8. kolovoza 2008.
S MALO MAŠTE DO KREATIVNO OSMIŠLJENIH OKUĆNICA
Bakino cvijeće u vašem vrtu
Danas se u oblikovanju koriste razne moderne vrste, dok smo gotovo potpuno zaboravili na stare sorte koje su uzgajale naše mame i bake. Međutim, te vrste imaju posebnu draž i tako su čarobne u svom starinskom štihu
Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ
Puno smo puta već govorili o raznim vrstama cvijeća, o načinu njihova uzgoja i korištenju cvijeća iz naših cvjetnih gredica za bukete. Danas se u oblikovanju koriste razne moderne vrste, dok smo gotovo potpuno zaboravili na stare sorte koje su uzgajale naše mame i bake. Međutim, one imaju posebnu draž i tako su čarobne u svom starinskom štihu. Kao da nas svaki pogled na takvu gredicu vraća u djetinjstvo, poput poznatih Proustovih kolačića.
To su izuzetno otporne i nezahtjevne vrste spremne da uz mali angažman i ulaganja daju maksimum. Stoga su upravo idealne za one koji nemaju previše vremena, znanja i novca da se posvete sistematskom uzgoju bilja i uređenju vrta. Budući da je neke od tih vrsta teško naći u sjemenarnicama ili u rasadnicima, jer kao što smo rekli, više nisu >in<, predlažem vam da posjetite vlasnike vrtova koji ih još imaju u svome dvorištu. Osim što ćete doprinijeti bogatstvu vrsta u vlastitom vrtu, obnovit ćete stara prijateljstva i stvoriti nova. Jer, danas u svijetu postoje mnoge udruge ljubitelja vrtlarenja gdje se razmjenjuju iskustva, ali i sadni materijal.
Sve te vrste imaju izuzetnu sposobnost razmnožavanja tako da neće biti prezahtjevno unijet ih u vlastiti prostor. Također, to su vrste koje imaju produženu cvatnju tako da ćete u njihovim prekrasnim bojama, mirisima i oblicima moći uživati od ranog proljeća do kasne jeseni. U proljeće će cvjetati narcis, šafran, visibaba, kukurijek, šeboj, tulipan i potočnica. U kasno proljeće i rano ljeto razveselit će vas makovi, turski karanfili, božuri, ruže, perunike i ljiljani. Cijelo ljeto u vašem vrtu bit će raj za cinije, nevene, rudbekiju, hortenziju, sljez, ivančicu, lijepu katu. Kada prođu sve te vrućine, u vrtu će ipak ostati rascvjetale dalije te jesenske anemone i zvjezdani. Zimu ćemo dočekati uz bogati asortiman krizantema.

Vrtovi koji odišu spontanošću i prirodnošću

Budući da se nekad bilje uzgajalo samo u korisne svrhe, bilo je prioritetno utilitarno vrtlarenje, mnoge od tih biljaka sadilo se zbog njihovih ljekovitih svojstava. Iz toga su se razloga uzgajali ljiljan, perunika, sljez, neven. Tek nakon toga, u čovjeku je nastala potreba za zadovoljavanjem i estetske komponente. Sve su ove vrste izuzetna paša za pčele tako da će u ovako šarolikom vrtu biti vrlo živo, a oprašivanje vašeg bilja bit će izuzetno uspješno.
Ovakvi vrtovi imaju dušu jer odišu spontanošću i prirodnošću. Budući da ćete do nekih vrsta teže doći u trenutku kada to budete željeli, ostavite si prazan prostor u gredici gdje ćete tu biljku moći posaditi kada je nabavite. Planirajte cvjetnu gredicu na način da osigurate prostor za sadnju lukovica, trajnica i ljetnica.
Sa sadnjom trajnica budite posebno oprezni jer će one tu ostati nekoliko godina, da ne biste odabirom krive lokacije imali otežan uzgoj sljedećih godina. Jednogodišnje cvijeće sijte svake godine nanovo, ali pripazite da to bude uvijek na drugo mjesto. Tako ćete izbjeći pojavu bolesti i štetnika u tlu koji napadaju određenu vrstu.
Manje biljčice i one sitnijih cvjetova sijte u većim skupinama da bi bolje došle do izražaja. Pripazite da u jednoj gredici ne bude previše raznobojnog cvijeća da ne bi djelovala neuredno i neskladno. S bijelom nikada ne možete pogriješiti, a i mnoge od ovih starinskih vrsta imaju upravo cvijet bijele boje (narcis, ivančica, kamilica, stolisnik). Ovakvim izborom cvijeća možete ukrasiti i ulaz pred kućom, a ne sam prostor u vrtu. Bit će to izuzetna dobrodošlica svakom gostu.

Šeboj, lijepa kata, dalija

Od svih vrsta iz bakinog vrta, ovdje ćemo izdvojiti neke danas rjeđe korištene, a nekad vrlo popularne:
Šeboj - prekrasan grm izuzetno mirisavih raznobojnih cvjetova. Može narasti i do 70 centimetara. Nekada nije bilo vrta kojim se nije širio opojan miris šeboja. Cvate od travnja do lipnja. U toplijim krajevima ponaša se kao trajnica. Razmnožava se sjemenom. Voli sunčane položaje, bogato i propusno tlo te umjereno zalijevanje.
Lijepa kata - iako vodi porijeklo s Dalekog istoka, nekada je bila vrlo često viđena vrsta u vrtovima naših baka. Biljka jednostavnih ili duplih raznobojnih cvjetova idealna je za uveseljavanje svakoga kutka vašeg vrta, ali i kao biljka za rez. Preporuča se sjetva svake godine na drugo mjesto.
Dalija - došla je u Europu nakon otkrića Amerike i zauzela značajno mjesto u oblikovanju vrtova. Od osnovnih sorti cvjetova bijele i crvene boje danas imamo mnoštvo vrsta i kultivara dalija. Cvjetaju cijelo ljeto do jeseni. Za postizanje krupnih cvjetova preporuča se pinciranje postranih cvjetnih pupova, kao kod krizantema. Gomolje sadimo u zemlju krajem travnja, a u jesen nakon cvatnje vadimo ih iz zemlje, čistimo i sušimo te spremamo na suho i tamno mjesto do ponovne sadnje.
Perunika - prelijepa i nezahtjevna vrsta, idealna za sunčane položaje i propusna tla. Njeni cvjetovi plave, bijele i ljubičaste boje bili su prisutni u starim vrtovima zbog svoje ljekovitosti. Razmnožava se dijeljenjem podanka u kolovozu, koji se posadi na novo mjesto. Podanak oko biljke ne smije se pokrivati da bi mogao slobodno disati. Ne iziskuje posebnu njegu, a cvjeta bogato i konstantno.

Božur - jedna od najstarijih ukrasnih biljaka

Božur - smatra se jednom od najstarijih vrsta koje se koriste za ukrašavanje vrtova. Poznavali su ga i stari Grci i koristili zbog svoje ljekovitosti. Izvorni božur imao je lijepe jednostavne cvjetove, ali je postupno zamijenjen brojnim uzgojenim kultivarima raznobojnih cvjetova i veličina. Ne voli presađivanje, stoga valja pomno odabrati mjesto na kojem će boraviti godinama. Voli sunčane položaje, hranjivo i duboko tlo, iako će uspijevati i u polusjeni. Razmnožava se otežano, dijeljenjem korijena.
Cinija - nekada najomiljeniji i najzastupljeniji cvijet u vrtovima naših baka. Cvate cijelo ljeto, a najbolje uspijeva na suncu i propusnom tlu. Sije se u svibnju direktno na cvjetnu gredicu i brzo i lijepo raste i napreduje.
Turski karanfil - sigurno se sjećate opojnog mirisa ove biljke dok ste kao dijete prolazili seoskim vrtovima ili uz bogato posađene žardinjere. Široki izbor boja od bijele do crvene i purpurne unijet će radost u vaš vrt. Cvate u svibnju i lipnju, voli sunce i toplinu te običnu vrtnu zemlju. Razmnožava se sjemenom u lipnju kada se sije u klijališta. Do jeseni će se razviti lijepi zeleni buseni koje ćemo presaditi na trajno mjesto te jeseni ili sljedećeg proljeća.
Dragoljub - zbog svog bujnog rasta idealan je za prekrivanje većih površina ili za sadnju u cvjetne vaze. Vrlo se lako razmnožava sjemenom, a cvjeta cijelo ljeto. Ima velike cvjetove toplih boja (žuta, narančasta, tamnopurpurna). Neke sorte ponašaju se kao penjačice ili puzavice, a druge rastu grmoliko. Porijeklom je iz Južne Amerike. Sije se na stalno mjesto u svibnju. Ukiseljeni zeleni pupovi dragoljuba jestivi su, kao i sitno nasjeckani listovi, kao dodatak salati.
Vrtna ivančica - slična je livadnoj samo su joj cvjetovi i listovi mesnatiji i veći. Voli sunčane položaje i bogatu vrtnu zemlju. Razmnožava se sjemenom u lipnju ili dijeljenjem korijena u listopadu. Posljedica dijeljenja korijena je bogatija cvatnja pa se preporuča svake dvije-tri godine.
Nakon što smo kroz ove retke u mislima prošetali bakinim vrtom, neka nam taj osjećaj ostane prisutan bar još neki trenutak. Jer što ga dulje zadržimo u srcu, imat ćemo veću potrebu da kutak bakinog vrta preslikamo u naš vlastiti. I budući da sada nije vrijeme za teške fizičke radove, isplanirajmo u mašti takav vrt, a s prvim jesenskim danima pristupimo realizaciji. Bit će to zahvala generacijama prije nas i dar onima iza nas.

Glas Istre






 


  Isprintaj Proslijedi  
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre