Slobodna Dalmacija (www.slobodnadalmacija.hr), 16. ožujka 2005.

NJEGA SOBNOG BILJA

Proljetno šminkanje

Dok su za vrijeme zimskog mirovanja naše sobne lončanice zahtijevale tek minimum zalijevanja, sada im treba osigurati dostatne količine vode. Pri tom ne pretjerujte. Upamtite kako zalijevanje nije potapanje. Previše će vode učiniti više štete no koristi

Piše Marin Kukoč, dipl.ing

Sumorna zimska razdoblja polako su iza nas i svuda oko nas se budi život. Iako nešto poslije no što je to uobičajeno, priroda se pomalo budi i vrlo će skoro u našim vrtovima procvjetati mnoge vrste. I naše su sobne biljke već završile s razdobljem zimskog mirovanja i pravo je vrijeme da i njima sada pružimo potpunu njegu.
Dok su za vrijeme zimskog mirovanja naše sobne lončanice zahtijevale tek minimum zalijevanja, sada im treba osigurati dostatne količine vode. Pri tom ne pretjerujte. Upamtite kako zalijevanje nije potapanje. Previše će vode učiniti više štete no koristi.
Ako vam se dogodi da se supstrat u koji je biljka posađena previše isušio, tako da se odvaja od lonca, lagano ga razrahlite rukama i svježim supstratom ispunite pukotine kako kroz njih voda ne bi samo procurila. Tek tada cvijet zalijte.

Prihranjivanje
Biljke koje ste presadili u svjež supstrat ne treba prihranjivati dva mjeseca nakon presađivanja budući da supstrat sadrži dovoljne količine hranjiva za to razdoblje.
Nakon tog perioda prihranjivanje sobnih biljaka, najčešće tekućim hranjivima je obvezno. Pri tom, za svakog prihranjivanja odredite točnu količinu hranjiva kako je navedeno u uputi. Naime, previše hranjiva dovest će do propadanja biljke.
Prečesto prihranjivanje velikim količinama gnojiva dovodi do propadanja biljaka. Neki nam znaci mogu ukazati da smo pretjerali u doziranju.
Ako je biljka posađena u glinenom loncu, na njegovim će se stijenkama kao i na površini supstrata pojaviti bijele prevlake.
Tijekom ljeta, kada bi u normalnim uvjetima biljke napredovale i rasle, prehranjene će zaostajati u rastu i neće tjerati nove izboje.
Venuće listova jedan je od sigurnih simptoma prekomjerne primjene hranjiva.
Na listovima se opažaju smeđe mrlje koje se s vremenom potpuno osuše. Rubovi listova su oprženi kao da je biljka bila smještena na direktnom suncu.

Čišćenje biljaka
Tijekom zime na biljkama se sigurno nataložila prašina, koju sada valja ukloniti. Osim što smanjuje estetsku funkciju biljke, prašina i začepljuje pore listova, onemogućuje potpunu osvijetljenost, a može sadržavati i tvari koje biljkama izravno štete.
Najjednostavniji način uklanjanja prašine je tuširanje cijele biljke, najbolje ujutro, kako bi se biljka do navečer potpuno osušila. Pri tom pazite da voda kojom biljku tuširate ne bude ni prehladna, ali ni prevruća.
Biljke dlakavih listova, kao ni kaktuse i sukulente ne tuširajte. Sa dlakavih listova prašinu uklonite finom četkom.
Kada smo biljku istuširali i ona se dobro osušila dobro je listove namazati ili nasprejati sjajilom.
Pri tom valja izbjegavati ona iz “kućne radinosti” primjerice pivo, mlijeko, a posebno maslinovo ulje. Ova sjajila naime začepljuju pore te onemogućuju normalno disanje biljke.
Kako se danas u našim trgovinama prodaju sredstva za poliranje u spreju, svakako je preporučljivo upotrijebiti njih. Ako se pridržavate priloženih uputa i koristite je za biljke kod kojih je primjena dopuštena, vaše će biljke s početkom proljeća zasjati u punom sjaju
Od sredine ožujka možemo početi sa sadnjom gomoljaste begonije (Begonia thuberhybrida). Bilo da ste sačuvali prošlogodišnje gomolje, ili ste nabavili nove, sada je vrijeme da ih posadite u svjež, dobro propusan supstrat.
Sadimo ih tako da gomolj posadimo do polovine u supstrat. Pri tom pazite da dio koji je lagano udubljen bude gore. Posudu sa tako posađenom begonijom valja smjestiti na svijetlo, ali od direktnog sunca zaklonjeno mjesto. Pri optimalnoj temperaturi od oko 18 stupnjeva C begonija će brzo potjerati mlade listove. Njega se sastoji u redovitom zalijevanju te prihranjivanju svaka 2 tjedna. Kod zalijevanja budite oprezni, jer previše vode može izazvati trulež gomolja.

Njega cvatućih lončanica
Ciklame su sada u punoj cvatnji. Nakon što ocvatu mnogi ih bacaju, iako je jednostavno sačuvati ih i za sljedeću sezonu. Podsjećamo kako s prestankom cvatnje valja postupno obustaviti zalijevanje, da bi nakon što se listovi osuše posudu s ciklamom prenijeli u podrum ili u vrt na sjenovito mjesto. Sredinom ljeta gomolj presađujemo u svježi supstrat.
Lukovice amarilisa posađene u siječnju i veljači do zakorjenjivanja valja štedljivo zalijevati.
Kada primijetite da su počeli izlaziti listovi i cvjetna stapka (krajem ožujka i u travnju), pojačajte zalijevanje. Upotrebljavajte vodu koja je preko noći odstajala u posudi. Premjestite lonac na svjetlo mjesto i prihranjujte svaka dva tjedna.
Jaglaci koji su za hladnih dana uveseljavali naše domove, sada polako prestaju sa cvatnjom i više nisu toliko atraktivni. Jednostavni jaglac (Primula acaulis) koji je i najčešći, možete nakon cvatnje presaditi u vrt na polusjenovito mjesto. Zalijevajte ga umjereno do jeseni, kada sa njega valja ukloniti sve požutjele listove, te početi sa normalnim zalijevanjem.
Kalanhoji koja je cvjetala tijekom zime sada valja podrezati osušene cvjetne stabljike i suhe listove te po potrebi presaditi u veći lonac.
Ako ste sačuvali prošlogodišnji gomolj gloksinije, sada ga presadite u svjež supstrat i započnite sa redovitom njegom.
Nakon što prođe opasnost od mraza iznesite azaleju u vrt i smjestite je na sjenovito mjesto na kojem će ostati do jeseni. Redovito je zalijevajte, prihranjujte i orošavajte joj listove.
Većinu lončanica s prvim zatopljenjem iznosimo van. Kako biljke ne bi doživjele šok zbog nagle promjene stanišnih uvjeta, čim prođe opasnost od mrazeva prenesite lončanice na odgovarajuće mjesto na otvorenom kako bi se postupno priviknule na nove uvjete. Krajem dana ih vratite u kuću kako ih niže noćne temperature ne bi oštetile. Nakon nekoliko dana privikavanja, a nakon što se temperature zraka ustale možete ih ostaviti van.

BOLESTI I ŠTETNICI

S porastom temperature zraka raste i opasnost od pojave bolesti i štetnika. Njihovu prisutnost valja na vrijeme uočiti kako bi mogli pravodobno reagirati.
Kod tretiranja biljaka, valja izbjegavati zatvorene prostore, već biljke valja iznijeti van te ih tamo tretirati. Izbjegavajte bilo kakvu aplikaciju pesticida za vjetrovita vremena.
Crveni pauk i lisne uši na sobnom bilju uspješno se suzbijaju insekticidnim štapićima koji se utiskuju u tlo u blizini korijena biljke. Zbog mjesta primjene neškodljivi su i svakako preporučljivi.