Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

vrt


Nakon pet godina istraživanja Zavod za povrćarstvo uvodi u Hrvatsku novo povrće

Batat je samo imenom slatki krumpir
Autor Doc. dr. sc. BRUNO NOVAK Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Podrijetlo i proizvodnja u svijetu
Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima, procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. U svijetu se proizvodi na oko 10 milijuna ha, a najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu s prosječnim prinosom od 15 t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha, a jedini su veći proizvođači Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20 t/ha.

U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih petogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, možemo napokon očekivati da će se od ove jeseni batat naći i na hrvatskim tržnicama. Na engleskom se govornom području batat naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Mnogo je sorata batata, ali najčešće se rabe sorte narančaste boje kožice i mesa, crvenoljubičaste boje kožice i bijelog mesa te bijele boje kožice i mesa (slike 2, 3, 5, 6, 11, 13)

Hranidbena i zdravstvena svojstva
Batat je visokoenegetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljivaokusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.).

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl.

Kuhanje na pari bolje je nego kuhanje u vodi, a radi čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips itd. Osim za ljudsku prehranu batat je vrlo vrijedna namirnica i za hranidbu domaćih životinja (upotrebljavaju se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskima gospodarstvima.

Uzgoj batata
Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, "prijesadnicama" (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Prijesadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temeperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom.

Razmaci sadnje najčešće su 1,2 m x 0,3 m-0,4 m, odnosno treba ih prilagodit raspoloživim strojevima za postavljanje PE- malča i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha. Prije malča ipod se postave cijevi za natapanje kapanjem (što je važnije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i prijesadnice se sade. Nakon sadnje prijesadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Treba paziti na plodoredu, pa batat mije doći na istu površinu tek nakon 3 godine. Izbjegavati treba tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.

Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, već svakako na malč od crne PE- folije, jer malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje korova međuredno (odnosno između folija), dok se vriježe posve ne razrastu, pa tako zaguše i spriječe korov u rastu. Tijekom proizvodnje batata ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima (osim na izuzetno zaraženim i neodržavanim tlima).

Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomična oštećenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim što će se zbog sporadičnih bušotina na korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprječavanje takvih oštećenja mogu se upotrijebiti zemljišni insekticidi, ali strogo poštujući upute o primjeni. Nadzemni dijelovi batata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa ili sličnih kukaca, koji grizu ili buše lišće. Upotrebom insekticida takve se štete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema većih opasnosti od gljivičnih bolesti i nije potrebna preventivna zaštita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi ranije. Zbog mogućih napada miševa i voluharica također je poželjno vaditi korijenje prije kraja listopada.

Berba batata
Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba treba dovršiti prije mraza. Batat dolazi u tehnološku zriobu već za 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je očit znak pune tehnološke zriobe. Nakon vađenja korijenje se klasira i priprema za skladištenje, odnosno prodaju. Tržnim se korijenovima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.

Suradnja znanosti i prakse
Vrlo uspjelom stručnom suradnjom Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s PZ "Višnjica" iz Višnjice kraj Slatine u uvođenju batata u komercijalnu proizvodnju u Hrvatskoj, ove je godine posađeno na površinama PZ "Višnjica" 15 ha batata u komercijalne svrhe i za proizvodnju repromaterijala. U nastavku suradnje, ove je godine osposobljen i prvi pogon za proizvodnju "prijesadnica" u Hrvatskoj kapaciteta 1,500.000 2000.000 "prijesadnica" po sezoni.

U suradnji Agronomskog fakulteta i PZ "Višnjica" bit će postavljen pilot-projekt (proizvodnja za mala gospodarstva) u hrvatskom Zagorju, a isti takav projekt postavit će se i u dalmatinskoj Zagori iduće godine. Pripremajući komercijalizaciju uzgoja PZ "Višnjica" će ovisno o kvaliteti proizvedenog batata otkupljivati sve količine batata od svojih kooperanata, ali i od drugih proizvođača prema dogovoru. Sve informacije o otkupu batata mogu se dobiti u PZ "Višnjica", 033/546-135, od stručnog suradnika g. Želimira Bušića, dipl. ing. agr.

TROŠKOVI ULAGANJA U PROIZVODNJU
Batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, "prijesadnice", natapanje, vađenje berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Na temelju prinosa od 20 t/ha, a na osnovi veleprodajne cijene 7-10 kn/kg (koja još nije do kraja određena jer se batat tek počeo pojavljivati na tržištu u Hrvatskoj), može se očekivati dobit od oko 80.000,00 kn/ha. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg .

Podaci o prosječnom prinosu (prema dosad obavljenim istraživanjima) od 25 t/ha ohrabruju jer pokazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno. Preliminarna istraživanja o mogućnostima prerade pokazala su da je za preradu u čips povoljnija sorta crvene boje kožice i bijele boje mesa, koja ima više suhe tvari (30 %), a za pire je prihvatljivija sorta narančastog mesa.

Večernji list



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre