad. Pogled s tajanstvene ruševne utvrde seže do Črnog puča i Butonige. Put vodi dalje do sela Bašići, a prije ulaska u selo mogu se razgledati dva slapa, koja mještani zovu jednostavno Mali i Veliki. Pokraj slapa se nalazi jedno od najvećih staništa endemske paprati Venerine kose u Hrvatskoj. Iz Bašića uska asfaltirana cesta vodi do sela Cesari, a od tamo se nastavlja uspinjati do Grimalde.

S jednog od najljepšeg istarskog vidika s kojeg se vidi akumulacijsko jezero Butoniga kao na dlanu pogled puca na dolinu rijeke Mirne i okolna brdašca sve do ćićarijskih vrhova poput Kojnika i ostalih. Do ovog mjesta umjerenim hodom treba između tri i četiri sata pješačenja. Markirana staza vodi vas u selo Kovačići, koje je smješteno na staroj cesti Pazin - Buzet i dalje do Starog Draguća, najveće kote središnje Istre na 503 metra nadmorske visine. Put kroz šumarke razotkriva ljepote Buzeštine, a Hum i ostala mjesta prikazat će se na dlanu. Staza nastavlja do mjesta Grdinići. Asfalt i makadam dovest će uporne planinare do agroturizma Poljanice i mjesta Muzarini. Ondje se u željezničkom tunelu nalazi izvor Pazinčice, a svakako treba pripaziti na dolazak vlaka. Kraj prvog dijela staze je na željezničkoj stanici u Borutu, a do tamo se stiže šetnjom uz prugu.

Ova se staza može propješačiti za šest do sedam sati. Kao takva od planinara iziskuje bolju tjelesnu spremu, a posebna je zbog toga što najveći dio staze prolazi kroz šume i sela. Bezbrojni predivni vidici pravi su odmor za oči, a to već otkrivaju brojni namjernici. Anton FINDERLE Glas Istre

 

8. lipnja 2007.
Ronioci traže blago u Modrom jezeru!
U srpnju, u špici turističke sezone, održat će se i spektakularni skokovi u Modro jezero, a možda i veslanje u kanuima
IMOTSKI - >Potraga za izgubljenim Gavalovim blagom< ime je zanimljive ronilačke manifestacije koju u subotu, 9. lipnja, imotska Turistička zajednica organizira u Modrom jezeru s početkom u 10,30 sati.
U atraktivnoj manifestaciji koja ima i međunarodni karakter, sudjelovat će dvadesetak poznatih ronilaca iz Dubrovnika, Imotskog, Splita, Zagreba i Ljubuškog koji će tražiti tri skrivene škrinje na dnu Modrog jezera. TZ Imotskog tu manifestaciju, koja se održava nakon nedavnih skokova padobranom u Crveno jezero te je sastavni dio turističke ponude grada, organizira prvi put.
Po riječima direktora TZ-a Luke Kolovrata, ujedno i dogradonačelnika Imotskog te predsjednika tamošnjeg ronilačkog kluba, grad priredbu spremno dočekuje.
Kolovrat podsjeća da će se u srpnju, u špici sezone, održati i spektakularni skokovi u Modro jezero, a u TZ-u razmišljaju i o tome da na njegovim vodama ljeti dodatno organiziraju i veslanje u kanuima i kupanje. No, to će, jasno, ovisiti o kiši i vodostaju jezera. Kolovrat očekuje da će obje priredbe privući mnoštvo posjetitelja, a i organizirane skupine stranih turista iz Makarskog primorja. Imoćani se nadaju da će posjećenost skokovima biti znatno bolja čemu će pridonijeti i prethodno otvaranje nove dionice autoceste Zagreb-Dubrovnik od Dugopolja do Šestanovca 30. lipnja, kao i proširenje ceste Šestanovac-Zadvarje-Dubci. Od tih sportskih manifestacija, za koje već vlada veliko zanimanje, najveću će korist imati imotski turistički djelatnici i ugostitelji. Nedjeljko Musulin, Vjesnik

4. lipnja 2007.
Dioklecijan i vojnici od 1.6. svaki dan u Splitu
Foto: Jakov Prkić
"Car Dioklecijan" je, petak 1. 6. , "osobno" prvi put pozdravio na carskom Peristilu Splićane i njihove goste i otvorio za posjetitelje glavni ulaz u palaču, a ta će se kostiminirana priredba održavati svaki dan do 15. rujna.

Organizira ju i financira sa 180 tisuća kuna Splitska turistička zajednica kako bi obogatila turističku ponudu grada.
Tako se danas, najavom bubnjeva, točno u 15 sati pojavio car Dioklecijan, obišavši svoje vjerne stažare koji su ga ponizno pozdravljali u svojim raskošnim odorama. U pratnji šestorice kršnih Rimljana car je objelodanio da je petosatna straža prve smjene završila te da na njihovo mjesto dolaze svježi stražari koji će čuvati njegovu palaču do 20 sati. Naravno, sve je to izgovorio na latinskom.
Dioklecijan je zatim, također na latinskom, ugodno iznenađenim sugrađanima i turistima, rekao: "Neka se palača otvori za naše posjetitelje!"
Cara Dioklecijana, njegove vojnike i stražare, koji će svaki dan u 15 sati otvarati carsku palaču, uprizoruje splitski HNK čiji su krojači sašili sve rimske kostime, a statisti obučeni u njih su studenti glume. Cara će cijelo ljeto glumiti tri studenta kazališne umjetnosti u Splitu koji će se izmjenjivati u toj ulozi. Čast da otvori tu priredbu pripala je danas studentu Antoniju Braliću koji je kazao kako ga je zapanjilo zanimanje turista za slikanje s Dioklecijanom, njegovim stražarima i vojnicima.
Smjena straže na vestibulu, glavnom ulazu u Dioklecijanovu palaču, postat će tradicionalna i održavat će se svake godine tjekom ljeta, rekao je Vedran Matošić , predsjednika gradske Turističke zajednice. (mmp)

8. lipnja 2007.
ISTRA Najviše plavih zastava u Hrvatskoj
Plave zastave za 53 plaže
SAVUDRIJA - Svečano podizanje Plave zastave, uz prigodni se domjenak u četvrtak odigralo na plaži
Rezidencije Skiper u Alberima kod Savudrije. Tom je činu nazočio i dr. Ante Kutle, predstavnik udruge >Lijepa naša< koja dodjeljuje zastave. Kutle je rekao da Istra ima najviše Plavih zastava u Hrvatskoj, ali i da ima prostora za još njih, posebice na području Pule i Medulina. Plavu su zastavu isti dan dobile i plaže u Umagu i Novigradu, a do nedjelje će one krasiti ukupno 53 istarske plaže, uključujući i tri marine. [P. A.]



6. lipnja 2007.
TURIZAM Valamar Club Tamaris hotel novi je proizvod na hrvatskom hotelijerskom tržištu
Hotel u kojem ne može biti dosadno
Iza imena Valamar Club Tamaris hotel krije se potpuno novi koncept na hrvatskom hotelijerskom tržištu. Riječ je o klub-hotelu s četiri zvjezdice smještenom na poluotoku Lanterna nedaleko od Poreča, okruženom crnogoričnom šumom, koji se prostire na površini od 13 hektara . Hotel ima 320 prostranih soba sa 71 apartmanom te 88 vila s vrtovima i zelenilom, skrivenih od pogleda, nadomak plaže


30. svibnja 2007.
U prva četiri mjeseca 1,09 milijuna turista
Hrvatsku je u prva četiri mjeseca ove godine posjetilo 1,09 milijuna turista koji su ostvarili 2,87 milijuna noćenja. Pedeset i pet posto ukupnih turističkih dolazaka i 59 posto noćenja ostvareni su samo u travnju ove godine. Usporede li se četveromjesečni podaci s onima Zavoda za prošlogodišnja prva četiri mjeseca proizlazi da je u Hrvatskoj ove godine do kraja travnja bilo 14 posto više turista i oko 8 posto više noćenja. Od siječnja do kraja travnja ove godine u Hrvatskoj je došlo 676,500 stranih turista, a ostvarili su 1,9 milijuna noćenja. Domaćih je turista bilo 414,400, a ostvarili su 966,700 noćenja. HRT

28. svibnja 2007.
PRIZNANJA Vodič Kluba Strasbourg
Splitska riva medu najboljim europskim projektima
SPLIT - Projekt uređenja splitske rive, koji je u Hrvatskoj i samome gradu izazvao dosta kontroverzi, svrstan je među najbolje europske projekte održivog razvitka! Naime, Riva se našla u >Vodiču dobrih praksi< započetih u gradovima članicama Kluba Strasbourg, koji je prošloga tjedna okončao svoje peto godišnje zasjedanje.
Klub Strasbourg osnovan je 2003. godine kao mreža glavnih gradova i metropola 12 zemalja koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine te Hrvatske. Cilj je toga Kluba poticanje razmjene iskustava, otvaranje zajedničkih tema europskih gradova te podupiranje institucija lokalne uprave i samouprave. [I. Dragičević] Vjesnik


29. svibnja 2007.
KAMO ZA VIKEND - BIČIKLETON PO ISTRI
Tinjanštinom od lokve do lokve
Ponovno prokrčeni poljski i šumski putovi 30-ak kilometara vijugaju fotografski atraktivnim krajobrazom tinjanske okolice vodeći bicikliste do seoskih lokvi s uređenim odmorištima . Posebno su atraktivne Pajićka i Velika lokva
Napisao i snimio Goran PRODAN

Za >vikendaše< koji vole pedalirati bezrezervna preporuka je nova biciklistička staza Tinjanštinom - >od lokve do lokve<. Službeno otvorena prošloga vikenda velikom biciklijadom koja je u Tinjan privukla brojne rekreativce iz cijele Istre, ova staza mogla bi vrlo skoro postati vrlo zanimljivom atrakcijom, posebno za ljubitelje laganog brdskog biciklizma.

Zamisao tinjanske općinske vlasti bila je jednostavna i šegava: jednim udarcem tri muhe. Zapuštene poljske i šumske putove valja popraviti i iz sigurnosnih, vatrozaštitnih razloga, zapuštene lokve valja urediti makar kao uspomenu na njihovu nekadašnju važnost za seoski život, a biciklisti su dijelom i turisti od čijeg dolaska i prolaska može biti i koristi za lokalne ugostitelje, vinare, pršutare, trgovce...

I tako su se Tinjanci uhvatili posla, prokrčili zareštene pute i nasuli ih, uredili su i okoliš nekoliko lokvi, postavivši uz njih drvene >banke< i klupe za odmor, sve to povezali znakovljem i eto staze ugodne i za pedaliranje i za odmaranje i za razgledavanje okoliša.

Biciklistička staza, kojom se, usput budi rečeno ali ovdje ne i preporučeno, može i lošijim terencem, kreće iz Tinjana. Ako dolazite autom, najbolje ga je ostaviti na parkiralištu na >placu pred Općinom<. Ako niste skoro zastali u Tinjanu, lijepo je pogledati barem županov stol na >placu pod landonjon< i vidikovac iz čijega hlada pogled puca na Dragu. Dakako, ovu mogućnost možete ostaviti i za kraj izleta kad svratite u obližnju oštariju.

Na početku pak valja napomenuti da je staza dugačka 30-ak kilometara (moj je daljinomjer na biciklu pokazao 28, a načelnikov u džipu 32), ali bez većih strmina tako da je možemo uvrstiti u lagane. Najvećim dijelom putovi su kolski, zemljani i nasuti drobljencem, tako da je preporučljiv MTB, brdski bicikl, iako i onaj gradski, s boljim gumama, provjereno ide bez problema. Još će lakše biti pedalirati kada lokalni traktori utabaju netom nasutu >jarinu<. Dodati valja i da na nekim raskrižjima još nedostaju fiksni putokazi, ali razdaljine među zaseocima su male pa se ima koga pitati. Od pomoći može biti nedavno izdana topografska karta, ona za >regiju Poreč< na kojoj se lako mogu identificirati sve bitne točke itinerara, uključujući i većinu lokvi.

Sa spomenutog parkirališta uz crkvicu sv. Križa skreće se lijevo na kratki asfaltni dio preko nadvožnjaka pa kolskim putom prema Šuranima gdje je već prva lokva. Odatle staza ide do Duhići i Jurasi do Kvešti, koji su na Karojštini, a tek malo zapadnije je granica s Višnjanštinom. Sve je to blago valoviti kraj muntriljske okolice prošaran šumarcima. Valja svako malo zastati i kamerom zabilježiti. Pored Brčićeve lokve dolazi se do Travani i Jurići. U susjedstvu su Pajići po kojima ime nosi posebno atraktivna lokva, bolje rečeno izvorska voda. Sva je kamenom obzidana, a do duboke vode vode stepenice. Ne znam da li je u njoj službeno zabranjeno kupanje, ali da je ono bezopasno i ugodno pokazala su dvojica mladića iz biciklističke skupine skočivši s ogradnog zida.

Itinerar vodi ravno na jug, preko Starići i Žužići uz Banke (one >gornje<) i tamošnju lokvu. Bijeli put prelazi državnu cestu Poreč-Pazin (oprez!) malo >ispod< Bašići, kod lokve Šprahovice. Nastavak je prema Srbinjaku pa do još jedne vodene ljepotice - Velike lokve. U blizini je i ponovno uređena lokva Štarajčička, a nastavak puta preko Mohori, Piškove štancije, Vitasi, Hlistići i Jakovci vodi na prikodražansku cestu između Svetog Petra i Tinjana koja nas vraća na mjesto polaska.

