lmpresivna ljepota povijuša


Pored mnogih kuća, posebice onih u Primorju i na otocima, moguće je vidjeti biljke puzavice, povijuše ili penjačice kako se, bogato rascvale, penju po ogradi vrta ili terase ili po konstrukciji vrtne sjenice čineći poseban ukras kuće i vrta. Mnoge od tih lijepih povijuša potječu iz toplijih krajeva i upravo zbog toga im odgovara mediteranska i submediteranska klima, iako nekima od njih ne smeta ni nešto hladnije podneblje pa ih je moguće saditi i u unutrašnjosti. Penjačica i povijuša ima mnogo, no za danas smo izabrali neke od najljepših kraj kojih, kada su u punom cvatu, ne možemo proći a da im se ne divimo.

Jedna od najatraktivnijih svakako je bugenvilija, porijeklom iz Brazila, odakle ju je tek u 19. stoljeću u Europu prenio francuski admiral de Bougainville po kojem je i dobila ime. Cvate bogato, najčešće crvenoljubičastim cvjetovima, iako su to zapravo pricvjetni listovi dok su pravi, mali žućkasti cvjetovi skriveni između njih. Te brakteje ili pricvjetni listovi mogu, doduše, biti i drugih boja: narančasti, crveni, ružičasti ili bijeli, no kod nas već uobičajena bugenvilija crvenoljubičastih cvjetova pokazala se najotpornija i na sušu i na nešto niže temperature pa ju je najlakše uzgojiti i njegovati. Ova penjačica koja često u toplijim krajevima naraste 8 pa i više metara u visinu, bogato cvate cijelo ljeto, od lipnja do rujna. Ona ne voli suviše vlage i ljeti ju je dovoljno zalijevati jednom tjedno, kad se zemlja gotovo potpuno osuši. U vodu je povremeno dobro staviti i malo gnojiva, ali tek polovicu količine koja je određena za cvatuće biljke. Kad temperatura na jesen padne ispod 10 stupnjeva ona odbacuje lišće, a ako su temperature zimi niže od 2 stupnja, ona se smrzava. No, ako joj se smrzne stablo i grane, ona ipak može ponovo potjerati iz korijena i stoga je dobro oko korijena prije zime nasuti suhog lišća, komadiće kore od drveta ili staviti neki drugi organski materijal kako bi se bar korijen zaštitio od hladnoće. No, ukoliko bugenviliju želimo uzgajati i u hladnijim krajevima, tada je možemo posaditi u cvjetni lonac i unijeti je u kuću. Lonac u koji je posađena ne treba biti jako velik jer ona dobro podnosi sputano korijenje, no kako voli hranjivu, laganu zemlju s dosta treseta, potrebno ju je svakog proljeća presaditi.

Treba pripaziti da voda iz lonca može lako otjecati jer bugenvilija ne podnosi da joj se suvišak vode zadržava oko korijenja. Biljku u loncu dovoljno je ljeti zalijevati dva puta tjedno i višak vode iz podloška lonca odliti. Ukoliko je želimo razmnožiti, moramo joj osigurati dovoljno topline i visoku vlagu zraka. Razmnožava se reznicama dugim desetak centimetara, koje treba u proljeće zabosti u mješavinu pijeska i treseta ili polovicom plastične boce. Ukorjenjuju se nešto teže, ali vrijedi pokušati.

Druga, također prekrasna ljetna penjačica je tekoma. I ona je zapravo listopadni grm koja se kao i bugenvilija može popeti prilično visoko. Cvate krupnim, najčešće narančastocrvenim, a ponekad i žutim lijevkastim cvjetovima sve do kasnog ljeta. I tekomu razmnožavamo reznicama u proljeće ili povaljenicama - grančicama koje djelomično prekrijemo zemljom u svibnju ili potkraj ljeta pa kad puste korjenčiće odvojimo ih od matične biljke. Tekoma također voli rahlu, hranjivu i dobro dreniranu zemlju. Odgovara joj sunčano stanište. Dobro podnosi sušu, tako da je ne moramo često zalijevati. Kao i bugenvilija, voli sunčane položaje, ali od nje bolje podnosi hladnoću pa se na otvorenom može uzgajati i u klimatu umjerenog pojasa.

Glicinija je jedna od penjačica koja cvate u proljeće dugim, najčešće plavim ili plavoljubičastim grozdastim cvjetovima. Ova robusna povijuša porijeklom iz Kine koristi se za prekrivanje zidova i ograda te ukrašavanje terasa i balkona ili se sadi pored parkirnog mjesta u dvorištu kako bi radila sjenu automobilima. I glicinija je listopadna povijuša koja voli sunčano mjesto. Dovoljno ju je posaditi u običnu vrtnu zemlju i treba je češće zalijevati, osobito dok je biljka mlada i dok nema razvijeno duboko korijenje. Razmnožava se povaljenicama ili drvenastim reznicama ljeti. Treba je podrezivati i zimi i ljeti kako se ne bi suviše razrasla.

Jedna od ljepših cvatućih povijuša je i pavit ili pavitina, koja u divljem obliku raste gotovo posvuda u umjerenom i toplijem podneblju - uz zidiće te rubove puteva i šuma i penje se po obližnjem drveću i grmlju. Uzgojene su mnoge vrste i sorte pavitina, a jedna od najrasprostranjenijih je Clematis Jackmanii krupnih plavoljubičastih cvjetova. Postoje i paviti ružičastih, svijetloljubičastih, bijelih, sitnih ali i vrlo krupnih cvjetova. Pavit cvate ljeti.

Ovu penjačicu možemo saditi na suncu, ali dobro podnosi i polusjenu. Traži svježu, propusnu i dobru zemlju pognojenu stajskim gnojem ili kvalitetnim kompostom.Traži dosta vlage i stoga je treba zalijevati češće, ljeti i svakodnevno. U proljeće je valja prikratiti. Razmnožava se također reznicama ili povaljenicama.
Kristova kruna još je jedna od zanimljivih povijuša koja nam je stigla iz Brazila i Perua. Posebno joj je zanimljiv cvijet dugih, ljubičastih prašnika i tučka u obliku križa. Plod joj je duguljasta, narančasta boba puna sjemenki. Slatkastog je okusa i jestiv, a i on, kao i cvijet, djeluje dekorativno. Ova listopadna povijuša počinje cvasti u ljeto krupnim zelenkastim cvjetovima i cvate do kasne jeseni, a najčešće se koristi za ukrašavanje balkona, terasa, vrtnih sjenica, zidića i ograda. Dok u toplijim krajevima može prezimiti na otvorenom, u hladnijim krajevima se obično nanovo sadi svakog proljeća. Traži obilno i često zalijevanje.
Dakako da to nisu sve naše lijepe povijuše, no ako samo jednu od tih posadite u svojoj okućnici, uz ogradu ili je pustite da se penje na balkon ili terasu, već ste učinili mnogo. Ove će povijuše biti prekrasan ukras vašega vrta i oplemenit će okoliš u kojem živite. Moći ćete uživati u njihovim prekrasnim cvjetovima ili u hladu sjenice oko koje će se njihove grane oplesti. (Mirta BLAŽEVIĆ), Glas Istre


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre