Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr), 09. ožujka 2005.

PROLJEĆE JE IDEALNO VRIJEME ZA IZMJENU SUPSTRATA

Presađivanje biljaka u veće posude

Bez obzira imate li u teglama isključivo sobno bilje ili na terasi imate u tegli posađen koji grm ili stabalce, proljeće je vrijeme idealno za izmjenu supstrata i presađivanje u veći lonac. Ono što nam prvo ukazuje da je biljku potrebno presaditi u novi, veći lonac jest korijenje koje izbija kroz drenažne rupice na dnu lonca. Na potrebu presađivanja trebalo bi vas upozoriti i brzo otjecanje vode nakon zalijevanja

Piše Marin Kukoč, dipl. ing. agr.

Čim u proljeće zatopli, naše biljke ulaze u razdoblje intenzivnog rasta. Ovisno o brzini njihova rasta, potrebno je i redovito presađivanje u veći lonac. One koje rastu brzo možda će trebati presaditi i dva puta godišnje, dok je ostale dovoljno presaditi jednom u dvije godine. Bez obzira imate li u teglama samo sobno bilje ili na terasi imate u tegli posađen koji grm ili stabalce, proljeće je vrijeme idealno za izmjenu supstrata i presađivanje u veći lonac.
Kako prepoznati da je biljci potrebno presađivanje?
Ono što nam prvo ukazuje da je biljku potrebno presaditi u novi, veći lonac jest korijenje koje izbija kroz drenažne rupice na dnu lonca. Na potrebu presađivanja trebalo bi vas upozoriti i brzo otjecanje vode nakon zalijevanja. Osjetite li miris plijesni i truleži supstrata, možda nije potrebno biljku presaditi u veći lonac, ali je svakako potrebna izmjena supstrata. Isto treba postupiti i ako korijenje izgleda bolesno.

Kakav supstrat odabrati?
Jedan od glavnih uvjeta uspješnog uzgoja biljaka, jest njihov rast u kvalitetnim supstratima, koji će zadovoljiti potrebe biljaka za hranjivima, barem u početnoj fazi rasta.
Danas specijalizirane trgovine poljoprivrednim materijalom, ali i trgovine "iz susjedstva" nude razne vrste supstrata. U tom šarenilu, često ni sami ne znamo koji supstrat odabrati. Najgore prolaze oni koji privučeni niskom cijenom kupuju supstrate koji, kasnije će se pokazati, i nisu baš najbolji izbor.
Većina supstrata kao osnovu sadrži treset, kojem su dodana određena mikro i makro hranjiva, posebni dodaci za olakšano primanje i otpuštanje vode, te određeni dodaci za poboljšanje strukture. Svaki od supstrata ima i određenu višu ili manju pH vrijednost, koja ga čini pogodnim za uzgoj određenih vrsta.
Većina je supstrata sastavljena iz mješavine bijelog i crnog treseta, kojem su dodana sva potrebna mikro i makrohranjiva kako bi biljke imale dovoljne količine hranjiva, barem za početni rast. Ovisno o uzgajanoj vrsti moguće je izabrati i neki od specijaliziranih supstrata kao npr. supstrat za pelargonije, petunije. Postoje i supstrati za uzgoj biljaka koje preferiraju kisela tla, kao npr. rododendrone, kamelije, vrijesak i sl. Ovi supstrati imaju niži pH (oko 4,5) te su pogodni za uzgoj navedenih biljaka.
Iako je uvijek uputno kupovati već pripremljene supstrate, to ponekad može iziskivati znatna materijalna sredstva, pogotovo onima koji na svojoj terasi imaju velik broj lončanica.
Kod sadnje i presađivanja biljaka mnogi koriste vrtnu zemlju, što nije preporučljivo, budući su u vrtnoj zemlji prisutni brojni štetnici i sjemenje korova. Uz to je i najčešće teška te nije prikladna za sadnju lončanica.
No, miješanjem vrtne zemlje sa tresetom i pijeskom možemo dobiti dobar supstrat za sadnju, pogotovo vanjskih lončanica.
Supstrat za sadnju priprema se od 7 dijelova vrtne zemlje, 3 dijela treseta i 2 dijela pijeska. Umjesto pijeska supstratu se može dodati i perlit, koji je znatno lakši.
Kako će zasađene biljke u tegli ostati barem do sljedeće godine i novog presađivanja, supstratu je potrebno primiješati i hranjiva koja će zadovoljiti osnovne potrebe biljke. Dodaje se na svakih 20 kg supstrata 25 g koštanog brašna, 25 g superfosfata i 10 g kalija. Preporučljivo je dodati i 10 g vapna.
Za sterilizaciju supstrata u kućnoj radinosti trebat će vam metalna posuda, aluminijska folija i termometar. U posudu stavite sloj od oko 10 centimetara supstrata. Navlažite ga prskalicom. Posudu prekrijte aluminijskom folijom pazeći da je dobro prekrivena sa svih strana. U sredinu zabodite termometar koji će podnijeti visoku temperaturu. Posudu stavite u ugrijanu pećnicu. Kada termometar pokaže temperaturu supstrata između 82 i 93 stupnja C, ostavite supstrat u peći još oko pola sata. Nakon toga posudu izvadite, i ostavite da se hladi 24 sata. Nakon toga možete ga koristiti.

Presađivanje
Presadimo li biljku u preveliki lonac, ona će svu energiju trošiti na razvoj korijena, dok će nadzemni dio koji je nama i najinteresantniji, neko vrijeme zaostajati u rastu.
Prilikom svakog presađivanja biljka doživi određeni šok, pri čemu odumire dio sitnog korijenja. Kako bi se spriječilo znatnije oštećenje, iznimno je važno odmah nakon vađenja biljku presaditi, kako zbog isušivanja korijena štete ne bi bile znatnije.
Prilikom vađenja biljke iz tegle, vrlo je važno ne čupati je. Zato je nekoliko sati prije presađivanja biljku potrebno dobro zaliti, kako bi se lakše izvadila iz lonca. Lonac se lagano protrese. Jednom rukom čvrsto držimo lonac, a drugom prihvatimo bazu biljke. Lagano lupkajući loncem, biljku izvadimo.
Ponekad i nije baš jednostavno izvaditi biljku iz tegle, najčešće ako je ona glinena. Tada nam ne preostaje ništa nego teglu laganim udarcem čekićem razbiti. Njezine krhotine iskoristit ćete kao drenažni sloj u novoj posudi. Nakon što smo biljku izvadili, lagano razrahlimo grumen, te odstranimo trulo i oštećeno korijenje.
Prije presadnje u novu posudu, na njezino dno stavljamo drenažni sloj debljine 3-10 centimetara, ovisno o veličini lonca. Na ovaj sloj dolazi sloj supstrata na koji se stavlja biljka. Pri tom treba paziti kako biljka treba biti posađena na istu onu dubinu na kojoj je bila i prije posađena.
Posudu nakon toga ispunimo supstratom, dobro ga utiskujući rukama. Pazimo pri tom da od razine supstrata do ruba lonca bude oko 3 centimetra slobodnog prostora, kako se tijekom zalijevanja voda ne bi prelijevala preko ruba lonca. Presađena biljka u novom će supstratu pronaći dovoljno hranjiva za prva dva mjeseca rasta. Nakon toga biljku je potrebno prihranjivati za to predviđenim hranjivima.

ODABIR LONCA

Prilikom presađivanja mnogi griješe kada biljku sade u mnogo veći lonac no što je onaj u kojem su bile do tada posađene.
Biljke sporog rasta, odnosno one koje su dosegnule punu veličinu sade se u isti lonac u kojem su i do tada bile posađene, uz obaveznu izmjenu supstrata. Velikim biljkama, kojima je teško rukovati izmjenjujemo samo supstrat u površinskom sloju.
Sve ostale biljke, dakle one koje još nisu dosegnule svoju punu veličinu, presađuju se u za jedan broj veći lonac no što je bio onaj prijašnji. To bi značilo da se presađuje u lonac koji je u promjeru od postojećeg veći za dva centimetra.