Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

vrt

29.studenoga 2005.
Vrt bez muke
Uzgajamo li povrće bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida, imat ćemo manje muke a veći učinak
Piše Mirta BLAŽEVIĆ

Imate vrt koji vas baš i ne veseli jer morate puno u njemu raditi - kopati, plijeviti i dosta zalijevati, a kad dođu prvi jesenski mrazevi - oberu vam sve što niste stigli obrati prije njih. Osim toga često nije lako nabaviti stajsko gnojivo pa morate kupovati dosta mineralnog gnojiva i njime gnojiti vrt što je često nedostatno. U tlu tada nema dovoljno humusa potrebnog biljkama da dobro razviju svoje obrambene sposobnosti. Stoga one postaju osjetljive na bolesti i štetnike i morate kupovati kemijska sredstva za zaštitu i dobro ocijeniti kada i kako ih upotrijebiti. I ne samo to. Ako nema dovoljno organskih tvari u tlu uz sav uloženi trud urod je sve slabiji i vi se počinjete pitati isplati li se sve to i što meni treba da se toliko mučim za to malo što mi urodi.

Zdrava hrana

No nije sve baš tako crno. Ima i drugih načina da se uz manje muke, a s više učinka bavite svojim vrtom tim više ako ste pobornik tzv. zdrave hrane odnosno proizvodnje povrća bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Odlučili ste na primjer, da se ubuduće bavite organskom proizvodnjom povrća, ali ne baš sasvim po pravilima ekološke poljoprivrede što bi vam bilo potrebno kada biste željeli proizvoditi povrće s ekomarkicom za prodaju. Vi biste imali relativno mali vrt u kojem biste željeli proizvesti dovoljno kvalitetnog povrća za sebe i svoju obitelj. E pa dobro. Upravo je sada vrijeme da počnete s tim ako negdje uspijete nabaviti nešto starog polutrulog sijena, a možda i strugotine od bjelogoričnog drveća, suhog lišća, krupnijeg još nedovoljno zrelog komposta ili nekih drugih organskih otpadaka. U tom slučaju vrt čak ne morate očistiti od ostataka povrća koje ste proizveli u protekloj sezoni, a niti od ostataka trave. Sve to lijepo savinite k zemlji ili lagano povaljajte i preko toga stavite dovoljno debeo sloj otpadaka ili starog sijena, sve to dobro prekrije. Do proljeća će trava i ostaci povrća ispod ovog organskog pokrivača uglavnom strunuti, a zemlja će biti rahla. U površinskom sloju zemlje, a i u otpadcima koji trunu kišne će se gliste i korisni mikroorganizmi sasvim dobro osjećati – neće im biti hladno, a imat će dovoljno hrane i brzo će prerađivati otpatke i staro sijeno u humus tako potreban vašim biljkama. U proljeće će biti dovoljno da samo malo razgrnete sijeno tamo gdje želite da vam bude red povrća i sijete ili sadite.

Korisno sijeno

Bilo bi dobro da se dogovorite s kojim susjedom da mu pokosite livadu ako je on ne koristi što će vjerojatno i njemu dobro doći da mu na livadi ne naraste korov. Sijeno rasprostrite između redova biljaka koje su vam nikle i već malo porasle. Kroz debeli sloj sijena neće se moći probiti korov, a svoje kulturne biljke nećete morati ni puno zalijevati, jer će sloj sijena štititi zemlju od isušivanja. Uz to će pomalo trunuti i stvarati novi humus. Spremite dovoljno sijena i za jesen kada ćete ga moći posuti oko svojih biljaka ili čak u tankom sloju i preko njih i tako ih zaštititi od zime – naravno ako se nalazite u kraju gdje zime nisu baš ekstremno hladne. Doduše, možda nećete uspjeti sve svoje povrće zadržati na gredicama čitave zime – pogotovo ne ono toploljubivo no u svakom slučaju moći će biti duže u vrtu, a da ga ne morate tako brzo pobrati. Neko povrće kao što je mrkva, peršin, repa, pastrnak, podzemna koraba ili crna rotkva tako ćete moći brati svježe sve do proljeća jer se ispod sijena neće smrznuti.
U iduće proljeće većinu povrća moći ćete sijati i saditi izravno na već strunuli pokrivač od sijena uz uvjet da ga redovno zalijevate dok biljčice malo ne porastu. Tada ponovo između redova nabacajte sloj sijena. Ako se radi o povrtnim vrstama koje vole obilnu gnojidbu kao što su rajčice, kupus ili tikvice – sijenu dodajte i nešto zrelog usitnjenog stajskog gnoja i ono će bujati da ćete se samo čuditi. I to je sve što morate napraviti. Plijevljenja i okapanja neće biti, a jedini posao kojeg morate obaviti je berba i eventualno pokoje zalijevanje ako je ljeto ekstremno sušno. A povrće koje proizvedete na taj način bit će iznimne kvalitete upravo onakvo kakvo ste željeli.


Novi list, 27.11.2005.

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre