22. kolovoza 2008.
KAKO SE NA PRIRODAN I NEŠKODLJIV NAČIN RIJEŠITI ŠTETNIKA U VRTU
Od prirode k prirodi
Moramo znati da uništavanjem štetnih kukaca u vrtu uništavamo i one korisne, poput bubamara, pauka, grinja, koji uvelike doprinose stvaranju prirodne ravnoteže. Oni se, naime, hrane štetnim kukcima. Stoga, ukoliko se ravnoteža i poremeti, preporučam primjenu prirodnih sredstava zaštite
U zadnje se vrijeme i previše često koriste termini prirodno, ekološko, zdravo, organsko, a da se pritom ne obraća previše pažnje na to što pojedini podrazumijeva. Iako se koriste kao istoznačnice, nemaju identično značenje. Stoga treba biti oprezan u terminologiji. Vrtlari stoje čvrsto na zemlji i osnovno sredstvo za rad im je zemlja, pa odabir pojedinih riječi određuje karakter i smisao proizvodnje. Ne znači da je sve prirodno zdravo, i obrnuto. Treba uvijek imati na umu krajnji cilj i u skladu s prirodom na optimalan način koristiti pojedine preparate i način uzgoja.

Izbjegavati kemijska sredstva
Ukoliko u našem vrtu vlada kakva-takva ravnoteža, onda će taj vrt nastanjivati mnoge manje ili više korisne i (ili) štetne životinje. Dokle god harmonija postoji, vrt nije u opasnosti. Problem nastupa onog trenutka kada vrt ispadne iz ravnoteže, odnosno kada jedni kukci prevladavaju u odnosu na ostale. Tada se možemo naći u situaciji da pribjegnemo drugim metodama zaštite umjesto da se pouzdamo u prirodu i sposobnost biljke da reagira na svoj način. Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i uplićemo se u zakone prirode. Pritom biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo mi to učiniti za nju. Nakon nekog vremena ona se zaista prestaje boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ukoliko želimo bilo kakav urod ili prihvatljiv izgled biljaka. Moramo znati da uništavanjem štetnih kukaca u vrtu uništavamo i one korisne, poput bubamara, pauka, grinja, koji uvelike doprinose stvaranju prirodne ravnoteže. Oni se, naime, hrane štetnim kukcima. Stoga, ukoliko se ravnoteža i poremeti, preporučam primjenu prirodnih sredstava zaštite. Oni možda u potpunosti neće eliminirati štetnike, ali nam to i nije cilj. I oni su dio prirodne ravnoteže, stoga ih je dovoljno samo svesti na prihvatljivu mjeru da bismo ih mogli kontrolirati.
Osnova za zdravu biljku je zdravo tlo. Ukoliko ono iz nekog razloga manjka hranjivima, previše je zbijeno ili zakorovljeno, jasan nam je znak da nešto s njim nije u redu. Prirodnim pripravcima obogatit ćemo ga i povećati otpornost biljaka. Nakon njihovog korištenja nema karence, a toleranca je izuzetno visoka. To znači da biljku možemo koristiti (brati i jesti) neposredno nakon tretiranja, što nije slučaj pri korištenju kemijskih preparata za zaštitu. U posljednjem je slučaju važno strogo se pridržavati pravila, tj. broja dana nakon zadnjeg prskanja do branja, da ne bismo došli u situaciju da otrujemo sebe i druge.

Prirodni pripravci
Biljke koje su izuzetno korisne pri ubrzavanju rasta drugih biljaka te imaju pozitivan utjecaj na tlo svima su dobro poznata kopriva, u našim krajevima raširen koromač, lišće paradajza i lišće cikle, kao i neke druge. Biljke koje sprečavaju bolesti su preslica (pojavljuje se na kiselim tlima), paprat (opet stanovnik kiselih tala), češnjak, poriluk i luk te brezov list. Za smanjenje broja štetnika koristit ćemo opet koprivu, list rabarbare, list bazge (raste samonikla u našim šumama), pelin, kamilicu te biljke s visokim sadržajem tanina (hrastova kora i orahov list). Sve te biljke naći ćemo u neposrednoj blizini, a koristimo ih u raznim pripravcima svježe ili osušene. Važno ih je ubrati pred cvatnju i za sunčana vremena. Sušimo ih na čistom i sjenovitom mjestu u tankom sloju, povremeno prevrnemo i rastresemo. Nakon sušenja i usitnjavanja idealno je spremiti ih u platnene vreće ili u drvene sanduke da bismo osigurali prozračivanje i onemogućili pojavu plijesni.
Gore navedene biljke korisne za aktivaciju života u tlu primjenjujemo kao tekuće gnojivo. Pripravak se spravlja na način da u plastičnu ili drvenu posudu do pola nalijemo vodu kišnicu. Posudu ostavimo na suncu i promiješamo par puta dnevno. Pokrijemo je tankom mrežicom da bismo spriječili upadanje nečistoća. Kada se pripravak zapjeni, ubacimo šaku kamenog brašna na 10 litara vode da bismo spriječili stvaranje neugodnih mirisa. Nakon nekoliko sunčanih dana pripravak je gotov. Koristi se za prihranu bilja razrijeđen u omjeru 1:10 za lisnato, a 1:2 za plodovito povrće. Biljke iz druge skupine treba 24 sata namakati u kišnici i zatim kuhati u toj vodi 30 minuta. Ohladimo vodu, procijedimo i otopinom tretiramo biljke. Biljke iz posljednje skupine pripravljamo na način da ih usitnimo i namačemo u kišnici dva-tri dana, procijedimo te takvim pripravkom prskamo bilje. Tu proceduru primjenjujemo prije započete fermentacije, tj. stvaranja pjene na površini.

Pivom protiv puževa
Česti štetnici u vrtu su puževi. Ponekad je borba protiv njih zaista naporna i bezuspješna. Najosjetljivije su netom presađene biljke jer su već oslabljene samim činom presađivanja. Puževi su u stanju napraviti veliku štetu ukoliko se na vrijeme ne pripremimo na borbu protiv tih sporih, ali upornih štetnika. Budući da im je prirodno stanište bilo koje vlažno i hladno mjesto, rado se skrivaju pod kamenjem ili pod drugim ostavljenim zamkama u vrtu. Tijekom dana otkrijte im sklonište i zatečene puževe golaće sakupite i uništite prelijevanjem vrele vode. Poznato je da su puževi pravi pivoljupci. Stoga su zamke od piva idealne za borbu protiv ovih slinavih gostiju vrta. Male posudice ukopamo do jedne trećine u zemlju. U čašice ulijemo pivo i čekamo da puževi osjete njegov miris. Privučeni, dolaze i utapaju se u postavljenim posudama. S obzirom na to da se hrane noću, tada ih možemo sakupljati uz pomoć lampe. Tlo oko gredica možemo posuti pepelom ili kamenim brašnom koje će onemogućiti da puževi dođu do biljke. Samo upornost i vjerovanje u prirodu dat će rezultate, a vi ćete biti zadovoljni što u vašem vrtu vladaju ekološki uvjeti i prirodna ravnoteža.
Ovu su samo neki od savjeta kako se iz prirode i s prirodom možemo boriti protiv štetnika. Zasigurno svatko od nas ima neka slična iskustva. Razmjenjujmo ih da bismo olakšali borbu protiv malih, ali opasnih posjetitelja vrta i posljedično uživali u skladnom kutku prirode. Istraživanje i redovita te uporna primjena jedini su način da proširimo paletu čarobnih napitaka, a sve u svrhu zdravijeg i ljepšeg okoliša.
Ptice su korisni gosti u vrtu

U nekoliko navrata sugerirala sam postavu kućica za ptice u vrtu. Osim ugodnog pjeva, ptice će biti korisne jer su prirodni neprijatelji mnogih štetnih kukaca. U periodu kada ima mlade, par je u stanju uloviti i preko 20 kilograma gusjenica i drugih štetnika. Posebno su korisni i dobrodošli češljugar, vrabac, zeba. Hranite li ih zimi, stečenu naviku dolaženja nastavit će i u ljetnim mjesecima. Tada po vrtu razmjestite posudice s vodom i radujte se njihovom dolasku. Koristan stanovnik vrta je jež, a ukoliko imate malu vodenu površinu, dobro će vam doći žaba u borbi protiv štetnika. Tatjana Mandić Bulić, Glas Istre

 




 


  Isprintaj Proslijedi  
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre