vrt

14. rujna 2004.

JESENSKI RADOVI U VRTU
Vrijeme je sadnje jagoda

Dobavljači koji na domaćem tržištu prodaju sadnice i tehnologiju uzgoja, velikim jagodarima preporučuju sadnju od srpnja do početka rujna, kako bi prvim urodom ‘uhvatili’ jesensku berbu, međutim prava sadnja jagoda u toplijim krajevima je rana jesen, dakle - upravo sada

Duga topla jesen je pred nama, a za one koji to ne znaju - pravo je to doba godine za osnivanje jagodnjaka. Premda nas se većina jagoda sjeti tek u proljeće, kad im procvjetaju prvi šafrani na okućnicama, ipak su “jagode kao pšenica”, kažu stručnjaci. Obvezno moraju prezimiti da bi iduće godine dale puni plod. Sadnja se obavlja od sredine ljeta do jeseni, ovisno o klimatskim uvjetima, kako bi mlade biljke razvile jak korijen i stekle snagu za proljetnu sezonu. Dobavljači koji na domaćem tržištu prodaju sadnice i tehnologiju uzgoja, velikim jagodarima preporučuju sadnju od srpnja do početka rujna, kako bi prvim urodom ‘uhvatili’ jesensku berbu, prava sadnja jagoda u toplijim krajevima je rana jesen, dakle - upravo sada!
Mlade se biljčice mogu nabaviti kod privatnika kao zelene sadnice, ukorijenjene u čašice sa zemljom, ili ih je moguće dobiti iz susjedova vrta, gdje se mladice razvijaju u gredicama. Ipak, za veće jagodnjake najprikladnije su frigo sadnice, smrznuti desetcentimetarski korjenčići upakirani u vrećice i uskladišteni na dva stupnja Celzijeva, koje samo čekaju svoju gredicu zemlje i čašicu vode da bi oživjele u bogate grmove jagoda. Svi ovogodišnji cvjetni izdanci nužno se pri tome otkidaju, kako bi biljka snagu pohranila za iduću sezonu.

Bezvirusne sadnice
Koja će se sorta jagoda saditi, isključivo ovisi o potrebama vrtlara. U Hrvatskoj postoji puno različitih tipova tla, a i klimatske prilike se razlikuju ovisno o području. Stoga treba dobro poznavati svojstva pojedine sorte kako biste izabrali onu najprikladniju i postigli zadovoljavajuće rezultate. Trenutačno se u nas sade sorte većinom talijanskog podrijetla, no poneka sadnica stigne i iz Nizozemske, Njemačke, pa čak i Švicarske.
Vodeći dobavljači u Hrvatskoj su Fragraria i CPM-internacional, koji su samo ove godine na hrvatsko tržište plasirali oko četiri milijuna sadnica jagoda. Sve one uvezene su s deklaracijom da su “virus free”, odnosno bezvirusne, zdrave sadnice dobivene u specijaliziranim rasadnicima u strogo kontroliranim uvjetima.
U svim većim jagodnjacima u nas zasađene su tzv. frigo sadnice, uzgojene od baznog materijala razvijanjem vriježa, a koje se vade iz zemljišta obično početkom zime. Nakon vađenja škarama se otklanja staro lišće te se takve sadnice klasificiraju po kvaliteti u različite kategorije, a sadnja ovakvih biljaka uobičajena je tek u ljeto sljedeće godine, do kada se drže u hladnjači.
Ovaj tip sadnica posljednjih je godina doživio pravu ekspanziju zbog većeg potencijala rodnosti u usporedbi sa zelenim sadnicama. Pri tome su frigo sadnice sortirane prema promjeru korijenova vrata, što je važno zbog saznanja da je urod veći ako je korijenov vrat deblji. Postoji više klasa: odlične A sadnice, vrhunske A+ (plus) sadnice te B sadnice kojima treba barem godina dana da u gredici postignu punu rodnost. Cijena u maloprodaji se, ovisno o kategoriji, ove godine kreće od 1,55 do 2,20 kuna.

Nove sorte
Ipak, obilnost uroda, osim o genetskoj predispoziciji, značajno će ovisiti i o ostalim faktorima poput klimatskih uvjeta, dinamike ukorjenjivanja i gnojidbe. Svake se godine uvodi po nekoliko novih sorti, pa se kod dobavljača može naći golem izbor sorti različitog vremena dozrijevanja, kvalitete ploda i otpornosti na bolesti. Tako postoje sorte velikih prinosa, pojedine srednje rane sorte bolje su za zamrzavanje, treće su idealne za kuhanje džemova, a mjesečarke su non-stop u cvatu i rode od svibnja do listopada. Za primorske krajeve zato je dobro uzeti rane sorte, primjerice “Clery” ili “Marmoladu”, kako bi dozrele prije ljetnih vrućina, dok za uzgoj u kontinentalnoj klimi u obzir dolaze kasnije sorte, od kojih je najkasnija “Raurica”, a koje će dospjeti za berbu ljeti kad proljetnih jagoda uzmanjka na tržištu.
Kod sadnje jagoda u vrtu na gredicama potrebno je napraviti pravilan izbor površine za uzgoj. Premda je jagoda voćka koju se može uspješno uzgajati na raznim tipovima tla, najbolja su rahla, humusna pjeskovito-ilovasta tla, bogata hranjivim tvarima, na kojima će se korijen dobro razviti. Nužno je i dosta vlage u tlu, što uvjetuje navodnjavanje da bi prinos bio zadovoljavajući. Uzgoj, međutim, neće biti uspješan u udolinama ni mrazištima gdje se skuplja hladni zrak, kao ni u području gdje pušu jaki vjetrovi, osobito u doba cvatnje, jer će tada urod biti slab. Tlo mora biti pognojeno stajnjakom, a obično i mineralnim gnojivom ako se želi bogat prinos. Najčešće se jagode sade u humke na povišene gredice u dvorede prekrivene crnom plastičnom folijom, razmak sadnje među redovima je 0,9-1,3 m, a unutar redova raspored biljaka je u trokut 30x30 cm.

Otporne na zimu
Jagode su trajnice koje lako prezimljuju pod snijegom, a otpornije su na zimu nego na vrućinu. Uz pravilnu njegu obilno će roditi četiri godine, nakon čega je poželjno obnoviti jagodnjak. Vrtlari amateri mogu ih držati i dulje, no sa starošću biljke znatno opada i njena rodnost, zbog čega profesionalni jagodari svoje nasade dijelom obnavljaju svake druge ili čak svake godine.

Marijana Šešo

EKONOMSKI ZNAČAJ JAGODA

Jagoda se u svijetu uzgaja na površini većoj od 200 tisuća hektara, uz proizvodnju od preko 3 milijuna tona plodova! Najveći proizvođač jagoda je SAD, a slijede Španjolska, Japan, Južna Koreja, Poljska, Italija i Meksiko. Neslužbeno, primat u proizvodnji jagoda preuzima Kina. Cijena jagoda varira ovisno o kvaliteti, sezoni, tržištu i brojnim drugim činiteljima, tako da se grube procjene kreću o industriji koja je “teška” preko 3 milijarde US $ godišnje.

DOLAZI “ZAGREPČANKA”

Službenu sortnu listu 2004. godine objavio je Državni zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a prema zadnjoj dopuni popisa od 2. ožujka 2005. godine u Upisniku stranih sorti poljoprivrednog bilja upisan je veći broj sorata jagoda, među kojima su Alba, Arosa, Clery, Diamante, Elsanta, Elsegarde, Elsinore, Fern, Honeoye, Idea, Irma, Madeleine, Marmolada, Maya, Miranda, Miss, Patty, Queen Elisa, Raurica, Roxana, Selva... U tijeku je, međutim, i registracija jedne nove, domaće sorte jagoda koja vrlo rano dozrijeva, izrazito je rodna i krupnih, vrlo ukusnih plodova, tipične boje. Ta će nova državna sorta biti izuzetno prikladna za kontinentalna područja, a zvat će se - Zagrepčanka.

Slobodna Dalmacija