Bez većih visinskih razlika, s podosta hladovine šumskih puteljaka i uređenih odmorišta biciklistička staza >Od lokve do lokve< pogodna je za pedaliranje i za toplijih ljetnih dana i za obiteljske izlete. Uz laganu brzinu, 15-ak kilometara na sat, to je manje od dvije ure >voganja<, a s odmorima bit će to ugodan poludnevni izlet. Glas Istre

 

10. svibnja 2007.
UGOVOR Znak IQ >Domus bonus< od srijede nosi 141 smještajni kapacitet diljem poluotoka
Istarska kvaliteta IQ za privatne iznajmljivače
>Domus Bonus< ima za cilj kreirati kvalitetniji proizvod za svjetsko tržište Saša BRNABIĆ
MEDULIN - U turističkom smještajnom objektu >Oliveti< u srijedu je potpisan Ugovor o korištenju oznake IQ -Istarska kvaliteta za projekt >Domus bonus<, koji će jamčiti kvalitetu smještaja kod privatnih iznajmljivača. Ugovor je u ime Istarske razvojne agencije IDA-e potpisao Ivan Jakovčić, predsjednik Skupštine društva, te u ime Turističke zajednice Istarske županije direktor Tomislav Popović. Upravo je >Oliveti< u Medulinu prvi dobio oznaku IQ - istarske kvalitete, odnosno certifikat koji prema Pravilniku o dodjeli jamči kvalitetu usluge.

IQ je marka, oznaka kvalitete koju je Istarska županija, u suradnji s IDA-om, kreirala prije dvije godine, a pokrenula među privatnim iznajmljivačima apartmana. Od danas znak IQ >Domus bonus < ponosno nosi 141 smještajni kapacitet diljem poluotoka. Restoran-apartmani >Oliveti< primjer je standarda kojeg Županija želi postići u privatnom smještaju, s tri luksuzno uređena apartmana >Terra<, >Sole< i>Lavanda<, ukrašenih istarskim detaljima. >Logično je da smo, nakon zaštite istarske malvazije, oznakom IQ počeli kreirati nove marke. Nakon hrane odnosno vina, krećemo i u zaštitu autohtonih istarskih proizvoda kao što su maslinovo ulje i pršut. Oznaka IQ izraz je kvalitete koju ćemo stalno nadzirati, pa je i odgovornost nositelja velika.

Nećemo olako dijeliti oznake IQ, jer nije cilj da to postane propagandna marka za ičiju jeftinu promociju. Koncept kakav smo razvili može biti zanimljiv i Jadranskoj euroregiji koja želi kreirati vlastiti 'brand' u turizmu<, kazao je Jakovčić.
Tomislav Popović, direktor Ureda TZ-a najavio je da bi već iduće godine oznaku IQ >Domus-Bonus< trebalo nositi još 100 apartmana, a dugoročni plan obuhvatit će ukupno 500 privatnih iznajmljivača. >Uslijedit će i agroturistički objekti te restorani<, najavljuje Popović. Direktor IDA-e Darko Lorencin ističe da će, u suradnji s Vinistrom udrugom vinara i vinogradara Istre, za mjesec dana malvaziju berbe 2006. okititi brandom istarske kvalitete. Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, u ukupnim smještajnim kapacitetima Istre privatni smještaj čini 25 posto i u ukupnom prometu sudjeluje s 10 posto dobiti. Riječ je o 5500 privatnih iznajmljivača, od kojih 87 posto ima tri zvjezdice, dok je objekata s četiri ili pet zvjezdica tek jedan posto. Vjesnik



11. svibnja 2007.
U Dubrovniku predstvljen obnovljeni dio hotela Excelsior
Jučer je u Dubrovniku novinarima predstavljen obnovljeni dio Hotela Excelsior. Uređenje kultnog dubrovačkog hotela Excelsior započelo je krajem studenog prošle godine, a osim dotjeravanja sadržaja hotela, temeljito je obnovljen i stari dio ovog kultnog dubrovačkog hotela - Vila Odak uz ulaganja veća od pet milijuna EUR.

Jedan od najljepših hotela - dubrovački Hotel Excelsior, kojega je eminentni britanski dnevni list Sunday Times prošle godine uvrstio na top ljestvicu najpoželjnijih hotela na Mediteranu, nakon adaptacije ponovno je otvorio svoja vrata sredinom travnja ove godine.
Za interijer Vile Odak, pobrinula se Renata Štrok, koja je potpisala i dizajn interijera hotela u Hrvatskoj i Engleskoj, koji posluju u sklopu grupacije GS Hotels and Resorts.
U uređenje unutrašnjosti Vile Odak uz minimalistički pristup korištene su tople, prirodne boje, gdje dominiraju boja slonove kosti, lavande i boje pijeska, a sve kako se prostor ne bi nametnuo bogatoj i prepoznatljivoj povijesti hotela i jedinstvenom pogledu na staru gradsku jezgru Dubrovnika.
Za uređenje hotela dizajnerica je pronašla inspiraciju u prekrasnim galebovima, koji često na prozorima posjećuju goste hotela Excelsior, stvarajući pri tom prirodni, a ujedno i neponovljivi umjetnički dojam, tako i samu Vilu Odak dizajnerica naziva 'galebovim krilom'.

Dizajn Vile Odak odlikuje se stiliziranim namještajem s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća, koji pripada razdoblju 'la belle epoque', gdje dominiraju detalji inspirirani poviješću uz šarmantni dodatak modernih forma stvarajući atmosferu opuštajućeg hotela. Namještaj, koji je nastao prema idejama i nacrtima dizajnerice, odlikuje se kvalitetnim materijalima i svijetlim

bojama, gdje dominiraju prirodne kamene plohe. Neobičan detalj su i svilene rese, koje se nalaze na svim otvorima ormara i ladica.

Stari dio Hotela Excelsior krase umjetnine poznatih hrvatskih umjetnika poput Romane Milutin Fabris, Željka Senečića te slike iz privatne kolekcije obitelji Štrok, kao i slike Renate Štrok.

Hotel Excelsior nakon obnove ima 152 luksuzno i unikatno uređene sobe, 13 apartmana - junior suite, 4 de luxe apartmana te jedan predsjednički apartman, koji je smješten u Vili Odak. Predsjednički apartman prostire se na više od 157 četvornih metara luksuzno uređenog prostora u koji su uključene dvije odvojene spavaće sobe, prostrani dnevni boravak, dva moderno opremljena kupatila s odvojenim WC-om te vlastiti prostor za gimnasticiranje. Neprocjenjiva vrijednost predsjedničkog apartmana upravo je pogled - iz svih uglova ovog luksuznog apartmana pruža se najljepši pogled na svijetu - jedinstveni pogled na staru gradsku jezgru Dubrovnika.

U prostranim sobama, koje su smještene u Vili Odak, dominiraju luksuzne kupaonice, gdje je korišten egipatski kamen travertino, a gotovo sve sobe uz kadu posjeduju i tuš kabine, što je trend u hotelima visoke kategorije.

Temeljitom obnovom starog dijela Excelsiora tzv Vile Odak završena je prva faza rekonstrukcije hotela. Početkom zime 2007. godine Hotel Excelsior opet će zatvoriti svoja vrata kako bi se temeljito obnovio ostatak hotela, koji će predstavljati spoj tradicijskih i modernih elemenata iz tridesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća, te sadržaji vezani uz SPA i wellness. Nakon cjelovite obnove hotel će odisati modernom lakoćom, suzdržanošću, bez pompoznog blještavila i urbane otežanosti.

U odnosu na prethodnu godinu Hotel Excelsior je povećao cijene smještaja do 20%, tako cijena dvokrevetne sobe s pogledom na more iznosi 360,00 EUR po sobi, a cijena predsjedničkog apartmana iznosi 2990 EUR. Za predsjednički apartman vlada veliki interes, a impresije prvih gostiju koji su odsjeli u predsjedničkom apartmanu odnose se na zadivljenost jedinstvenim pogledom na staru gradsku jezgru, ugodni i raskošni prostor, te očaranost biranim detaljima.

Pored brojnih osvojenih nagrada Hotel Excelsior ove je godine nominiran i za nagradu prestižnog World Travel Awardsa, popularnog svjetskog turističkog oskara i to u kategoriji najboljeg hotela u Hrvatskoj Nikolina Đangradović


9. svibnja 2007.
Skandinavci probijaju granicu od 300.000 dolazaka
Zahvaljujući zrakoplovnim vezama prema Dubrovniku i Splitu, u prva četiri mjeseca došlo je čak 68 posto više Norvežana
ZAGREB - Skandinavci su idealni turisti za punjenje izvansezone. Sjevernjaci vole doći na Jadran, ali treba im to i omogućiti. Za početak je nužno uspostaviti više zrakoplovnih linija, a >pravi< posao tek slijedi.
>Uz bolje zrakoplovne veze jače će se otvarati i skandinavsko tržište. U Skandinaviji je veliki potencijal za naš turizam<, govori Dario Matošević, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu dodavši da broj posjetitelja već sada znatno nadmašuje prijeratne statistike.
I dok je 1986. Hrvatsku posjetilo 220.000 Skandinavaca, prijeratne 1989. godine 155.000, lani je iz Švedske, Danske, Norveške i Finske zabilježeno 297.000 turista. Ove će sezone Skandinavci vjerojatno probiti granicu od 300.000 dolazaka.
Iako po broju dolazaka Šveđani godinama drže primat (129.000 prošle godine), ove su godine >eksplodirali< Norvežani. Zahvaljujući zrakoplovnim vezama prema Dubrovniku i Splitu u prva četiri mjeseca ove godine porast broja Norvežana iznosi čak 68 posto. Lani ih je ukupno bilo 69.000.
>Iz godine u godinu stanje je sve bolje, uvodi se sve više čartera. Ove se godine prvi put realizira zrakoplovna linija iz Danske za Split<, ističe Dario Matošević.
Nakon početnih poteškoća prodaja aranžmana za Hrvatsku se stabilizirala. U zrakoplovnom čarteru prodaja je jednaka prošlogodišnjoj, a nautički turizam mnogo je bolji nego u istom razdoblju lani. Slabije se prodaju jedino kampovi. Stanje ovdašnjih kampova pogotovo smeta Dance, koji se žale da cijene hrvatskih kampova ne odgovaraju usluzi.
Pitanje je, međutim, što će se događati kada sredozemna konkurencija Skandinavcima počne nuditi aranžmanske popuste.
>Nedavno sam razgovarao s jednim švedskim turoperatorom koji mi je rekao da dobro prodaje aranžmane u Hrvatskoj, ali i da se boji last minute konkurencije. Na Sredozemlju, naime, još uvijek ima mnogo neprodanih aranžmana<, tvrdi Dario Matošević.
U sljedećih nekoliko sezona porast putnika iz skandinavskih zemalja mogao bi iznositi dvadesetak posto.
Umjesto tjadan, Skandinavci bi u pred i posezonama u Hrvatskoj najradije boravili tri ili četiri dana. Uz češće zrakoplovne linije prema Jadranu, reći će Matošević, češće bi dolazile sportske grupe, imali bismo više kongresa i konferencija. Najbolji posao, međutim, napravio bi se u nautičkom turizmu. Skandinavski nautičari, pogotovo švedski, oduševljeni su hrvatskom obalom.
Inače, prema anketi najpopularnijeg švedskog dnevnika Aftonbladet, Hrvatska je nakon Grčke najpopularnije odredište.
Skandinavci u toplije krajeve putuju dvaput godišnje - zimi i ljeti. Zimi uglavnom biraju Tajland ili Kanare. Zanimljivo je da je organizirani promet, prema informacijama tamošnjih turoperatora, izjednačen u zimskom i ljetnom razdoblju.

Žude za suncem i toplinom
Prije 150 godina bili su najsiromašniji europski narodi, danas spadaju u najbogatije. Uređenja njihovih država primjer su ostatku svijeta, socijalna osjetljivost na najvišoj je mogućoj razini. Skandinavac prosječnih primanja može si priuštiti odmor u bilo kojem dijelu svijeta. S obzirom na tamošnju klimu, izražena je žudnja za suncem i toplinom. Davor Verković, Vjesnik


27. travnja 2007.
Baranjsko i Erdutsko vinogorje dio Vintoura
Ovo su prva dva hrvatska vinogorja uključena u projekt vinske ceste EU-a
Baranjsko i Erdutsko vinogorje prva su dva vinogorja u Hrvatskoj koja su od jučer postala dijelom Vintoura, odnosno vinskih cesta Europske unije. U taj je projekat do sada uključeno sedam vinskih cesta iz Mađarske, Španjolske i Italije. Hrvatskoj su partnerstvo pružili susjedni Mađari s kojima je Osječko-baranjska županija potpisala Opću povelju o priključenju vinskih cesta, a uz pomoć koje imaju mogućnost kandidiranja zajedničkih projekata prema fondovima EU-a. U Vintour se planiraju uključiti i preostala dva vinogorja s područja Osječko-baranjske županije, Đakovačko i Našičko, ali tek kada za to ispune potrebne preduvjete. Isti je projekt moguće proširiti i na vinogorja iz drugih dijelova Hrvatske. Samo na području Osječko-baranjske županije, prema podatcima Poljoprivredno-savjetodavne službe, registrirano je oko 100 vinara, a u razdoblju od 2004. do danas podignuto je oko 400 hektara novih vinogradarskih nasada. U razvoj potrebne turističke infrastrukture proteklih je godina uloženo 4, a kroz primarnu poljoprivrednu proizvodnju plasirano je dodatnih 20 milijuna kuna, dok je ove godine u županijskom proračunu osigurano novih 500.000 kuna samo za sufinanciranje ulaganja u razvoj turističko-vinskih cesta na prostoru sva četiri vinogorja. Sukladno s tim, kako je iznio Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, porastao je i broj registriranih ležajeva kojih je sada oko 2000, a lani je ukupno ostvareno oko 160.000 noćenja što je povećanje od 60 posto u odnosu na 2004. godinu. S uzlaznim trendom nastavlja se i ove godine. Takvi pokazatelji svrstali su Osječko-baranjsku županiju u red najznačajnijih kontinentalnih županija po razvoju turizma. "Cilj nam je uspostaviti suradnju s hrvatskim partnerima, razviti i povezati vinske ceste u obje države, odnosno razviti vinski turizam", konstatirao je jučer u Kneževim Vinogradima Gyorgy Marton, ravnatelj Agencije za regionalni razvoj Južnoga Zadunavlja iz Mađarske, regiji koja na području tri južne mađarske županije, Somogy, Tolna i Baranya ima pet vinskih cesta, a koje kroz ovu suradnju žele financijski još više unaprijediti. U Hrvatskoj ipak postoji problem jer do sada, kako je prije iznio Željko Kraljičak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, niti jedan pravilnik nije regulirao postojanje vinskih cesta, nego je svaka županija temeljem svojih prirodnih resursa usmjerila turistički razvoj. Zbog toga su Osječani odlučili da turističko-vinske ceste ne obuhvaćaju samo vinske podrume, nego i dodatnu turističku ponudu, smještaj, restorane, gastronomiju, spomenike kulture i prirode te posebne priredbe u naseljima vinogorja, a koje su povezane s narodnim običajima, što bi u konačnici trebalo rezultirati, računaju čelnici Osječko-baranjske županije, povećanjem broja turista i ukupno ostvarenoga prihoda od turizma. Posebnim pravilnikom na vinskim cestama bit će regulirano i radno vrijeme objekata, a TZ će izraditi i karte tih područja. Ivana Barišić (www.poslovni.hr)


22. svibnja 2007.
Jadranka hoteli d.o.o. Mali Lošinj obilježava 60. godina uspješnog poslovanja
U sklopu proslave organizira koncert na kojem će nastupati Gibonni. Koncert će se održati u centru Malog Lošinja, na trgu, 09.srpnja 2007. Ulaz je besplatan. Pretprogram počinje u 21,40 h a koncert u 22,30.

Za više informacija posjetite stranicu  www.losinj-hotels.com
A detaljnije o posebnom programu koji smo gostima priredili povodom obilježavanja 60-e obljetnice možete doznati na:


14. svibnja 2007.
Pelješki vinski puti kao turistička atrakcija
Pelješko vinogorje jedno je od šest u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pod vinogradima se nalazi više od 968 hektara nasada
Poluotok Pelješac od prošlog mjeseca u svojoj turističkoj ponudi ima i projekt Pelješki vinski puti predstavljen na jučer završenom 13. međunarodnom sajmu vina i opreme za vinarstvo Vinovita u Zagrebu. Osnivanjem udruge Plavac mali započeo je dugo planirani projekt koji za cilj ima revitalizaciju poluotoka s dugom vinskom tradicijom i najznamenitijim hrvatskim crnim vinima: Dingač, Postup, Plavac i Pelješac. Pelješko vinogorje jedno je od šest u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pod vinogradima je 968 hektara nasada. Zadatak udruge Plavac mali je valorizacija peljeških vina te unapređenje vinogradarstva i vinarstva, kao i promidžba, odnosno stvaranje brenda od tog izuzetnog vina kontroliranog podrijetla. Projekt Pelješki vinski puti turistima pruža mogućnost da upoznaju tradicionalne vrijednosti Pelješca i ovdašnja nadaleko čuvena vina. Udruga za sada okuplja devet od ukupno trideset i pet privatnih vinara na Pelješcu, no prema donesenom statutu u članstvo mogu biti primljeni svi koji ispunjavaju uvjete da budu dio ponude na budućoj vinskoj cesti. Sjedište udruge je u Kuni, a osnivanje udruge pozdravljeno je u svim pelješkim turističkim zajednicama. Projekt je iznosom od sto tisuća kuna pomogla i Dubrovačko-neretvanska županija, a ovih dana udruga će s Dubrovačko-neretvanskom županijom potpisati ugovor težak 398.000 kuna za realizaciju projekta Pelješki vinski puti. Čelnici udruge najavljuju širenje projekta i na otok Korčulu te Konavle. Prema podacima o financiranju vinograda, tekuća godina je najisplativija godina za ulaganje u vinogradarstvo do danas. Država naime za svaki hektar podignutog vinograda daje 33.600 kuna poticaja, odnosno 45.400 kuna na težim terenima koji su pretežno u Dalmaciji. Osim toga država daje i 2500 kuna godišnje po hektaru postojećeg vinograda, odnosno 3340 na težim terenima te još dvije kune po sadnici vinove loze. Hrvatska banka za obnovu i razvitak uz jamstvo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo od 50 posto daje kredit uz kamatu od četiri posto i poček od dvije godine, a na rok od 10 godina.

Za hektar se dobije 200.000 kuna, što je otprilike cijena podizanja jednog hektara, bez zemljišta, dakle priprema, sadnja i njega do roda, odnosno dvije godine. Programi vinskih puteva složeni su turističko poljoprivredni programi koji danas u turističkom svijetu predstavljaju okosnicu i najizravniji spoj između poljoprivrede i turizma. Vinski putevi obogaćuju turističku ponudu, a ujedno pomažu boljem plasmanu postojećih vinarija, odnosno potiču nastajanje novih, te unapređuju vinogradarsku proizvodnju. Pelješac je postao perjanica u toj vrsti turističke i vinske ponude u županiji, pa je očekivati da će tim tragom poći i na Korčuli, u Konavlima i u drugim vinorodnim područjima. Inače, na temelju upisa u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, s 31. prosinca 2006. godine, u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 14.990 ha vinograda sa 70,784.430 rodnih trsova i 15.591 proizvođača. U primorskoj Hrvatskoj, u koju spada i Dalmatinska zagora, registrirano je 7903 ha vinogradarskih površina i 10.813 proizvođača, a u kontinentalnoj Hrvatskoj registrirano je 7086 ha vinogradarskih površina i 4778 proizvođača. Na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku (Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2006.) proizvodnja grožđa iznosila je 181.021 tonu, a proizvodnja vina iznosila je 774.000 hektolitara vina. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina 31. prosinca 2006. godine u Hrvatskoj je imalo 605 proizvođača s ukupno 1711 zaštićenih vina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. godine, u promet je stavljeno ukupno 612.000 hektolitara vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, od čega je udio kvalitetnih vina 55 posto, stolnih 36 posto, vrhunskih 4 posto, a vinski i voćni ocat sudjeluje u ukupnom prometu s četiri posto udjela. Ostatak je raspoređen na pjenušava, specijalna i voćna vina. Sandra Livajic, (www.poslovni.hr)

 


8. svibnja 2007.
Golf se u Hrvatskoj može igrati cijele godine
Na Brijunima je jučer održana prva Međunarodna konferencija o golfu. Sudjelovalo je stotinjak stranih i domaćih potencijalnih investitora, bankara, predstavnika državnih tijela, savjetnika i posrednika za nekretnine i drugih stručnih osoba iz područja golfa. Promoviran je i Vodič za ulagače u golf, što ga je pripremila Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Kako od Vladinom odlukom predviđenih 66 igrališta za golf 13 ima investitore, 53 su još na raspolaganju potencijalnim ulagačima koji su i na ovom skupu pokazali izuzetan interes za taj posao. A.Urošević, (www.poslovni.hr)


7. svibnja 2007.
Bolje brodske veze s Dubrovnikom
DUBROVNIK _ Tijekom ljetne sezone elafitski otok Šipan bit će bolje povezan s Dubrovnikom -trajekt za luku Sudurad iz luke Gruž isplovljavat će dva puta dnevno, u 10, 30 i 19 sati. Ovaj zadnji, koji će nedjeljom i blagdanom kretati u 20.30 sati, na putu do Šipana pristajat će i na Lopudu. Prema Dubrovniku će sa Šipana trajekt isplovljavati u 9 i u 17, a nedjeljom i blagdanom u 19 sati. Novi plovidbeni red dogovorilo je dubrovačko poglavarstvo s resornim ministarstvom, >Jadrolinijom< Agencijom za morski promet. [A. H.], Vjesnik


4. svibnja 2007.
Dani Međimurske kuhinje u toplicama Sveti Martin
Od četvrtka 3. do nedjelje 6. svibnja u toplicama Sveti Martin održavat će se tradicionalno kulinarsko-kulturna priredba Dani međimurske kuhinje, a čitav program odvijat će se u restoranu Vučkovec. Na Danima međimurske kuhinje 2007. međimurska jela po starinskim receptima pripremat će provjerena ekipa topličkih kuhara pod "kuhačom" šefice Anike Kocijan, a posebna pozornost posvećuje se objedu i večeri, s desetak glavnih jela i predjela, stoga osoblje goste poziva da u Vučkovec svrate upravo u vrijeme objeda ili večere. Točit će se domaća vina, a svaki dan će svirati glazba za ples. (pd)


3. svibnja 2007.
U Rapcu više gostiju nego lani
RABAC - Početkom tjedna u Rapcu je boravilo nešto više od 4.800 gostiju, odnosno oko 29 posto više nego u istom razdoblju lani, doznajemo od direktorice ureda Turističke zajednice Labina Radmile Paliske Kos. Većina gostiju je iz inozemstva, ponajviše iz Austrije i Slovenije.
Po njenim riječima, u Rapcu su otvoreni svi hoteli i apartmanska naselja dvaju većih poduzeća Maslinica i Rabac, kao i dva privatna objekta. Oni će, očekuju u TZ-u, nastaviti raditi i nakon prvomajskih praznika. K. S. R., Glas Istre

 



2. svibnja 2007.
U prva tri mjeseca gotovo pola milijuna turista
U prvom tromjesečju ove godine broj turističkih dolazaka veći je za 14 posto, a noćenja za 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prvi podaci DSZ-a govore kako je Hrvatsku posjetilo 489,5 tisuća turista koji su ostvarili 1,18 milijuna noćenja. Gotovo polovica su bili stranci s 220.000 dolazaka, 19 posto više nego lani. Ostvarili su 550.000 noćenja, 14,6 posto više. Domaćih je turista bilo gotovo 11 posto više, 269,6 tisuća, a ostvarili su 632,4 tisuće noćenja. Oko polovice ukupnih tromjesečnih turističkih dolazaka i noćenja ostvareno je u ožujku kad je boravilo 227,2 tisuće turista, a ostvareno je 539,2 tisuće noćenja. U odnosu na prošlogodišnji ožujak boravilo je 20 posto više turista, a noćenja su bolja za 11,3 posto. (E. Dukovac, www.poslovni.hr)


30. travnja 2007.
Hilton hoteli preuzet će Otok mladosti?
Piše: Diana Ferić
Foto: A. Baranić
Vlada je opozvala zaključak o preuzimanju 51 posto poslovnog udjela u poduzeću Otok mladosti iz 2003.
ZAGREB - ŠIBENIK - Hrvatska Vlada službeno je izvijestila upravu Grada Šibenika da je donijela zaključak kojim se provođenje Nacionalne strategije djelovanja za mlade i programa Saveza izviđača Hrvatske preusmjereva s otoka Obonjana na otok Kakan.

To znači da će hrvatski izviđači dobiti daleko prikladniji prostor za svoje djelovanje i programe te da je Grad Šibenik dobio zeleno svjetlo za realizaciju projekta Obonjan rivijera težak čak 200 milijuna eura.

Vlada je zadužila Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo finacija te Središnji državni ured za upravljanje imovinom da u suradnji s Gradom Šibenikom, Savezom izviđača Hrvatske i Hrvatskim olimpijskim odborom već za sljedeću sjednicu Vlade pripreme prijedlog za izvršenje njezinog zaključka.

Za koordinatora izvršenja toga kapitalnog projekta imenovano je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Istodobno Vlada je opozvala svoj zaključak iz prosinca 2003. godine o preuzimanju 51 posto poslovnog udjela u poduzeću Otok mladosti koje gospodari otokom Obonjanom.

Zahvaljujći ovoj hrabroj odlici hrvatske Vlade, Grad Šibenik može pristupiti realizaciji projekta Obonjan rivijera za koji su golemi interes pokazali strani investitori među kojima je najveću ponudu u prednatječaju dala korporacija Plaza - Hilton hotela.

Savez izviđača je dobio priliku da konačno realizira svoje projekte za koje je otok Obonjan usprkos tamošnjoj infrastrukturi već odavno postao premalen, a uz sve to ponovno je aktualizirana ideja 7. kontinenta koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća izazvala oduševljenje diljem svijeta.
, Jutarnji list

26. travnja 2007.
Hodajući informatori na ulicama pomažu turistima
Piše: Sanjin Španović
Foto: Sanjin Španović
Osim Zagreba ovakvu pomoć sve brojnijim turistima u cijeloj Europi pruža jedino Helsinki
- Oprostite, gdje se može pronaći najbliži fast food restoran - upitale su tri strankinje dvije djevojke na Trgu. Sa smiješkom su im na karti pokazale gdje se nalaze i gdje je McDonald's i krenule dalje.

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha sa svojom akcijom Turistička zajednica grada Zagreba ove je godine ponovno uvela hodajuće turističke informatore koji svaki dan stoje na raspolaganju mnogim turistima.

- Hodajuće informatore ponovno smo uveli 14. travnja. Trenutno ih je četvero, dvije grupe po dvoje. Od 1. svibnja planiramo postaviti pet grupa koje će raditi na četiri rute, a po ulicama će se šetati sve do kraja listopada - rekla je Darja Juzbašić, rukovoditeljica za odnose s javnošću.

Osim Zagreba ovakvu pomoć turistima u Europi pruža jedino Helsinki, a za tu uslugu počeli su se zanimati i dubrovački djelatnici u turizmu.

Voditeljica ureda za promidžbu u turističkoj zajednici Dubravka Micić objasnila je da se ove godine za mjesto hodajućeg informatora prijavilo više od 40 zainteresiranih, što ih je sve iznenadilo. Da bi se dobio ovaj posao, potrebno je poznavati najmanje dva strana jezika te proći nekoliko testiranja.

- Najvažnije od svega je da su kandidati vedri, ambiciozni i komunikativni. Ne moraju sve znati, ali moraju uvijek sve sa smiješkom rješavati kako bi se turisti uvjerili u pristupačnost Zgrepčana - rekla je Micić.

Informatori dnevno rade od 9 do 17, a nedjeljom od 10 do 18. sati. Apsolventica Učiteljske akademije Hajrija Mehanović posebno ističe da joj je ovaj posao pomogao da shvati koliko je zaista turista godišnje u Zagrebu. - Lani mi je bilo super raditi ovaj posao, pa sam odlučila i ove godine - rekla je Mehanović.

Prošle godine više od 19.000 upita turista
Prema prošlogodišnjoj statistici zagrebačkih informatora, od 23. srpnja do 30. rujna 2006. na četiri rute zabilježen je 19.051 upit turista. Najviše upita, njih 5840, zabilježeno je na ruti od Trga bana Jelačića do Trga kralja Tomislava. Najčešća pitanja odnosila su se na dolaske do kolodvora, zračne luke, hotela, restorana, shopping centra, banke, mjenjačnice ili pošte. Turiste su zanimale i gradske znamenitosti te raspored vožnji ZET-a.
Jutarnji list

20. travnja 2007.
Gradi se hotel za tridesetak gostiju
U malom Buzetu veliki hotel sa četiri zvjezdice
BUZET - Ruševna zgrada u buzetskoj starogradskoj jezgri obnavlja se i dograđuje za maleni hotel sa četiri zvjezdice. Poduzetnik Marijan Ritoša iz Poreča smatra da će ulaganjem u tu zgradu, (upisanu u Registar kulturnih dobara), spasiti objekt od daljnjega propadanja te pridonijeti vraćanju života u stari Buzet obogaćivanjem ponude izletnicima, kojih je sve više, a na pomolu su i nova radna mjesta. Od Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela iz Pule Ritoša je dobio suglasnost za idejno rješenje budućega hotela. Obnovljena i dograđena zgrada moći će primiti tridesetak gostiju u osam dvokrevetnih soba i tri apartmana. [Josip Šipuš]


20. travnja 2007.
Srednji vijek kod Dubrovnika
DUBROVNIK - Ima li ljepšeg prizora od srednjevjekovnog jedrenjaka usidrenog ispred stare dubrovačke luke. Tako je i u četvrtak
usidreni jedrenjak pred lukobranom Kaše plijenio poglede ne samo turista, nego i samih Dubrovčana. [A. H.], Vjesnik


19. travnja 2007.
Visoka posjećenost parkova za Uskrs
Zoran Šikić, pomoćnik ministra kulture, na susretu s novinarima izvijestio je da tijekom uskrsnih blagdana u nacionalnim parkovima i parkovima prirode bilo je oko 100 tisuća posjetitelja, što je porast od nekoliko posto u odnosu na prošlu rekordnu godinu. Plitvička jezera imala su više od 25.000 posjetitelja, Krka petnaestak tisuća, Brijuni desetak tisuća, a Papuk više od 7 tisuća posjetitelja, izvijestio je. Svake godine oko dva milijuna ljudi posjeti nacionalne parkove.

 

 


18. travnja 2007.
Promidžba turizma Zagreba u Time Outu
ZAGREB Prošlu turističku godinu Zagreb je zaključio s više od 520.000 gostiju i gotovo milijun noćenja od kojih su dvije trećine ostvarili inozemni turisti, ponajprije Nijemci, uz izuzetan porast broja Britanaca. Turistička zajednica grada Zagreba u suradnji s izdavačem "Time Out International" Zagreb će biti predstavljen kao zanimljivo turističko odredište tijekom čitave godine. I to posebnim izdanjem "Time Out Zagreb" na 30 stranica kao prilog ovotjednom izdanju "Time Out London" koje se tiska u nakladi od 120.000 primjeraka. Tekstovi će biti posvećeni zagrebačkoj povijesti, znamenitostima, gastronomiji, noćnom životu. Procjenjuje se kako specijalna izdanja u renomiranom magazinu s Time Out brandom najdelotvojrnije utječu na trajni dojam o pojedinim turističkim odredištima. E. Dukovac (www.poslovni.hr)

16. travnja 2007.
Sunčani Hvar promovirao projekt 'Best of Hvar'
Hotelska kuća Sunčani Hvar predstavila je svoj projekt "Best of Hvar" jedinstven u hrvatskoj hotelskoj industriji. Riječ je o projektu okupljanja hvarskih proizvođača i uzgajivača prehrambenih proizvoda koji će se postupno uvoditi u jelovnik restorana Roots hotela Riva, a s vremenom i u ponudu ostalih hotela u vlasništvu tvrtke. "Best of Hvar Club" će okupljati ekskluzivne proizvođače hrane i vina koji svoju djelatnost, odnosno sjedište, imaju na otoku Hvaru. Klub je osnovan unutar odjela nabave Sunčanog Hvara, a među članovima kluba nalaze se poznati vinari, ali i proizvođači čiji proizvodi tek dolaze na tržište. Imena članova kluba naći će se na jelovnicima, a certifikat "Best of Hvar", kao jamstvo kvalitete, moći će se koristiti u plasmanu proizvoda izvan Sunčanog Hvara. S. Livajić (www.poslovni.hr)

 

16. travnja 2007.
BUJE: Počeli bogati Dani istarske šparoge
BUJE - Od Kaštela i Brtonigle, preko Umaga, Savudrije i Novigrada, idućih se vikenda održavaju prvi Dani istarske šparoge. >Istarska šparogada< održava se u organizaciji lokalnih ureda TZ-a, kako bi se ukazalo na bogatstvo i zdravlje koje svakog proljeća donosi taj kulinarski specijalitet. Prvi Dani istarske šparoge otvoreni su u Kaštelu i novootvorenom hotelu >Mulino<, gdje je organizirano medunarodno natjecanje >10. Šparugada<. Idućih tjedana u sjevernoj Istri mnogi će se natjecati u branju šparoga i pripravi najukusnijeg jela. 3. svibnja u hotelu >Sol Koralj< u Umagu održat će se i simpozij o istarskoj šparogi u kulinarstvu. Manifestacija završava na Dan Grada Umaga, 4. svibnja, dodjelom nagrada za 1. medunarodni kup >Zlatna šparuga< Umag 2007. [S. Brnabić] Vjesnik


Zdravstveni turizam u Stubičkim Toplicama

Za projekt težak 100 milijuna eura ovog tjedna javni poziv u Financial Timesu, interes do sada pokazalo 5 stranih i 2 domaća investitora
Nakon lječilišta Naftalana koje je obznanilo potragu za investitorom, koji će povećati kapacitete zdravstvenog turizma u Ivanić Gradu prema modelu JPP, istim putem idu i Stubičke Toplice. Županica Vlasta Hubicki predstavila je jučer u Vijećnici općine s načelnikom Vladimirom Bosnarom Sporazum o zajedničkoj provedbi projekta Zona zdravstvenog turizma, u koji se planira uložiti više od 100 milijuna eura. Na zdravstveno-turističkom projektu Stubičke Toplice počelo se raditi prije tri godine kada se u općini odlučilo izraditi detaljan plan uređenja. Prije godinu dana Županijsko poglavarstvo utvrdilo je smjernice dugoročnog razvoja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice i u srpnju donijelo provedbeni plan. U ožujku ove godine županica Hubicki i Eugen Sorić, direktor konzulatnstske tvrtke Hosting Internacional d.o.o., potpisali su ugovor o poslovno-stručnoj suradnji na realizaciji tog zdravstveno-turističkog projekta. Tvrtka Hosting International, koja je izabrana na javnom natječaju, treba pripremiti cjelovitu dokumentaciju za međunarodni javni natječaj i samo provođenje natječaja putem kojeg će se odabrati privatan partner. On će po modelu javno-privatnog partnerstva sa županijom realizirati projekt, a tko će investirati u zonu zdravstvenog turizma, trebalo bi se znati najkasnije do 31. listopada ove godine. Prvi gosti u novim objektima mogli bi se primiti nakon tri godine. Interes za zonu već neko vrijeme pokazuje pet stranih i dva domaća investitora, ali preuranjeno je, kažu, izdvajati bilo koga kada natječaj još nije ni raspisan. Dapače, ovog tjedna bit će objavljen u Financial Timesu javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju projekta po modelu JPP.
Bolnica u toplicama postaje središte zdravstvenog turizmaBudući projekt osim obuhvata prostora prema detaljnom planu uređenja obuhvatio bi i prostor sadašnje bolnice kao i zemlju u vlasništvu bolnice koja nije obuhvaćena planom uređenja. Sve skupa 28 hektara . U projekt se kreće kako bi se obogatili sadašnji sadržaji i općina postala doista jedno od najpoznatijih odredišta zdravstveno-rekreacijskog turizma u Hrvatskoj. To bi uz popunjenje kapaciteta cijele godine ne samo zaposlilo stanovnike toga kraja nego i dugoročno osiguralo nove prihode Stubičkim Toplicama i županiji. Valja podsjetiti da u Zonu zdravstvenog turizma ne ulaze sadašnji vanjski bazeni i hotel koji su u sastavu HTP Matija Gubec u većinskom vlasništvu Ivana Hudoljetnjaka. U sastavu bolnice ipak je ostao prvi bazen s termalnom vodom nastao 1776. godine, a za početak izgradnje kupališta uzima se 1811. godina kada je tadašnji vlasnik, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec, otpočeo s gradnjom bolnice i lječilišta. Danas Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, u kojoj je zaposleno 216 djelatnika, raspolaže s 315 ležaja u tri zgrade - Maksimilijan, Toplice i Dijana. Prosječan broj dana liječenja po pacijentu u 2006. bio je 17, od čega je na pacijente HZZO otpalo 21, a na privatne 12 dana. Osiguranicima se inače popunjava oko 66 posto kapaciteta bolnice. Stubaki su osim toga dugo godina bili popularno kupalište Zagrepčana kada je vikendom znalo doći i 10.000 kupača, ali vanjski bazeni koje je zahvatio dobrano zub vremena nisu uređivani najmanje petnaestak godina. I bazeni susjednih Krapinskih Toplica u vlasništvu Aquae vivae već su nekoliko godina neiskorišteni, a tamošnjoj bi Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju također dobro došla obnova. Vjerojatno bi sudbinu Krapinskih i Stubičkih dijelile i Tuheljske Toplice da ih nisu 2003. preuzele slovenske terme Olimpia. Obnovu su doživjele i Terme Jezerčica koje je 1997. kupila Dubravka Lekić za smještaj bolesne djece i odraslih osoba. Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr)


17. travnja 2007.
Međimurska TV pozivnica turistima
Predsjednica Turističke zajednice Međimurske županije Sandra Herman i tajnik Rudi Grula predstavili su u ponedjeljak šest TV spotova koji će se dok kraja ove godine biti emitirani na prvom program HTV-a u elitnom terminu u 19.25 sati.
Propagandni spotovi, jedan u trajanju od dvadeset sekundi, a ostali u trajanju od po osam sekundi, biti će svojevrsna pozivnica turistima iz cijele Hrvatske da posjete Međimurje. Ukupno će TV spotovi na prvom programu HTV-a biti emitirani 95 puta do kraja ove godine u trajanju 844 sekunde, što će stajati 1,354.560 kuna. Sredstva za projekt osigurana su na način da je Međimurska županija izdvojila 300.000 kuna, Hrvatska turistička zajednica 350.000 kuna, Toplice Sveti Martin 100.000 kuna, a ostatak sponzorira sam HTV. Spotove je izradila čakovečka kuća "Dvije lije", a potpisuje ih Robert Lisjak. Svako od TV-emitiranja nosit će i poziv da se posjeti određena manifestacija. (J) (www.mnovine.hr)


16. travnja 2007.
PROJEKTI
Pet stotina Amerikanaca i dubrovačkih volontera fotografiralo Pile
DUBROVNIK POD SVJETLIMA LAMPI, MOBITELA I BLICEVA
Projekt >Big Shot< osmislili su američki studenti i profesori s Instituta za tehnologiju >Rochester<. Sudionici fotografirali Pile nakon gašenja javne rasvjete. Na isti je način 2003. snimljena i palača u Stockholmu
DUBROVNIK - Profesori i studenti američkog Instituta za tehnologiju >Rochester<, čiji je dio i dubrovački >American Management College<, u četvrtak su navečer, uz pomoć brojnih Dubrovčana, fotografirali zapadni dio dubrovačkih zidina uz pomoć svjetala baterijskih lampi, bliceva i mobitela! Projekt nazvan >Big Shot< osmislili su i vodili profesori Škole za fotografsku umjetnost i Nacionalnog tehničkog instituta za osobe oštećenog sluha pri >Rochesterskom < institutu. Dosad su na taj način, uz ostalo, fotografirane još i švedska Kraljevska palača u Stockholmu, slavna tvrđava >Alamo< u San Antoniju te američki nosač zrakoplova >Interpid< iz Drugoga svjetskog rata koji se, kao plutajući muzej, nalazi usidren u New Yorku. Oko 20 sati na Pilama se, pred ulazom u Grad, okupilo petstotinjakvolontera koji su, nakon što je ugašena javna rasvjeta, u trenutku fotografiranja >obojali< zidine svjetlom stotina lampi, mobitela i bliceva. U dubrovačkom >Big Shotu< korišten je fotoaparat >Nikon D 200< s objektivom od 20 milimetara, a uz blendu f11 ekspozicija je bila 90 sekundi. [Anton Hauswitschka], Vjesnik


16. travnja 2007.
SPLIT Rekonstrukcija hotela >Marjan<
Proširenje zapadne obale Gradske luke
SPLIT - Kako bi splitski poduzetnik Željko Kerum mogao dovršiti rekonstrukciju i dogradnju svoga hotela >Marjan< te kako bi budući kupac Banovinu, sadašnju zgradu gradske uprave, mogao pretvoriti u luksuzni hotel, Grad Split započeo je postupak potreban za proširenje zapadne obale Gradske luke, od Zvončaca do Matejuške. Osim što će trenutačno dvotračna prometnica dobiti još jedan trak, dobit će i novi zeleni pojas s odmorištem.
>Novi prometni trak, odnosno 18-metarsko proširenje prometnice na zapadnoj obali prema istoku, bilo je predviđeno još 1957. kada se raspisivao natječaj za gradnju hotela 'Marjan'. Kako to tada nije napravljeno, hotel se 40 godina koristio neprimjereno <, kaže prvi splitski urbanist Branko Poljanić. GUP-om je zapadna obala namijenjena turizmu. Uz hotele najviše kategorije u kojima će biti oko 600 soba, predviđeni su i trgovački, ugostiteljski, poslovni i kulturni sadržaji. Na tom dijelu luke pristajale bi čarterske i izletničke linije te megajahte, no nije predviđena nova marina. Uz veliko parkiralište za nove objekte, na tom bi se prostoru trebala graditi i javna garaža s dvjestotinjak mjesta. [I. Dragičević] Vjesnik


16. travnja 2007.
PROMIDŽBA
Dubrovnik će uživo emitirati najpoznatije svjetske televizijske postaje
Dubrovački je projekt vrijedan 80.000 eura, a podrazumijeva 3500 uključivanja godišnje u udarne termine svjetskih tv-kuća
Katica CIKOJA
DUBROVNIK - Početkom svibnja Dubrovnik će postati prvi grad u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, koji će se promovirati uživo na svjetskim tv-postajama.
Gradska Turistička zajednica pokrenula je projekt Earth TV< u suradnji s multinacionalnom njemačkom produkcijskom kućom Earth Television Network GmbH iz Münchena, čiji su predstavnici ovoga tjedna i boravili u Gradu. Projekt uključuje snimanje programskih segmenata u trajanju od 13 sekundi, što će se emitirati u najgledanijim terminima najpoznatijih TV postaja, primjerice BBC WORLD-a koji se gleda u 270 milijuna domova u više od 200 zemalja. Godišnje će Dubrovnik imati 3500 uključivanja u udarne termine svjetskih tv-postaja, što znači da će ga oko dvije milijardi ljudi gledati otprilike dva sata mjesečno ili oko 24 sata godišnje! Cijena je te marketinške akcije visokih 80.000 eura, a kako troškove zasad snosi TZ, s početkom iduće godine nastavak projekta dobit će tri nova partnera. Zasad TZ ima jednoga partnera, Hotel >Excelsior< na čijem će krovu od skora biti instalirana kamera s pogledom na dubrovačku jezgru. Kako saznajemo od direktora gradskog TZ-a Tonćija Skvrce, panoramska snimka Grada bit će >pokrivena< detaljnim obavijestima o Dubrovniku i njegovim lokacijama, te drugim zanimljivim i aktualnim obavijestima, kao što su podatci o meteorološkim prilikama, lokalno vrijeme, komercijalne i druge informacije, karakteristične za Grad u određenom razdoblju.

>Earth TV< producentska je kuća koja producira tv emisije uživo, u cijelosti koristeći daljinski kontroliranu mrežu kamera diljem svijeta. Dubrovnik se tako pridružio ekipi svjetskih gradova koji su već uključeni u projekt, a to su: Auckland, Düsseldorf, Dubai, Manila, Bruxelles, Sevilla, Berlin, Palma de Mallorca, Budimpešta, Venecija, Stuttgart, Hong Kong, Los Angeles, Beaver Creek, Beč, Niagara, Falls, Bermuda, Honolulu, Washington, Sydney, London, Avignon i Macau.

DUBROVNIK U KUĆI
Više od 20 tv-postaja!
Da je riječ o skupoj, ali iznimno vrijednoj marketinškoj akciji, dokazuju popis i broj gledatelja više od 20 tv postaja koje će Dubrovnik >emitirati< uživo. Medu njima su i SKY TRAVEL s 12 milijuna gledatelja u V. Britaniji, N24 sa 74 milijuna gledatelja s njemačkoga govornog područja, PROSIEBEN sa 73,42 milijuna njemačkih gledatelja, FRANCE 2 koji se gleda u 23,5 milijuna francuskih domaćinstava, TV5 sa 160 milijuna domaćinstava i 3,2 milijuna hotelskih soba diljem svijeta, AL JAZEERA INTERNATIONAL sa 100 milijuna gledatelja, NEW DELHI TV sa 48,7 milijuna indijskih gledatelja... Vjesnik

12. travnja 2007.
TURIZAM Prvo seosko-turističko gospodarstvo na iločkom području
>Kapetanova kuća< spomenik pradjedu dunavskom kapetanu
Vukovarsko-srijemska županija ima velike razvojne mogućnosti upravo kroz seoski turizam
ŠARENGRAD - Poticajna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka iskoristila je i obitelj Julija Kovačevića iz Šarengrada otvorivši prvo obiteljsko seosko- turističko gospodarstvo na iločkome području i nazvavši ga >Kapetanova kuća<.
>U naše gospodarstvo, uz Dunav, u uređenje objekta i opremanje, uložili smo nešto više od 200.000 od čega je 70.000 kuna iz poticajnih sredstava Ministarstva<, kaže Julijev sin Krešimir Kovačević, dodajući da su imanje imenovali u spomen na pradjeda Josipa koji je gotovo pola stoljeća bio dunavskim kapetanom. To će imanje budućim posjetiteljima i turistima nuditi mogućnost izrade tradicijskih dunavskih čamaca tzv. čiklova, nudit će se i plovidba Dunavom, iznajmljivanje ribičke opreme te bicikla. Na imanju je i dječje igralište, ima i nekoliko pony konja koje djeca mogu jahati, moći će se obilaziti voćnjaci i vinogradi, graditeljska i povijesna baština Šarengrada.

Ponuda će biti začinjena domaćim gastro specijalitetima, uključujući i pravi dunavski fiš. Obitelj Kovačević trenutačno uređuje i prostor s tri dvokrevetne sobe, a turisti će moći noćiti i u kućama nekolicine žitelja Šarengrada s kojima će >Kapetanova kuća< sklopiti posebne ugovore. Iako područje Vukovarsko- srijemske županije ima velike razvojne mogućnosti upravo kroz seosko-turistička gospodarstva >Kapetanova kuća< tek je treće službeno registrirano gospodarstvo u Županiji koje svoju budućnost vidi u seosko-turističkoj ponudi. [Goran Čorkalo], Vjesnik

 

12. travnja 2007.
PUT OKO SVIJETA
Susret u Gružu
DUBROVNIK - Dva putnička broda kompanije >CEO of Holland America Line< - >Amsterdam< i >Prinsedam< -u srijedu su se, ploveći oko svijeta u dva različita pravca, >susreli< u dubrovačkoj luci Gruž. Za tu je prigodu u Dubrovniku za putnike i posadu brodova pri_ premljeno i malo slavlje na kojemu su nastupili Simfonijski orkestar Dubrovnik i dječji zbor Osnovne škole >Ivana Gundulića<. Na poziv predsjednika kompanije Steina Krusea i zapovjednika >Amsterdama< Edwarda van Zaanea, brod je posjetila i dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica sa suradnicima. [A. H.], Vjesnik

 

10. travnja 2007.
Rezultati obećavaju dobru sezonu
Početak godine obećavajući je za turizam. U Hrvatskoj je u prva dva mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista bio veći za 10 posto, a broj noćenja turista za 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. U prva je dva ovogodišnja mjeseca u Hrvatskoj registrirano 262.279 turističkih dolazaka te 642.596 turističkih noćenja. Domaćih je turista u siječnju i veljači bilo ukupno 157.811 ili 8 posto više nego u istim mjesecima lani, a njihovih 381.786 noćenja u porastu je za 1 posto. Registriranih 104.468 turista iz inozemstva je pak za 13 posto više nego u prva dva mjeseca lani, a 260.810 stranih noćenja u porastu je za 9 posto. (www.hrt.hr)

 

6. travnja 2007.
LOKRUM
>Zrinski< čeka 100.000 putnika

DUBROVNIK -Brodić >Zrinski< nakon zimske je stanke opet počeo voziti izmedu starog dubrovačkog porta i otoka Lokrum, popularnog ljetnog izletišta. Gradska tvrtka >Rezervat Lokrum< pred početak sezone obnovila je brod >Zrinski< uloživši u njega 450.000 kuna, pa će zajedno sa >Skalom< i ove godine na >Otok ljubavi<, kako znaju zvati po ljepoti nadaleko poznat Lokrum, prevesti oko 100.000 posjetitelja. [A. H.] Vjesnik

 

 

6. travnja 2007.
Cijeli Pariz zove Francuze na odmor u Hrvatsku
ŠIBENIK - Visoka delegacija francuskog Senata boravila je prošloga vikenda na šibenskom području. Izaslanstvo parlamentarne skupštine francusko-hrvatske skupine prijateljstva iz Senata predvodeno predsjednikom Skupštine Alainom Gerardom, potpredsjednicom Senata Michele Andre i izvršnom tajnicom Skupine prijateljstva Marie Jose Tulard, primili su župan Goran Pauk i gradonačelnica Šibenika Neda Klarić. Prijemu je nazočio i Francois Saint Paul, francuski veleposlanik u RH, izrazivši veliko zadovoljstvo učincima rada te skupine zahvaljujući kojoj u Hrvatsku dolazi sve više Francuza. Senatorica Andre navela je pritom da je čitav Pariz ovih dana oblijepljen divovskim plakatima koji Francuze pozivaju da ljetuju u Hrvatskoj. [J. Klisović], Vjesnik

 

4. travnja 2007.
Otvoreni porečki hoteli
POREČ - Za uskrsne blagdane porečka Riviera holding otvorit će vrata Lune između 5. i 9. travnja. Isti hotel počinje s redovitim sezonskim radom već 16. travnja. Otvoreni su hoteli Neptun, Pical i Diamant.
Plava laguna je otvorila Lagunu Park, a 6. travnja otvara Lagunu Materadu. Četiri će dana raditi Zorna i Delfin, između 5. i 9. travnja, a Plavi samo dan više od njih. Hotel Parentium otvoren je tijekom čitave godine.
Otvoreni su i privatni hoteli Poreč i Hostin. ( M. D., Glas Istre )

 

4. travnja 2007.
U Rapcu više od 1.800 turista
LABIN - U Rapcu je početkom ovog tjedna boravilo nešto više od 1.800 turista, što je znatno bolje nego početkom lanjskog travnja, kada je Uskrs bio nešto kasnije. Međutim ohrabrujuće je, prema riječima direktorice Turističke zajednice Radmile Paliska-Kos, što su najave za cijeli travanj vrlo dobre. Uostalom, do Uskrsa je još tjedan dana.
Najviše je turista iz Njemačke, koji su po dolascima prednjačili i u ožujku, u kojem je zabilježeno 5.600 noćenja. Toliko ih je bilo i u prva dva mjeseca ove godine, pa je u prvom tromjesečju ostvaren dvostruko veći turistički promet nego lani.M. M. (Glas Istre) Dubrovnika.

 


30. ožujka 2007.

Požeški TZ podupire brojne programe priredbe, filmske, glazbene, folklorne, sportske
POŽEGA - U suradnji s lokalnim turističkim zajednicama,Turistička zajednica (TZ) Požeško-slavonske županije za financijsku potporu u 2007. , u kategoriji kulturnih projekata, zatražila je od Hrvatske turističke zajednice (HTZ) 122.400 kuna potpore. Taj je novac planiran za reviju jednominutnih filmova, Požeško kulturno ljeto, Požeške orguljaške večeri i početak cvatnje vinograda. Prema riječima zamjenika predsjednika TZ-a Brune Horvata, u sektoru manifestacija i projekata od HTZ-a očekuje se 360.000 kuna a novac će se podijeliti za požešku kulenijadu, glazbeni festival >Zlatne žice Slavonije <, smotru folklora >Čuvajmo običaje zavičaja<, početak berbe grožđa, cikloturizam, Međunarodni turnir u preponskom jahanju i međunarodni judo turnir. [Zdravko Sever] Vjesnik


11. travnja 2007.
Hrvatski hotel Adriana među najboljim svjetskim malim hotelima
Hotel Adriana, hvar marina hotel & spa od danas službeno postao članom prestižne svjetske hotelijerske organizacije -  The Leading Small Hotels of The World
 The Leading Hotels of the World, Ltd. je prestižna svjetska hotelijerska organizacija u koju je uključeno 430 najluksuznijih svjetskih hotela, destinacija i spa centara. Sjedište kompanije je u New Yorku, a ostale 24 regionalne podružnice razmještene su u većim gradovima diljem svijeta. Uvjeti za članstvo uključuju podnošenje zahtjeva te usaglašavanje sa standardima hotelijerskog poslovanja koji općenito vrijede za hotele s "5 zvjezdica" ili "superior delux".
Nakon razmatranja zahtjeva, samo određeni hoteli stječu pravo ulaska u sljedeću pristupnu fazu - rigoroznu inspekciju objekta, njegovih sadržaja i usluga koju in cognito provodi Leading Quality Assurance. Nakon obavljene inspekcije slijedi izvješće koje se šalje Izvršnom odboru čiji članovi glasovanjem odlučuju o primanju u članstvo.

U lipnju se očekuje i otvaranje hotela Adriana, hvar marina hotel & spa s prvim luksuznim Sensori spa na otoku. Potpuno obnovljena, Adriana nudi 50 luksuznih hotelskih soba i 9 apartmana, otvoreni bazen s morskom vodom na krovu hotela, sky bar, "Val Marina" terrace restaurant & bar, lounge i vrtne terase na više nivoa s kojih se pruža predivan pogled na hvarsku luku.  (www.liderpress.hr)


4. travnja 2007.
Paket aranžmani za Uskrs u Trilju
SINJ/TRILJ - Prema neslužbenim informacijama, koje su nam dali turistički djelatnici cetinskog kraja o tome kako dočekati eventualne turiste, primjerice u Sinju i Trilju, čini se da ove godine nema pojačanih aktivnosti glede dočeka gostiju za uskrsnih blagdana. U sinjskom hotelu >Alkar< kažu nam da ne pripremaju posebne aranžmane osim uobičajenih. Za Uskrs ili dan prije na proputovanju za Dubrovnik svratit će im tek skupina od tridesetak njemačkih turista. Tu će, kažu, večerati, prošetati Sinjem i noćiti, a sutradan ujutro nastaviti put Dubrovnika. U hotelu >Sveti Mihovil< u Trilju stanje je nešto bolje. >Već danima punom parom spremamo tjedne paket-aranžmane za turiste po 500 do 700 eura. Uglavnom nam dolaze skupine turista od osam, 16 ili 20, a uglavnom su to Englezi, Francuzi i Austrijanci. Uz redovitu ponudu nudimo i programe jahanja, raftinga, splavarenja, biciklizma, pješačenja, penjanja...<, kaže nam Šime Klarić, vlasnik >Svetog Mihovila<. [N. Musulin], Vjesnik


26. ožujka 2007.
Germanwings uveo let iz Hamburga za Split
SPLIT Njemačka niskotarifna aviokompanija Germanwings od jučer je počela s letovima iz Hamburga za Split, i to dva puta tjedno. Od jučer zrakoplovi Germanwingsa lete i iz Berlina za Split, a linije iz Stuttgarta i Kölna lete tijekom cijele godine. Germanwings je druga aviokompanija po broju prevezenih putnika u Hrvatskoj, odmah iza Croatia Airlinesa s udjelom od devet posto. U prošloj godini prevezli su 7,1 milijuna putnika u 27 zrakoplova. Germanwings je prva niskotarifna tvrtka koja je još 2004. godine uvela stalne letove prema Hrvatskoj. S. Livajić(www.poslovni.hr)

 

23. ožujka 2007.
BEZ STRESA DAVORKA ŠAJINA, VLASNICA SEOSKOGA GOSPODARSTVA I PREDSJEDNICA RURALISA, USPJEŠNO KOMBINIRA POLJOPRIVREDU I AGROTURIZAM
Turiste najviše vesele kopanje i kužinavanje
Goste raduje kada pomažu u poljoprivrednim radovima i spremanju hrane na tradicionalan način, kaže predsjednica i osnivačica konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre
Davorin PERIĆ
Davorka Šajina, vlasnica seoskoga gospodarstva "Ograde", pravi je primjer uspješne poduzetnice koja kombinira poljoprivrednu proizvodnju i agroturizam na vlastitom domaćinstvu.
Njezina obiteljska kuća koja se nalazi u Katunu Lindarskom kraj Pazina jedna je od 330 takvih registriranih za ovu, sve zastupljeniju, granu turizma u Hrvatskoj.
Šajina je ujedno i osnivačica te predsjednica Ruralisa - konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre.
- U ovu djelatnost krenula sam 2001. godine. Trenutačno na svom imanju proizvodim žitarice, krumpir, salatu, pomidore i masline te sve te proizvode nudim stranim i domaćim gostima kao dio tradicionalne istarske kuhinje - kaže Davorka.
Na deset hektara njezina domaćinstva, osim poljoprivrednih proizvoda, uzgaja se i stoka te perad. Imamo 4 konja, 9 autohtonih istarskih ovaca, kokice, patke, guske i purane.
Svi oni slobodno trče po dvorištu, što posebno oduševljava naše goste koji kod nas dolaze prije svega da bi uživali u tom ozračju čiste prirode koji im fali u svakodnevnom životu. Za konje kojima se najviše oduševe djeca, naravno, imamo posebne bokseve - ističe ova poduzetnica.
Trenutačni kapacitet smještaja na domaćinstvu je 12 kreveta, a postoji i konoba u kojoj se poslužuju tradicionalna jela za goste na imanju te goste izletnike.
- Budući da sam po zanimanju kuharica, sama pripremam jela. Goste najviše razveseli kad pomognu u pripremanju hrane na tradicionalan način. U budućnosti pripremam mini radionice pripreme istarskih delicija, primjerice, fuža i istarskih štruklji - tvrdi Davorka Šajina.
Osim usluga smještaja i prehrane, za turiste su organizirani i rekreativno jahanje, boćanje, prezentacija i podučavanje o starim zanatima i škole tradicionalne kuhinje na istarskom ognjištu.
U rad ovoga seoskog domaćinstva uključena je cijela obitelj.

"Samo sam htio friška jaja"
Tijekom svog boravka jedna obitelj iz Berlina nam je pomogla saditi krumpir, kad su radovi završili, bili su vrlo ponosni pa sam se našalila da bi se trebali vratiti kad bude vrijeme za vađenje. Oni su bili toliko oduševljeni pozivom da su se za 5 mjeseci vratili i pomogli mi "pobrati" krumpire - kazuje Davorka.
U ugodnu sjećanju joj je ostao i primjer druge obitelji čiji je sin kriomice sa sobom u Italiju odnio dva mala pilića.
- Roditelji su nazvali ispričavajući se i obećali da će nabaviti hrvatski rječnik da bi mali sin mogao napisati pismo isprike. Uskoro je stiglo pismo na hrvatskom jeziku u kojem je pisalo "oprostite samo sam htio friška jaja" - s osmijehom nam je ispričala Davorka Šajina.

Pomoć profesionalaca
"Ruralis" je profesionalno udruženje ljudi koji se bave agroturizmom.
Osnovano je 2006. godine, a cilj nam je objediniti sve koji se u Istri bave ovom granom turizma, educirati ih te pomoći u rješavanju eventualnih problema - rekla nam je Davorka Šajina.

Slobodna Dalmacija

 

23. ožujka 2007.
BAŠTINA DRŽAVA U OBNOVU I ZAŠTITU TRADICIJSKE GRADNJE ULAŽE SVE VIŠE NOVCA UZ PRUŽANJE STRUČNE POMOĆI PRIVATNIM OBNOVITELJIMA
Milijuni kuna za spas drvene kuće
U zadnjih nekoliko godina uloženo je više od 25 milijuna kuna, a samo na području Zagreb-Karlovac-Kutina obnovljeno je oko sedam tisuća tipičnih posavskih drvenih kuća. Na redu su Dalmacija, Istra i Primorje
Proteklih godina tradicijsko graditeljstvo, kao najrasprostranjeniji dio sveukupne hrvatske kulturne baštine, počelo se značajnije gospodarski vrednovati i sve više uključivati u programe obnove. Naime, u posljednjih šest godina država je u obnovu i zaštitu tradicijske baštine uložila preko 25 milijuna kuna, s ciljem da turistički nerazvijenim regijama pomogne u razvoju njihove turističke ponude.
Prema podacima iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, na području trokuta Zagreb-Kutina-Karlovac obnovljeno je oko sedam tisuća drvenih kuća, a u planu je i obnova tradicijskih kamenih kuća u Dalmaciji, Istri i Primorju. Do sada najveći obnoviteljski zahvat proveden je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je za 26 projekata izdvojeno više od tri milijuna kuna, a s područja Lonjskoga polja sve je više interesa za obnovu drvenih kuća u svrhu bavljenja turizmom.
Uz potporu Njemačkog društva za kulturnu suradnju, Ministarstvo mora i Ministarstvo kulture nedavno su izdali i Priručnik za obnovu posavskih tradicijskih drvenih kuća, namijenjen upravo Posavcima koji planiraju obnoviti svoje tradicijske kuće, ali i izvođačima radova. Stručno pripremljen Priručnik, koji objedinjuje i iskustva etnologa konzervatora i arhitekata, nudi niz korisnih savjeta i tehničkih uputa za provođenje kvalitetne obnove.
Posavina je, naime, uspjela sačuvati značajan broj tradicijskih sela, no većina starih kuća u lošem je stanju, pa bez sanitarija i grijanja ne zadovoljavaju osnovne standarde suvremenog stanovanja.
S tim na umu, stručnjaci ipak ističu kako je uz pažljivu sanaciju i adaptaciju moguće obaviti prilagodbu suvremenim potrebama. Tradicijska posavska kuća, napominje Priručnik, ima nedvojbenih prednosti jer se svojom konstrukcijom i racionalnom prostornom organizacijom može odlično prilagoditi današnjim uvjetima života uz minimalne promjene. Također, faktori poput prljavštine i neodržavanja stvaraju dojam većeg oštećenja nego što zapravo jest, pa se obnove ne treba plašiti. Kvalitetnu obnovu posavske kuće, napominje se u Priručniku, omogućuje upravo izvanredna građa od hrasta lužnjaka, koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoćom i trajnošću.
Onaj tko se odlučio prihvatiti obnove jedne takve kuće prije svega mora odlučiti hoće li ona služiti za povremeno stanovanje, turizam ili stalni boravak, a neprimjerena uljepšavanja i pomlađivanja kuće valja izbjegavati. Konzervatorska služba i savjeti koje ona može pružiti trebaju biti nezaobilazni u takvom poslu, a projektiranje valja povjeriti arhitektima s iskustvom u obnovi tradicijske baštine.
Čak i kada su oštećenja na kući velika, pa su radikalniji zahvati nužni, treba voditi računa o očuvanju njezinih osnovnih značajki.

Seoba kuća
Ako je uz tradicionalnu posavsku kuću izgrađena nova kuća ili ako je vlasnik nema namjeru i volju održavati, tada konzervatori preporučuju preseljenje. No, uz napomenu da preseljenje nikako ne smije biti izvan njezina prirodnog krajolika, koji podrazumijeva ravan teren. Zbog čestih poplava, primjerice na području Žumberka i Zagorja, posavske kuće znale su se premještati unutar iste parcele ili čak u susjedno selo. Tada se premještanje izvodilo prevlačenjem nerastavljene kuće.

Toplo drvo

"Kuće od hrasta lužnjaka izuzetno su ugodne za stanovanje jer drvo ima sposobnost upijanja viška vlage iz zraka, odličan je toplinski izolator, jer drvo se mnogo brže osuši nego zid od opeke ili betona. Zbog načina oblikovanja i gradnje posavska je kuća zaštićena od atmosferskih utjecaja i bez ikakve kemijske zaštite jer su ugradnjom 'krovaca', gradnjom trijemova, prigradnjom 'kolnica' (suša), drvene stijenke zaštićene na najučinkovitiji i najjeftiniji način. Lošija osobina gradnje drvom je njegova sklonost izvijanju, a drvo katkad i zaškripi jer 'radi', objašnjava se u Priručniku.

Slobodna Dalmacija

 

22. ožujka 2004.
Već 3000 rezervacija za >Ryanairovu< liniju Zadar - London
ZADAR ->U šest tjedana koliko 'Ryanair' prima rezervacije letova na liniji Zadar-London, već je rezervirano 3000 karata. Zadovoljni smo tolikim zanimanjem za našu novu liniju jer bismo u prvoj godini na njoj prevesti planiranih 40.000 putnika<, rekao je predstavnik te irske zrakoplovne tvrtke Tomas Kulakovski na konferenciji u zadarskoj Zračnoj luci. Prvi >Ryainairov< let na liniji Zadar-London bit će 23. travnja, a zrakoplov će ići tri puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i subotom. S plaćanjem aerodromskih pristojbi cijena karte iznosi 10 eura, a može se rezervirati samo na internetskim stranicama >Ryanaira<. [Lj. I. B.] Vjesnik

 

23. ožujka 2007.
BEZ STRESA DAVORKA ŠAJINA, VLASNICA SEOSKOGA GOSPODARSTVA I PREDSJEDNICA RURALISA, USPJEŠNO KOMBINIRA POLJOPRIVREDU I AGROTURIZAM
Turiste najviše vesele kopanje i kužinavanje
Goste raduje kada pomažu u poljoprivrednim radovima i spremanju hrane na tradicionalan način, kaže predsjednica i osnivačica konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre
Davorin PERIĆ
Davorka Šajina, vlasnica seoskoga gospodarstva "Ograde", pravi je primjer uspješne poduzetnice koja kombinira poljoprivrednu proizvodnju i agroturizam na vlastitom domaćinstvu.
Njezina obiteljska kuća koja se nalazi u Katunu Lindarskom kraj Pazina jedna je od 330 takvih registriranih za ovu, sve zastupljeniju, granu turizma u Hrvatskoj.
Šajina je ujedno i osnivačica te predsjednica Ruralisa - konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre.
- U ovu djelatnost krenula sam 2001. godine. Trenutačno na svom imanju proizvodim žitarice, krumpir, salatu, pomidore i masline te sve te proizvode nudim stranim i domaćim gostima kao dio tradicionalne istarske kuhinje - kaže Davorka.
Na deset hektara njezina domaćinstva, osim poljoprivrednih proizvoda, uzgaja se i stoka te perad. Imamo 4 konja, 9 autohtonih istarskih ovaca, kokice, patke, guske i purane.
Svi oni slobodno trče po dvorištu, što posebno oduševljava naše goste koji kod nas dolaze prije svega da bi uživali u tom ozračju čiste prirode koji im fali u svakodnevnom životu. Za konje kojima se najviše oduševe djeca, naravno, imamo posebne bokseve - ističe ova poduzetnica.
Trenutačni kapacitet smještaja na domaćinstvu je 12 kreveta, a postoji i konoba u kojoj se poslužuju tradicionalna jela za goste na imanju te goste izletnike.
- Budući da sam po zanimanju kuharica, sama pripremam jela. Goste najviše razveseli kad pomognu u pripremanju hrane na tradicionalan način. U budućnosti pripremam mini radionice pripreme istarskih delicija, primjerice, fuža i istarskih štruklji - tvrdi Davorka Šajina.
Osim usluga smještaja i prehrane, za turiste su organizirani i rekreativno jahanje, boćanje, prezentacija i podučavanje o starim zanatima i škole tradicionalne kuhinje na istarskom ognjištu.
U rad ovoga seoskog domaćinstva uključena je cijela obitelj.

"Samo sam htio friška jaja"
Tijekom svog boravka jedna obitelj iz Berlina nam je pomogla saditi krumpir, kad su radovi završili, bili su vrlo ponosni pa sam se našalila da bi se trebali vratiti kad bude vrijeme za vađenje. Oni su bili toliko oduševljeni pozivom da su se za 5 mjeseci vratili i pomogli mi "pobrati" krumpire - kazuje Davorka.
U ugodnu sjećanju joj je ostao i primjer druge obitelji čiji je sin kriomice sa sobom u Italiju odnio dva mala pilića.
- Roditelji su nazvali ispričavajući se i obećali da će nabaviti hrvatski rječnik da bi mali sin mogao napisati pismo isprike. Uskoro je stiglo pismo na hrvatskom jeziku u kojem je pisalo "oprostite samo sam htio friška jaja" - s osmijehom nam je ispričala Davorka Šajina.

Pomoć profesionalaca
"Ruralis" je profesionalno udruženje ljudi koji se bave agroturizmom.
Osnovano je 2006. godine, a cilj nam je objediniti sve koji se u Istri bave ovom granom turizma, educirati ih te pomoći u rješavanju eventualnih problema - rekla nam je Davorka Šajina.

Slobodna Dalmacija

 

20. ožujka 2007.
ZDRAVSTVENI TURIZAM Iskorak Opće bolnice >Dubrovnik<
Dubrovačka bolnica postaje bolnički Hilton
Od nedavno bolnica za 200 do 300 dolara obavlja sistematske preglede članova posade brodova, a uskoro će usluge pružati i putnicima 'cruisera'
Anton HAUSWITSCHKA
Putnicima cruisera koji u sve većem broju posjećuju Dubrovnik, osim razgledavanja Grada i izleta u okolicu, uskoro će se nuditi i medicinske usluge. Opća bolnica >Dubrovnik<, nakon što je nedavno krenula u preuređenje jednog svog dijela u bolničke apartmane s pet zvjezdica namijenjene turistima, predstavljanjem na najvećem sajmu kružnih putovanja u američkom Miamiju učinila je još jedan iskorak prema zdravstvenom turizmu. Riječ je o prvoj bolnici u Hrvatskoj koja je krenula s projektom koji će joj donijeti status prvoga hrvatskog poduzetnika među državnim ustanovama.Od nedavno Opća bolnica >Dubrovnik< po cijenama od 200 do 300 američkih dolara za jednu brodarsku kompaniju obavlja sistematske preglede članova posade. Ovaj put brodskim kompanijama dubrovačka bolnica je ponudila da uz posadu i njihovi putnici naprave dijagnostičke i druge medicinske pretrage po cijenama koje su u usporedbi s američkim i europskim dva do tri puta niže. Primjerice, za pregled krvnih žila CT koronarografijom u svijetu se plaća i 1500 američkih dolara, a u Dubrovniku takva pretraga mogla bi stajati oko 400 dolara. Pružanjem takvih usluga u bolnici se nadaju dobroj zaradi čime bi olakšali poslovanjete ustanove koja se, kao i sve druge hrvatske bolnice, bori za egzistenciju. Ravnatelj bolnice Andro Vlahušić smatra da će one bolnice koje se oslone jedino na sredstva iz HZZO-a uskoro propasti.
>Najlakše je kukati i čekati novac od države. Dubrovačko- neretvanska županija i sam Dubrovnik imaju sve manje stanovnika, pa je pitanje za koga će za nekoliko godina raditi toliki zaposleni u bolnici koja će biti poluprazna. Liječnici će se možda i snaći, no što je sa sestrama, čistačicama, ostalim osobljem i administracijom? Na ovaj način želimo im osigurati budućnost<, poručuje Vlahušić. Bolnica svoje usluge želi pružiti posadama svih putničkih brodova, kojih u Dubrovnik godišnje dođe oko 30.00O. Prvih desetak pregleda članova posada već je napravljeno i naplaćeno, pa su troškovi predstavljanja na sajmu u Miamiju pokriveni. Potom slijede putnici, no za njih treba osigurati kvalitetu usluge kakvu imaju i kod kuće, ali po znatno nižim cijenama. Stoga, kaže nam Andro Vlahušić, dubrovačka bolnica po svijetu traži partnera, >sister hospital<, koju će joj dati svoj brand kojim se jamči kvaliteta. >U razgovorima smo s desetak najpoznatijih klinika i bolnica u svijetu od Izraela do Londona, da nam, nakon što se uvjere u našu kvalitetu, postanu partneri i uvrste nas u svoj brand . To je nešto poput bolničkoga Hiltona <, objašnjava Vlahušić ističući kako je to motivacija svim zaposlenima jer taj dio posla radit će samo najbolji. Vjesnik

23. ožujka 2007.
BAŠTINA DRŽAVA U OBNOVU I ZAŠTITU TRADICIJSKE GRADNJE ULAŽE SVE VIŠE NOVCA UZ PRUŽANJE STRUČNE POMOĆI PRIVATNIM OBNOVITELJIMA
Milijuni kuna za spas drvene kuće
U zadnjih nekoliko godina uloženo je više od 25 milijuna kuna, a samo na području Zagreb-Karlovac-Kutina obnovljeno je oko sedam tisuća tipičnih posavskih drvenih kuća. Na redu su Dalmacija, Istra i Primorje
Proteklih godina tradicijsko graditeljstvo, kao najrasprostranjeniji dio sveukupne hrvatske kulturne baštine, počelo se značajnije gospodarski vrednovati i sve više uključivati u programe obnove. Naime, u posljednjih šest godina država je u obnovu i zaštitu tradicijske baštine uložila preko 25 milijuna kuna, s ciljem da turistički nerazvijenim regijama pomogne u razvoju njihove turističke ponude.
Prema podacima iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, na području trokuta Zagreb-Kutina-Karlovac obnovljeno je oko sedam tisuća drvenih kuća, a u planu je i obnova tradicijskih kamenih kuća u Dalmaciji, Istri i Primorju. Do sada najveći obnoviteljski zahvat proveden je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je za 26 projekata izdvojeno više od tri milijuna kuna, a s područja Lonjskoga polja sve je više interesa za obnovu drvenih kuća u svrhu bavljenja turizmom.
Uz potporu Njemačkog društva za kulturnu suradnju, Ministarstvo mora i Ministarstvo kulture nedavno su izdali i Priručnik za obnovu posavskih tradicijskih drvenih kuća, namijenjen upravo Posavcima koji planiraju obnoviti svoje tradicijske kuće, ali i izvođačima radova. Stručno pripremljen Priručnik, koji objedinjuje i iskustva etnologa konzervatora i arhitekata, nudi niz korisnih savjeta i tehničkih uputa za provođenje kvalitetne obnove.
Posavina je, naime, uspjela sačuvati značajan broj tradicijskih sela, no većina starih kuća u lošem je stanju, pa bez sanitarija i grijanja ne zadovoljavaju osnovne standarde suvremenog stanovanja.
S tim na umu, stručnjaci ipak ističu kako je uz pažljivu sanaciju i adaptaciju moguće obaviti prilagodbu suvremenim potrebama. Tradicijska posavska kuća, napominje Priručnik, ima nedvojbenih prednosti jer se svojom konstrukcijom i racionalnom prostornom organizacijom može odlično prilagoditi današnjim uvjetima života uz minimalne promjene. Također, faktori poput prljavštine i neodržavanja stvaraju dojam većeg oštećenja nego što zapravo jest, pa se obnove ne treba plašiti. Kvalitetnu obnovu posavske kuće, napominje se u Priručniku, omogućuje upravo izvanredna građa od hrasta lužnjaka, koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoćom i trajnošću.
Onaj tko se odlučio prihvatiti obnove jedne takve kuće prije svega mora odlučiti hoće li ona služiti za povremeno stanovanje, turizam ili stalni boravak, a neprimjerena uljepšavanja i pomlađivanja kuće valja izbjegavati. Konzervatorska služba i savjeti koje ona može pružiti trebaju biti nezaobilazni u takvom poslu, a projektiranje valja povjeriti arhitektima s iskustvom u obnovi tradicijske baštine.
Čak i kada su oštećenja na kući velika, pa su radikalniji zahvati nužni, treba voditi računa o očuvanju njezinih osnovnih značajki.

Seoba kuća
Ako je uz tradicionalnu posavsku kuću izgrađena nova kuća ili ako je vlasnik nema namjeru i volju održavati, tada konzervatori preporučuju preseljenje. No, uz napomenu da preseljenje nikako ne smije biti izvan njezina prirodnog krajolika, koji podrazumijeva ravan teren. Zbog čestih poplava, primjerice na području Žumberka i Zagorja, posavske kuće znale su se premještati unutar iste parcele ili čak u susjedno selo. Tada se premještanje izvodilo prevlačenjem nerastavljene kuće.

Toplo drvo

"Kuće od hrasta lužnjaka izuzetno su ugodne za stanovanje jer drvo ima sposobnost upijanja viška vlage iz zraka, odličan je toplinski izolator, jer drvo se mnogo brže osuši nego zid od opeke ili betona. Zbog načina oblikovanja i gradnje posavska je kuća zaštićena od atmosferskih utjecaja i bez ikakve kemijske zaštite jer su ugradnjom 'krovaca', gradnjom trijemova, prigradnjom 'kolnica' (suša), drvene stijenke zaštićene na najučinkovitiji i najjeftiniji način. Lošija osobina gradnje drvom je njegova sklonost izvijanju, a drvo katkad i zaškripi jer 'radi', objašnjava se u Priručniku.

Slobodna Dalmacija

 

20. ožujka 2007.
ZDRAVSTVENI TURIZAM Iskorak Opće bolnice >Dubrovnik<
Dubrovačka bolnica postaje bolnički Hilton
Od nedavno bolnica za 200 do 300 dolara obavlja sistematske preglede članova posade brodova, a uskoro će usluge pružati i putnicima 'cruisera'
Anton HAUSWITSCHKA
Putnicima cruisera koji u sve većem broju posjećuju Dubrovnik, osim razgledavanja Grada i izleta u okolicu, uskoro će se nuditi i medicinske usluge. Opća bolnica >Dubrovnik<, nakon što je nedavno krenula u preuređenje jednog svog dijela u bolničke apartmane s pet zvjezdica namijenjene turistima, predstavljanjem na najvećem sajmu kružnih putovanja u američkom Miamiju učinila je još jedan iskorak prema zdravstvenom turizmu. Riječ je o prvoj bolnici u Hrvatskoj koja je krenula s projektom koji će joj donijeti status prvoga hrvatskog poduzetnika među državnim ustanovama.Od nedavno Opća bolnica >Dubrovnik< po cijenama od 200 do 300 američkih dolara za jednu brodarsku kompaniju obavlja sistematske preglede članova posade. Ovaj put brodskim kompanijama dubrovačka bolnica je ponudila da uz posadu i njihovi putnici naprave dijagnostičke i druge medicinske pretrage po cijenama koje su u usporedbi s američkim i europskim dva do tri puta niže. Primjerice, za pregled krvnih žila CT koronarografijom u svijetu se plaća i 1500 američkih dolara, a u Dubrovniku takva pretraga mogla bi stajati oko 400 dolara. Pružanjem takvih usluga u bolnici se nadaju dobroj zaradi čime bi olakšali poslovanjete ustanove koja se, kao i sve druge hrvatske bolnice, bori za egzistenciju. Ravnatelj bolnice Andro Vlahušić smatra da će one bolnice koje se oslone jedino na sredstva iz HZZO-a uskoro propasti.
>Najlakše je kukati i čekati novac od države. Dubrovačko- neretvanska županija i sam Dubrovnik imaju sve manje stanovnika, pa je pitanje za koga će za nekoliko godina raditi toliki zaposleni u bolnici koja će biti poluprazna. Liječnici će se možda i snaći, no što je sa sestrama, čistačicama, ostalim osobljem i administracijom? Na ovaj način želimo im osigurati budućnost<, poručuje Vlahušić. Bolnica svoje usluge želi pružiti posadama svih putničkih brodova, kojih u Dubrovnik godišnje dođe oko 30.00O. Prvih desetak pregleda članova posada već je napravljeno i naplaćeno, pa su troškovi predstavljanja na sajmu u Miamiju pokriveni. Potom slijede putnici, no za njih treba osigurati kvalitetu usluge kakvu imaju i kod kuće, ali po znatno nižim cijenama. Stoga, kaže nam Andro Vlahušić, dubrovačka bolnica po svijetu traži partnera, >sister hospital<, koju će joj dati svoj brand kojim se jamči kvaliteta. >U razgovorima smo s desetak najpoznatijih klinika i bolnica u svijetu od Izraela do Londona, da nam, nakon što se uvjere u našu kvalitetu, postanu partneri i uvrste nas u svoj brand . To je nešto poput bolničkoga Hiltona <, objašnjava Vlahušić ističući kako je to motivacija svim zaposlenima jer taj dio posla radit će samo najbolji. Vjesnik


6. ožujka 2007.
Hotelu Valamar Sanfior češko priznanje usluge
Rabački hotel Valamar Sanfior, u vlasništvu Rapca d.d. koji posluje u Valamar grupaciji, Česi su nagradili za prvoklasne usluge u sezoni 2006. Točnije, češki turoperator Vitkovice tours, i to na osnovi rezultata procjene gostiju i agencije. U konkurenciji za 11 nagrada bilo je 250 hotela iz Hrvatske i Crne Gore. U Valamaru, najvećoj turističkoj grupaciji u Hrvatskoj, ističu kako je Valamar Sanfior jedan od najkvalitetnijih hotela u Rapcu i od obnove 1998. nekoliko je puta nagrađivan za kvalitetu usluga. Britanski turoperator Saga Holidays 2002. godine dodijelio mu je priznanje za izvrsnu hranu i uslugu u konkurenciji hotela s cijelog Mediterana. Iste godine, Saga Holidays uvrstila je Valamar Sanfior u 10 najboljih hotela cijele Europe u kategoriji visokog standarda.Eleonora Dukovac, (www.poslovni.hr)

26. veljače 2007.
PRIZNANJE Najromantičnije svjetske destinacije
Dubrovnik na petom mjestu
DUBROVNIK - Nizu priznanja što ih je Dubrovnik osljednjih godina dobio od svjetski poznatih izdavača turističkih magazina na računprirodnih ljepota i ponude, u veljači se pridružilo još jedno.
Svjetski poznati vodič Gayot na svojoj top-listi deset romantičnih destinacija svijeta uvrstio je Dubrovnik na peto mjesto. U povodu Valentinova, na plasmanu je čestitao dubrovačkoj Turističkoj zajednici. Gayot je ozbiljan profesionalni online-izvor sa sjedištem u Los Angelesu, koji svoje korisnike upućuje kamo otputovati, gdje odsjesti, u kojem restoranu jesti i koje vino piti. Ima tradiciju dulju od četrdeset godina. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća započeo je promovirati pojam nouvelle cuisine , savjetujući čitatelje profinjenog ukusa o najboljim restoranima, hotelima,trgovinama i kulturno-povijesnim atrakcijama po svijetu. Prošle turističke sezone Gayot je od Turističke zajednice Grada Dubrovnika zatražio informacije o svim zanimljivostima. Uz Dubrovnik, među jedinim europskim destinacijama na toj top-listi još su samo talijanski Amalfi i francuska Provansa. Ostale su destinacije u Americi, Argentini, na Karibima,Maldivima i Novom Zelandu. [K. C.], Vjesnik

 

