ISPRATIMO TRAVANJ S PERUNIKAMA

Plavetnilo sa starinskim štihom


Perunike imaju velike i ne baš otporne cvjetove na kišu i vjetar pa uživanje u njihovoj ljepoti relativno kratko traje. Zbog iznimne ljepote, raznolikosti boja i oblika njenih cvjetova danas je nazivaju orhidejom sjevera . Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je 2000. godine proglasila iris nacionalnim cvijetom Hrvatske
Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ

Proljeće je sinonim za raskoš boja u prirodi, pri čemu sigurno dominira zelena boja kao podloga svima ostalima. Prošao je i Uskrs sa šareno obojanim jajima te žutom i zelenom kao prevladavajućim bojama. Sunčanih dana ima sve više, oblaci i sivilo gotovo da su nestali, pa vremenske neprilike sve manje utječu na raspoloženje ljudi. Boravak u prirodi je nezaobilazan pa treba voditi računa o svim neprilikama koje ondje prijete. Jako sunce, krpelji, opasni pauci i zmije samo su neke od opasnosti koje vrebaju na nas.

Plava boja uvijek u sjeni
Kada se govori o cvijeću, obično se pomisli na jarke tonove crvene, žute i ružičaste boje, dok plava nekako uvijek ostaje u sjeni. Možda zato što ona obično simbolizira more i nebo pa se cvijeće uvijek zamisli u nekoj drugoj boji. Zato je plava boja cvijeta posebna i ekstravagantna. Intenzivno plavo u skrovitom kutku vrta probudit će uspavane emocije i potaknuti vas na meditiranje. Ako taj tajanstveni cvjetić ima i mirisnu notu, meditiranje će sigurno biti uspješnije.
Upravo je plava, uz bijelu, najčešća boja perunike. Još iz doba naših baka perunika je u proljeće uljepšavala škrte i ne baš plodne zemljane površine vrtova. Iako se pojam uređenosti vrta danas uvelike razlikuje, pa se njegovom uljepšavaju pristupa na mnogo zahtjevnije načine nego nekad, ipak takve starinske vrste imaju posebnu draž u intenzivno uređenom okolišu. Perunike imaju velike i ne baš otporne cvjetove na kišu i vjetar pa uživanje u njihovoj ljepoti relativno kratko traje. Zbog iznimne ljepote, raznolikosti boja i oblika njenih cvjetova, zbog kojih se i uzgaja, danas je nazivaju orhidejom sjevera. Neke perunike su trajno zelene, dok je većina listopadna. Njihovi listovi zimi potpuno odumiru ili ostaje samo lepeza kratkih listova.

Nacionalni cvijet
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je 2000. godine proglasila peruniku (iris) nacionalnim cvijetom Hrvatske, što potvrđuje vrijednost i zanimljivost ove vrste. Hrvatski naziv perunika dolazi od staroslavenskog boga groma Peruna, odnosno njegove žene Perunike.
Latinski naziv iris dolazi od starogrčke božice duge Iris, koja je dugom prenosila poruke bogova na zemlju. Vjerovalo se da na mjestu gdje duga dotakne tlo ili grom udari o zemlju izraste iris, tj. perunika, svaki put druge boje. U starom Egiptu perunika je slavljena kao kraljevski i božanski simbol moći i uzvišenosti.
Mnoge vrste perunika su samonikle na krševitim stijenama jadranske obale, a neke od njih su i endemi. Stoga hrvatska perunika (Iris croatica), patuljasta jadranska (Iris adriatica), ilirska perunika (Iris illyrica) i jadranska ili blijeda perunika (Iris pseudopallida) predstavljaju iznimnu vrijednost za našu floru.
Ima ih oko 300 vrsta, trajnice su, a imaju podzemni rizom, lukovicu ili zadebljao korijen. Nalazimo ih na raznim staništima širom sjeverne hemisfere. Većina njih cvate od proljeća do ljeta. Neke u optimalnim uvjetima mogu procvasti dvaput na godinu. Neke imaju period mirovanja ljeti nakon cvatnje. Perunike višeg rasta pogodne su za mješovite površine ili sadnju na rubovima travnjaka, dok su one niže prikladne za sadnju u kamenjarima i na uzvišenim gredicama. Uglavnom dobro podnose niske temperature, a osjetljivije vrste preporuča se držati u stakleniku tijekom hladnijeg razdoblja.

Omiljeno cvijeće za vazu
Perunike dijelimo na dvije glavne skupine: one koje imaju rizom i one koje rastu iz lukovice. U prvu vrstu spadaju one iz skupine bradatih perunika. Ime su dobile po mnoštvu visećih dlačica na središnjem dijelu cvijeta. Cvjetaju u kasno proljeće, a uspijevaju u plodnoj i neutralnoj zemlji na osunčanim položajima. Ne trebaju puno vode, dok se u razdoblju mirovanja uopće ne zalijevaju.
Razmnožavaju se dijeljenjem rizoma u ljetnim mjesecima svakih nekoliko godina kada biljka preraste prvobitno stanište. Podijeljene rizome posadite na razmak od 20-ak centimetara. Druge, bezbrade perunike također rastu iz rizoma, ali nemaju dlačice i prilično se razlikuju po uzgojnim zahtjevima od prethodnih. Vole ilovasto, drenirano, slabo kiselo tlo i puno sunca, kao i prethodne. U ovu skupinu spadaju i vodene perunike koje vole mokro, humusno tlo, a nalazimo ih uz rijeke, potoke i jezera. Perunike s krestom za uspješan rast traže vlažnu zemlju te osunčani ili polusjenoviti položaj.
Perunike koju rastu iz lukovica nemaju dlačice na donjim laticama te cvatu od ranog proljeća do srpnja. Pripadnice svih skupina vrlo su omiljene za rez. Imaju ljetno razdoblje mirovanja, vole drenirana neutralna tla i osunčane položaje te traže umjereno zalijevanje.
Iako su perunike relativno otporne biljke, ipak imaju neke prirodne neprijatelje koji se njima slade. Uglavnom su to puževi koji jedu lukovice, rizom, listove i cvjetove. Osjetljive su na truljenje u slučaju viška vlage, kao i na virusne bolesti koje prenose razni kukci. U slučaju zaraze, sve lukovice treba uništiti da bi se spriječilo širenje bolesti.
Iako peruniku rijetko nalazimo u rasadnicima i vrtnim centrima, sadnja ove biljke može biti pravi izazov i nadahnuće zbog mnoštva vrsta. U ovim toplim proljetnim danima unesite starinski štih u vaš vrtni kutak sadnjom hrvatskog nacionalnog simbola i osjetite svu veličinu i ljepotu ovog cvijeta. Glas Istre

 


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre