16. ožujka 2010.
Liberalizacija viznog režima
Za tri godine u Hrvatskoj 100 tisuća turista iz Kine
RIJEKA - Kineski državljani od 1. travnja do 31. listopada ove godine ne trebaju vizu za ulazak u Hrvatsku, potvrdili su u Ministarstvu turizma. Naime, prema nedavnoj odluci Vlade, državljani NR Kine koji su nositelji valjane schengenske vize za kratkotrajni boravak ne trebaju vizu za ulazak u Hrvatsku ukoliko je skupno i organizirano turistički posjećuju te pritom imaju valjano putno zdravstveno osiguranje i dolaze iz jedne od zemalja Schengenskog područja.
Liberalizaciju viznog režima prema Kini kao i Indiji najavila je prošle jeseni u Opatiji premijerka Kosor najavljujući kako će se time nastojati otvoriti i ova turistička tržišta. Isto tako, već neko vrijeme se u Hrvatskoj turističkoj zajednici razmišlja o otvaranju ureda u Šangaju, što se planira realizirati iduće godine, a čime bi se zaokružilo priču oko prisustva Hrvatske kao turističke destinacije na ovom tržištu.

Nju se već unatrag koju godinu počelo predstavljati na ovom tržištu, no za sada je broj turista iz ove svjetske ekonomske velesile bio zanemariv. Kako neslužbeno doznajemo, veći promotivni iskorak bi se u Kini uskoro mogao dogoditi u suradnji sa Slovencima.
Ministar Damir Bajs je prilikom sastanka s kineskim veleposlanikom NR Kine u Hrvatskoj Lianqi Wuom istaknuo kako se pravi učinak ublažavanja viznog režima može očekivati kroz sljedeće dvije do tri godine do kada bi Hrvatsku moglo posjetiti i stotinjak tisuća kineskih gostiju, dok je lani u Hrvatskoj boravilo oko 7.600 kineskih turista.
Riječ je o rastu turističkih dolazaka od 19 posto, dok je s 15,6 tisuća noćenja ostvaren 30 posto veći turistički promet. Prošle je godine 50 milijuna Kineza turistički otputovalo van granica Kine, od čega je dva milijuna posjetilo Europu.
Našu zemlju najčešće posjećuju u sklopu kružnih putovanja po Europi, s time da je Hrvatska postala nezaobilazno turističko odredište na kineskim turama po jugoistočnoj Europi.
Najveći turistički promet kineski su gosti lani ostvarili u Zagrebu, te potom u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Udruženju hrvatskih putničkih agencija navode kako su ovim gostima najinteresantnije posebne ture kao što su kulturne ili vinske, a izgleda da im je zanimljiv i kongresni turizam. Isti vizni režim kao i za kineske goste odnosi se i na indijske državljane.A. JURIČIĆ, Novi list

5. ožujka 2010.
Hrvatska turistički hit u Japanu, a sada i u Kini!
S Japanom smo krenuli od nule, a sada nas godišnje posjeti 160.000 Japanaca. Posao je >eksplodirao< 2007., dolaskom prvih čartera
Može li se s Kinom ponoviti japanski uspjeh? Hrvatska rastućem kineskom tržištu otvara vrata ukidajući vizni režim. Posao je još u povojima, lani nas je posjetilo nešto više od 7500 kineskih turista i daleko je to od ikakve isplativosti. No svaki put počinje prvim korakom, a naša je vlada, dopuštajući kineskim gostima sa schengenskom vizom slobodan ulaz u zemlju, napravila taj korak. Hrvatska će se ove godine na tom važnom tržištu predstaviti na dva sajma, a vjerojatno će se pojačati i promocija. Sljedeće bi se godine u Šangaju trebalo otvoriti predstavništvo Hrvatske turističke zajednice.
Ne treba, međutim, zaboraviti da je ovo drugi početak iste priče. Svojedobno je, prije desetak godina, nešto slično pokušala i bivša ministrica Pave Župan Rusković, no dogodio se fijasko - prva se grupa kineskih turista uopće nije pojavila na Plesu kada su se trebali vratiti u svoju zemlju.
S Japanom smo prije deset godina bili u sličnoj situaciji kao sad s Kinom, te nas je 2000. posjetilo desetak tisuća Japanaca. Posao se kotrljao dugo i teško, kopalo se duboko i snažno, da bi sve >eksplodiralo< 2007., dolaskom prvih čartera. Godina je završila s 86.404 japanska gosta, da bi ih već 2008. registrirali 143.704. Lani smo ih već imali 158.425, a za ovu ih se godinu očekuje najmanje desetak tisuća više. Uspješna priča traje, Hrvatska je i dalje hit u Japanu, no sada je na prekretnici hoće li to biti tek >hit jednog ljeta<, što se znalo događati s nekim zemljama što bi brzo bljesnule, ali se i isto tako brzo i ugasile, ili će uhvatiti korijene i postati stalna želja japanskih gostiju poput, kada je Europa u pitanju, Francuske ili Njemačke.
U utorak je u Tokyju, u prestižnom hotelu Four Seasons, za nositelje hrvatske turističke ponude, japanske turoperatore, agencije i aviokompanije, održan Hrvatski turistički dan, naravno s bogatom večerom. Obilježena je i druga godišnjica rada tamošnjeg predstavništva Hrvatske turističke zajednice. Ovaj se put imalo što slaviti - Japan se u Hrvatskoj trenutačno veže uz najljepše turističke priče, Japanci su dokaz da smo u stanju nešto pokrenuti i izvan ustaljenih emitivnih tokova najbližih zemalja.
Ljubav je dugo tinjala, polako se širila, a u početnim su godinama Japanci koristili samo jedan itinerer: Zagreb - Plitvička jezera - Split - Dubrovnik. Hrvatsku su i tada, ali i dan danas, posjećivali u paketu sa Slovenijom. Potom su otkrili Istru, napose istarsku gastronomiju, zatim ih je oduševila Korčula, a sada otkrivaju otoke, sjeverni dio srednje Hrvatske i Slavoniju.
Japanac nije klasičan gost, on će izležavanje na plaži radije zamijeniti posjetom muzeju, galeriji, zanima ga kultura zemlje koju posjećuje, njezina povijest i tradicija. Posebno vole nacionalne parkove i ne kriju oduševljenje, recimo, Plitvičkim jezerima, mnogi i dolaze samo zbog njih.
Oko 16 milijuna Japanaca putuje u inozemstvo, doduše najviše u azijske zemlje. Kina im je prva na popisu najomiljenijih odredišta, slijedi Južna Koreja pa Sjedinjene Države, od europskih destinacija na devetom mjestu je Francuska a na desetom Njemačka.
U Hrvatskoj ih, prije svega, privlače prirodne ljepote i gastronomija. Zanimljivo je da su, uz blagu mediteransku hranu, brzo prihvatili i teška, dobro začinjena kontinentalna jela. Gotovo isključivo odsjedaju u hotelima s četiri i pet zvjezdica.
Što se zamjerki tiče, žale se na manjak turističkih vodiča koji govore japanski jezik te nedostatak javnih toaleta (Japan je zemlja s najvećim brojem javnih toaleta na svijetu). Japanskim turoperatorima, pak, često nije jasno kako se može dogoditi da im hrvatski hotelijeri tjednima ne odgovore na upit o raspoloživim sobama. Kažu da nigdje na svijetu ne nailaze na takvo poimanje poslovnosti. S druge pak strane, nekim gostima kao da i odgovara taj snažni kontrast - japanska discipline i hrvatska nonšalantnost.

Na redu Južna Koreja i Tajvan
Nakon Japana, hrvatski se turizam okreće i prema tržištima Južne Koreje i Tajvana. Južna Koreja kao azijski gospodarski tigar s, istina, povremenim gospodarskim problemima, ima financijski potencijal, što znači i stanovnike koji sve više putuju. Sličnu bazu ima i Tajvan. Trenutačno je, međutim, svim tajvanskim turistima za dolazak u Hrvatsku potrebna turistička viza, što ne bi predstavljalo prepreku da se viza može dobiti na Tajvanu. Agencijski su predstavnici uvjereni da bi rješavanje tog problema uvjetovalo rast prometa prema našoj zemlji. Davor Verković, Vjesnik