27. veljače 2007.
Na ljetnoj pozornici hotela Park u gradu Korčuli počele pripreme za jedinstveni festival
Ususret festivalu pjesme i vina
P očele su pripreme za 12. izdanje Međunarodnog festivala Marko Polo, koji će se na ljetnoj pozornici hotela Park u Korčuli ove godine održati od 20. do 22. srpnja, izvijestio je direktor te popularne manifestacije Ivan Šegedin. >Raspjevan otok poznatih vina, romantičnih uvala, bujnih čempresa, čudesnih krajolika i ove će godine otvoriti svoja vrata glazbi, vinu i ljepoti. Odjeknut će kale i fortece, portuni i pjacete. Šetnice kojima je nekada gizdavo koračala ljepotica Korkyra i svjetski putnik Marko Polo, opet će živnuti i postati najljepši ures otoka Korčule. Uvjereni smo da će i 12. međunarodno i tradicionalno izdanje festivala iznjedriti mnoge lijepe skladbe koje će se dugo pjevati<, ističe Šegedin. Doznajemo da će program pod nazivom >Marko Polo Hrvatska< biti organiziran i u Vukovaru na inicijativu udruge s invaliditetom Podunavlje. Ta će se manifestacija održati od 20. do 23. rujna. Marko Polo Fest je festival pjesme i vina utemeljen 1996. godine, nastao u čast 700. godišnjice povratka glasovita putnika, putopisca, trgovca, istraživača Dalekog istoka i diplomata na dvoru Kublai Khana, Korčulanina Marka Pola. Festival ima dvije . nalne i jednu međunarodnu večer: >Pisma i vino<, >Zabavne melodije< i >Melodije Marka Pola<. Na početku festivala organizira se >Fešta od vina< na kojoj se natječu proizvođači vina iz cijelog svijeta. Ocjenjivački sud sastavljen je od enologa, a pravo na degustaciju vina imaju i estradne zvijezde tj. izvođači, glumci, pjevači i predstavnici zemalja sudionica festivala. ! Mira JURKOVIĆ, Vjesnik

26. veljače 2007.
Dancima najprivlačnija Istra
Najviše danskih turista i ove sezone može se očekivati u Istri i na Kvarneru, potvrđeno je na drugom najvećem danskom turističkom sajmu "Odmori za sve" u Herningu. Dance zanima i autokamp Zaton u Ninu, jedini hrvatski superkamp prema ocjeni njemačkog ADAC-a. Turoperatori su najavili i nove zračne linije iz Kopenhagena i Billunda prema Dubrovniku, Splitu i Puli.
Na sajmu koji se održavao od 23. do 25. veljače Hrvatska se predstavila kao prva zemlja partner. Izložbeni prostor HTZ-a organiziran je u suradnji s TZ-ima Istre i Kvarnera uz sudjelovanje hotela iz Umaga, Poreča, Vrsara, Rovinja i Malog Lošinja. (HRT)

 

22. veljače 2007.
Jedini grad na Sredozemlju s tri gradske plaže u središtu
S najavljenih 250 glazbenih i scenskih događanja na užem području Splita, svakodnevno će se događati nešto zanimljivo
SPLIT - Nakon što je godinama njegova turistička ponuda bila gotovo predmet ismijavanja, Split polako izrasta u lidera ne samo srednjodalmatinskog nego i cijelog dalmatinskog turizma. Prema broju posjetitelja, već je lani bio najposjećeniji dalmatinski grad, s 242.000 posjetitelja što je, recimo, dvostruko više od obližnjih perjanica poput Hvara ili Makarske.
Turistička zajednica Grada Splita sljedećih će mjeseci u gradskoj jezgri organizirati 250 glazbenih i scenskih događanja. Izuzmemo li nekoliko zimskih mjeseci, ispada da će se svakog dana na užem području Splita događati nešto zanimljivo. Nadalje, nakon što se lani pokazao kao pun pogodak, >Festival uličnih zabavljača<, koji je prošle godine trajao samo tjedan dana, ove će se razvući na cijelo ljeto. I >Dioklecijanova straža<, mamac za posjetitelje, ove godine dobiva dulji rok trajanja, pa će se smjena carske straže održavati od početka svibnja, pa gotovo do kraja listopada.
>Split je prepoznat kao mjesto za ugodan odmor. Ni jedan grad na Mediteranu s više od 200.000 stanovnika nema u samom središtu tri plaže s plavim zastavama, odnosno četrnaest kilometara gradskih kupališta. Turisti su oduševljeni kada shvate da se u nas mogu i kupati, da imamo čisto more<, istaknula nam je Ružica Mikačić, predsjednica Turističke zajednice grada Splita, napominjući da Split najviše turista ima izvan sezone.
Da bi, međutim, zaigrao još aktivniju ulogu na turističkom tržištu Splitu nedostaje još najmanje 3000 hotelskih kreveta (sada ih je 2200 hotelskih i 2200 kreveta u privatnom smještaju). No i tu se ide u dobrom smjeru: u listopadu 2008., nakon tri godine rekonstrukcije, otvorit će se hotel >Split<, pripadat će lancu >Radisson SAS< i imat će 550 kreveta. U tijeku je obnova hotela >Ambasador< koji će imati pet zvjezdica i, za Split dodatnih 200 kreveta, dok je za listopad sljedeće godine planirano otvaranje nekad čuvenog hotela >Marjan< koji je zatvoren posljednjih 18 godina. >Marjan< će voditi jaki hotelski lanac >Crowne Plaza<, imat će 600 kreveta i, naravno, pet zvjezdica te najveći kongresni centar u državi.
Ujedno na Žnjanu počinje gradnja hotela s 400 kreveta, dok bi hotel >Dražanac<, koji se također gradi, trebao imati 200 kreveta i visoke četiri zvjezdice. [Davor Verković]

Vjesnik

 

26. listopada 2006.
KAMO ZA VIKEND: MOŠĆENIČKA DRAGA - VOJAK - MOŠĆENIČKA DRAGA ili MORE - PLANINA - MORE
Dobri duh mora i planine
Ima jedna nenarušena slika planinskog krajolika koja i danas blista i >grize< rijetke putnike namjernike, planinare koji se iz Mošćeničke Drage penju na vrh Učke.
Vjerujem da još uvijek postoji dovoljan broj ljudi koji tragaju za nestalim svjetovima. Ljudi koji traže neke naše izgubljene kovčege. Ispred njih padaju na koljena, pa ih grle i ljube u tajnovitoj tišini. Svjesni da su to danas jedina preostala izvorišta naše ljubavi, mudrosti i zdravog života. Otvorimo opet jedan kovčeg iz kojeg će progovoriti dobri duh mora i planine.
Vožnje istočnom obalom Istre nekada su znale biti zamorne, ali uvijek je priroda bila ta koja je mučne trenutke provedene u autobusu činila probavljivijim. Uvijek nam je izdašno prikazivala svoje iskonske čarolije uz traku Jadranske magistrale. To su možda slike koje su bile svojstvene samo bliskoj prošlosti ili su i danas negdje malo dalje od prometnica sačuvale svoju milu drsku ljepotu?
Ima jedna nenarušena slika planinskog krajolika koja i danas blista i >grize< rijetke putnike namjernike, planinare koji se iz Mošćeničke Drage penju na vrh Učke. Uvijek sam više pamtio zadovoljstvo koje me pratilo po putu kroz dragu ili kanjon, nego napornih pet sati koliko traje osvajanje nadmorske visine od 1.396 m. Četiri, pet puta sam bio na tim putovima u različitim prigodama i najviše sam se osjećao kao dio družbe Pere Kvržice. Neodgovorno, razigrano i vragolasto. Našao sam i tamo zlatna godišnja doba: proljeće, jesen i zimu i zaljubio sam se u mošćeničku klimu.

Približavanje vladarici planini

S morske točke poznatog kvarnerskog ljetovališta Mošćenička Draga, u kojem je često zanimljivo i ugodno, krenut ćemo markiranim stazama u blaženu prošlost. Približit ćemo se našoj vladarici planini na jedinstven način. Ovdje nam samonikla priroda nudi, osim ljepote, vrhunsku ljekovitost i hranjivost. Uz obilje kestena, koji imaju vjerojatno i vlasnike, naići ćete na bezbrojna drva lovora. Brojne vrste zaštićenog cvijeća, trešnje, šparoge, kadulja i ostale vrijedne ljekovite biljke rastežu se i prepliću po livadama i šumskim padinama. Kakav je to svijet, ljudi moji. Volim ga isto kao što ga vole i pčele, lastavice, jastrebovi, zmije, gušteri, puževi, divlje svinje, srne, ovce i sve ostalo što živi u njemu.
'Ko bi rekao da su prošle već tri godine od mog posljednjeg puta prema vrhu Učke od Mošćeničke Drage? Bezgranična snaga ovog privlačnog kvarnerskog kutka ostavila je preduboke tragove u meni. Ponekad mi se čini kako traži moj lik, čeka neki novi nailazak i pita zašto me nema tako dugo.
Prolaz kanjonom Mošćeničke Drage jednako je zamaman u sva godišnja doba, ovo ponavljam zbog nekog uzbudljivog zimskog divljanja početkom devedesetih godina. Bio je mjesec veljača, pun kiše od mora do visine od 800 m. Iznad te visine zavladala je snježna mećava i mi smo ispod Učke krenuli prema Koritima, a završili u Lupoglavu. Naravno da nam od Lupoglava nije bilo teško doći do Korita, a cijela pustolovina dva mušketira trajala je nešto manje od jedanaest sati. Taj dan ostao mi je u sjećanju i zbog količine hrane koju smo pojeli tijekom iscrpljujućeg dana i na kraju puta u planinarskoj kući. Jedna velika pizza, omlet s osam jaja i šparogama, pola kilograma tjestenine s dodacima i još svakakve usputne sitnice koje se nalaze u dobro opskrbljenoj naprtnjači. Mi smo ipak osnivači zimske kulinarske službe.

Pod Trebišće prvo na top-listi napuštenih sela

Prvi dio puta o kojem danas govorimo vodi uskom i strmom asfaltnom cestom koju koristi možda dvadesetak stanovnika zaselaka što se nalaze u kanjonu. Prvo se zove Trebišće i u njemu žive ljudi, a ostavlja snažan dojam na sve koji mu se približe. Ponekad u njemu ima i djece. Svijet šume, terasa, lijepih voćaka, starog trsja i kamenih starih domova, od kojih su mnogi obnovljeni u skladu s tradicijom. Od Trebišća vode samo šumski putovi i staze prema mjestu u kojem više nema ni ljudi ni domaćih životinja. Za nekih desetak minuta ulazite u Pod Trebišće na 560 metara nadmorske visine. Tiho selo živi i sniva svoja najljepša vremena, a nama je drago što je tako, iako bi bilo lijepo s nekim podijeliti slikoviti utisak. Kroz njegovu jezgru uvijek teče potok koji ima mali, ali ljupki slap i jezerce. Savršeno mjesto za foto igre bez granica, odmor i okrjepu. Ako bih radio top-listu napuštenih sela, onda bi Pod Trebišće bilo među prvih deset u Europi. Jedan od najtežih dijelova puta vodi od omiljenog sela prema naselju Mala Učka, koje se uvalilo na 840 metara nadmorske visine. Do njega je nekih devedeset minuta. Krećemo se širokim strmim šumskim putima koje je probijala šumarija za svoje potrebe, a bogami i vodoprivreda. Zavidim stanovnicima Mošćeničke Drage na vodi koja izlazi iz njihovih slavina.
Gleda nas proljeće 2003., u bojama svog cvijeća, gledaju nas oči planinskih pasa, blejalice ovce i pokoji došljak pastir. Volim komične komunikacije s ljudima, volim njihovu jednostavnost i otvorenost. Oni šire zarazne i nevine priče još iz vremena osnovne škole. Od Male Učke staza prema Vojaku, najvišem vrhu Istre vrluda kroz kamenjar i nisku bukovu šumu do prijevoja na kojem se sijeku putovi s onima koji dolaze iz Lovrana. Do tog raskrižja imate trideset minuta normalnog hoda. Tu se opet sastajete s pogledima koji prizivaju more, Kvarner, Gorski kotar i otoke. Sa zapada i sjevera niču slike kontinentalne Istre i sam završni greben Učke gore. Sve je to dostupno naravno u trenucima dobre vidljivosti i milog vremena. U skutima opasnih grebena čuvara šepuri se skriveno zaštićeno cvijeće, čiju ljepotu mogu nadvisiti samo oči djeteta ili žene. Od prijevoja do vrha s noge na nogu imamo nekih dvadeset pet minuta ležernog hoda, ako nismo u top-manijačkoj formi. Ovog puta neću otkriti koji je moj najbolji rezultat, jer bi se netko mogao naljutiti. Vi možete izabrati je li vam vrh kamena kula ili niska klekovina ili TV toranj, ali svakako će vam se svidjeti neobično skladna ponuda njegovih vidika.

More - planina - more

Vojak je prirodno visok 1.396 metara i jednako je dražestan kao i prije dvadeset godina kada sam se prvi put pojavio na njemu. Na travi ispod kule ugodno se može smazati ručak koji se sastoji od sirnih pogačica punjenih čvarcima, kikirikija, čokolade i piva.
Nakon toga put će vas odnijeti na Poklon (922 m), prijevoj na cesti kojom se stiže na vrh iz Opatije ili s tunela. Spust prema Poklonu gdje se nalazi planinarski dom traje pedesetak minuta.
Ako imate više snage i kondicije, kao mi u svibnju 2003., vratit ćete se na morsku obalu u istom danu. Sve se to može učiniti za osam i pol sati, ako je zrak kvalitetan. Čistog hodanja ima samo šest i pol sati u oba smjera. Nakon takvog planinskog maratončića, slijedi vam sveto plivanje u najljepšem moru na svijetu. Preplavi vas osjećaj leptira, orlova i riba.
Sjetimo se početka ove priče: Mošćenička Draga - Vojak - Mošćenička Draga. More - planina - more, kao ukras Zemljine kore. Savršeni prirodni splet koji će vam dočarati osjećaje dobrog duha mora i planine.
Glas Istre

1 - 2


 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | Nekretnine | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre