7. srpnja 2010.
Istra i Kvarner očekuju rekordan dolazak Slovenaca



Sjeverni dijelovi Jadrana ovo ljeto nemaju brige. Iako Slovenci vole Dalmaciju, a posebice otoke, put do tamo poskupljuje im ljetovanje i do dvije tisuće kuna, a za taj novac mogu tri dana boraviti u Istri ili na Kvarneru
Iz Slovenije bismo ove godine mogli imati rekordan posjet, tri do pet posto veći od lanjskog, ali će Slovenci, zbog skupih putnih troškova, uglavnom birati Istru i Kvarner. Iako Slovenci vole dalmatinske županije, posebice tamošnje otoke, put do južnijih dijelova hrvatske obale ljetovanje im poskupljuje i do dvije tisuće kuna, a za taj novac mogu tri dana boraviti u Istri ili na Kvarneru, rekao nam je Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani.
>Tko će nas spasiti ako ne Slovenci? Nijemaca i Austrijanaca još nema dovoljno, Talijani dolaze u kolovozu, i ostaju nam samo Slovenci<, rekao je proteklog vikenda jedan carinik na istarskom graničnom prijelazu.
Odavno se zna da svaki drugi stanovnik Slovenije, države s dva milijuna stanovnika, ljetuje na našem dijelu Jadrana. Mnogi ostaju neregistrirani, budući da su se udomaćili, pa se služe taktikama domaćeg puka, a mnogi ostaju u sivoj zoni i jer iznajmljuju na crno. Radi se, međutim, o tržištu od prvorazredne važnosti koje je, čini se, imuno na političke napetosti.
Prošlogodišnja katarza zatrovanih političkih odnosa, uvjetovana slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora, nije previše utjecala na međudržavnu turističku razmjenu. Stvari su se u međuvremenu primirile, što je dalo novi vjetar u leđa turističkim putovanjima obiju strana.
>Postoji dobra osnova za ovogodišnje povećanje slovenskih dolazaka od tri do pet posto, i to zbog nekoliko razloga, a prvi je osjetno poboljšanje političkih odnosa između dvije države. Ove su godine, naime, značajno umanjeni razlozi za bilo kakav strah od eventualnih neugodnosti, koji je u prethodnom razdoblju možda i odvratio određeni broj gostiju od putovanja prema našoj zemlji. Tako smo već u predsezoni, do kraja svibnja, imali dva posto više slovenskih noćenja<, kaže Blažić.
Dodaje da se Hrvatska Slovencima nametnula kao najbolji izbor zbog blizine, poznavanja destinacije i najboljih mogućnosti za povoljan odmor. Slovenci, čini se, polako okreću leđa ostatku Mediterana.
Primjećuje se, naime, značajniji pad bukinga prema ostalim mediteranskim destinacijama, a turistički stručnjaci ističu da razlog treba potražiti u zasićenju, ali i u činjenici da turistički produkti naše konkurencije nisu primjereni profilu slovenskoga gosta.
>Možda su Turska, Tunis, Egipat ili Grčka i jeftiniji od Hrvatske, ali prosječan slovenski putnik ne voli kada je vezan uz avioprijevoz. Kod nas dolazi autom, ostaje koliko želi i bira smještaj kakav želi, te si na taj način racionalizira troškove. Osim toga, shvatili su da hotelske zvjezdice naše konkurencije ni izbliza ne odgovaraju ovdašnjoj kvaliteti. U Hrvatskoj hoteli s tri ili četiri zvjezdice zaista zaslužuju tu kategoriju, dok se u nekim mediteranskim državama s tri ili četiri zvjezdice ocjenjuju obične rupe u kakve mi nikad ne bismo ni ušli<, ističe prvi čovjek ljubljanskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice.
I dok, dakle, Istra i Kvarner ove sezone pobiru vrhnje sa slovenskog tržišta, u Dalmaciji još smišljaju kako bi se, putem politike cijena u smještajnom segmentu, mogli iznaći načini kompenzacije viših troškova u dolasku. I uz odlične ceste, prosječnom je Slovencu put do Dalmacije preskup, a pogotovo ako još mora plaćati i trajekt. Nerijetko će se, osim toga, požaliti na ovdašnje izvanpansionske cijene, ali to je već stara priča.

Unatoč politici držanja cijena, popusti u hotelima i do 30 posto
Iako među hrvatskim hotelijerima vlada prešutan dogovor da neće bezrazložno spuštati cijene, istina je, prema riječima Gorana Blažića, bitno drukčija.>Naše hotelijere u ovo vrijeme, ako im prodaja ne ide željenim tempom, počinje hvatati panika i onda kreću s popustima od 20 do čak 30 posto. Velik postotak Slovenaca čeka te popuste i gotovo ih uvijek i dočeka<, kaže Blažić. Inače, unatoč vrlo lošem svibnju, kada nas je posjetilo 20 posto manje Slovenaca nego lani, razdoblje od siječnja do kraja petog mjeseca završilo je u plusu. Ugostili smo 153.215 slovenskih turista, što je bilo povećanje od jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2009., odnosno ostvareno je 486.937 noćenja, što je rast od dva posto. Lani nas je posjetilo 1,010.279 Slovenaca, pad dolazaka od četiri posto, dok je noćenja bilo na razini 2008., ukupno 6,145.254. Davor Verković, Vjesnik