Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

vrt


18. siječnja 2006.
SAVJETI AGRONOMA
Pješčane staze
Piše ing. Željko PERAN, stručnjak Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu
Uređujemo vrt oko nove kuće, sukladno preporukama stručnjaka. No, uredili bismo staze u vrtu, ali bismo željeli da budu pješčane, premda znamo da ih je teže održavati od onih izgrađenih od cigle, betonskih kocki, betona, kamena, keramike ili drugog materijala. Kako napraviti da nam trava manje raste po stazi. Moramo li i smijemo koristiti herbicide ili pak moramo redovno pljeviti travu na stazi?
    - Staze u vrtu jedan su od izuzetno važnih elemenata u oblikovanju. Staze ne izgrađujemo u vrtu samo zato da bismo >razbili< vrt. One moraju biti svrhovite. Uvijek moraju voditi do nekog određenog prostora ili odredišta. Pjeskovite staze su puno prirodnije i najčešće ljepše, premda ne uvijek od onih izgrađenih od manje prirodnih materijala. Ipak preporučljivo je da glavni pješački put do kuće bude od tvrdih materijala, radi lakšeg održavanja i manjeg unošenja blata i prljavštine pri ulazu u kuću.
    Za uništavanje trave na pješačkim stazama možete koristiti herbicide, najčešće totalne, ali vrlo oprezno kako herbicid ne bi došao na okolno bilje i tako ga uništio. No, postoji mogućnost izgradnje pješčane staze bez trave i to na način da stazu najprije obrubimo rubnjacima koji moraju biti do 5 cm viši od okolnog terena kako na stazu pri obilnijim kišama ne bi dolazilo okolno zemljište i prljavština te tako uprljalo stazu koja se kasnije teško čisti. Prije uređenja rubnjaka nabavimo protutravnu pokrivku. Dakle, mreži sličnu foliju koja propušta vodu i zrak, a kroz koju ne raste trava. Takva foliju je prilično jeftina - oko 10 kuna m2 i može se nabaviti u svakoj boljoj vrtlariji. Kad smo učvrstili rubnjake do njih s nutarnje strane na dubini od 10 do 15 cm postavljamo protutravnu pokrivku, najprije uz jednu stranu, a potom i uz drugu stranu rubnjaka. Kada je pokrivka postavljena izravnamo stazu, dobro nabijemo po cijeloj širini. Kad su prekrivke složene i preklopljene jedna preko druge, nanosimo pjesak ne prevelike krupnoće, da ne odmiče pod nogom i ne većeg zrna od 2 cm . Boju pijeska odabiremo sukladno boji kuće ili okoliša, a debljina pijeska na stazi ne smije biti predebela, najbolje do 10 cm . Tada stazu povaljamo da očvrsne. Kod tako formirane staze neće niknuti trava, ili tu i tamo tek uz rubnjak.

 

Uzgoj kažuje
   
    Na povratku iz Brazila donijeli smo lončanicu i kupili pržene plodove te biljke koji su nam se učinili vrlo ukusni. Najprije smo mislili da je to kikiriki. Onda su nam rekli da za razliku od ove biljke kikiriki donosi plod ispod zemlje. Stoga vam šaljem par listova i nekoliko sirovih plodova. Molim vas ako znate da mi odgovorite o kojoj je biljci riječ, kako je uzgajati i može li kod nas rasti vani.
    - Listovi i plodovi koje ste poslali su od biljke kažuja stručna naziva Anacardium Occidentale iz obitelji Anacardiaceae . Ovo je tropska biljka koja naraste 10 do 15 metara . Široke krošnje. Dekorativni listovi su na vrhovima gotovo okrugli. Vrlo je dekorativno drvo koje se može saditi i kao samostojeće u vrtu. Kod nas ne može uspijevati vani. Diljem tropskog svijeta - Brazil, Kolumbija, Kenija, Gvajana, Indija i drugdje uzgaja se plantažno za proizvodnju kažuja. Za ishranu se koriste i mesnate peteljke plodova. Sam plod koji se zove oraščićeva ili kajuška jabuka je trpak, ali sočan i jestiv je. Mesnati plod je veličine do 10 cm . Zaobljen u obliku bubrega ili uha s tvrdim vanjskim dijelom koji omotava sjemenke. Danas se kažuj najviše uzgaja zbog tih sjemenki zato ih neki i zamjenjuju za kikiriki. Sam plod je neukusan i neužitan, a jestiv je i vrlo ukusan tek poslije prženja. Ova biljka ne traži posebnu njegu, tek nešto orezivanja. Međutim, vi ga možete godinama uzgajati u loncu uz normalne uvjete i njegu. Biljka će plodonositi, ali zimi treba biti na zaštićenom svjetlom prostoru i na temperaturi ne manjoj od 10 stupnjeva Celzija. Ljeti je iznosimo u vrt ili terasu. Formiramo je prema prostoru kojeg posjedujemo. Danas kažuje možemo već nabaviti i kod nas u trgovinama.


Novi list, 18.siječnja 2006.

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre